Iza najave Tomislava Horvatinčića i njegove Hoto Grupe da prodaju svoj udio u poslovno-stambenom Centru Cvjetno u Zagrebu, stoje zakulisne igre u kojima taj kontroverzni zagrebački poduzetnik pokušava to učiniti prije tvrtke za upravljanje imovinom i potraživanjima Heta Asset Resolution, koja je već više puta pokušala prodati potraživanja koja ima prema Hoto Grupi. Po informacijama do kojih je došao Nacional, Heta Asset Resolution dva puta pokušala je prodati 73,2 milijuna eura potraživanja od Hoto Grupe. Prvi pokušaj je propao, a drugi je formalno još uvijek u tijeku i trebao bi biti u finalnoj fazi.

Unutar tvrtke Heta Asset pojavila se sumnja da na te procese zakulisno utječe upravo Horvatinčić. “Pojavila se sumnja da Horvatinčić stoji iza isprva prihvatljivih ponuda investitora koji potom odustaju od kupovine potraživanja. Pritom se na neposlovan način iz procesa prodaje potraživanja već u ranoj fazi bez objašnjenja isključuju kandidati koji su dokazali da raspolažu kapitalom za kupnju. Sumnja se da Horvatinčić tako pokušava dobiti na vremenu kako bi za cijeli posao pronašao kupca po svojoj mjeri, a ne onoga kojeg bi odabrala tvrtka Heta Asset”, tvrdi izvor Nacionala koji je upoznat s tim procesom, ali želi ostati anoniman.

Heta Asset je tzv. loša banka koja je ustanovljena početkom 2014. godine u postupku sanacije Hypo banke. Ta banka razdvojena je na “lošu banku” bez bankarske licence i na bankarske jedinice u zemljama bivše Jugoslavije koje su nastavile poslovati. U “lošu banku” pod imenom Heta Asset Resolution prebačena je problematična imovina (nenaplativi krediti), čija je vrijednost u trenutku njezina formiranja, prema procjeni Austrijske središnje banke, iznosila oko šest posto austrijskog BDP-a, odnosno oko 19 milijardi eura. Među tim kreditima našlo se i 73,2 milijuna eura kredita koje je Hypo banka odobrila Tomislavu Horvatinčiću za gradnju Centra u središtu Zagreba. Heta Asset je od formiranja pokušala naplatiti dio dugovanja od Hoto grupe, ali zbog lošeg poslovanja i slabe prodaje stanova Horvatinčićeva tvrtka nije mogla vraćati kredit i Heta je odlučila prodati potraživanja trećoj strani. Zanimljivo je da su svi pozivi za kupnju potraživanja bili objavljeni na stranicama tvrtke Heta Asseta, ali su nakon nekog vremena maknuti. Po informacijama do kojih je došao Nacional, Heta je prodavala potraživanja i hipoteke koji su pokrivali kredite koje je Hypo banka izdala Hoto Grupi. Kao hipoteku za navedeni kredit, Hoto Grupa je dala Centar Cvjetni s garažama i 25 stanova, šoping centar u Svetoj Nedjelji, urede na Zrinjevcu, zemlju u mjestu Skrbčići na Krku i dva stana u Hoto Vilama u Svetoj Nedelji.

Proces prodaje potraživanja trebao je početi u rujnu ove godine i trebao se odvijati u nekoliko etapa. U rujnu su se prikupljale neobvezujuće ponude i ta je faza trajala do početka listopada. Već uoči te faze potencijalni kandidati trebali su osigurati opsežnu dokumentaciju koja potvrđuje njihovu ozbiljnost, kredibilitet i solventnost. Nakon toga trebalo je krenuti u dubinsko snimanje koje je trajalo do početka studenog ove godine. U tom razdoblju zainteresirani za kupnju potraživanja, osim što su mogli provesti dubinsko snimanje Hoto Grupe, od tvrtke Heta Asseta trebali su dobiti i odgovore na sva dodatna pitanja o poslovanju Hoto Grupe. Planirano je da ta faza bude završena do sredine studenog, kada je Heta Asset trebala izabrati dvije najbolje ponude koje bi ušle u završni krug. Sve se trebalo okončati do sredine prosinca. Iako u tvrtki Heta Asset nisu željeli komentirati cijeli proces, Nacionalu je rečeno da je Heta već ranije pokušala prodati to potraživanje te da je tadašnji kandidat u posljednji trenutak odustao od posla. Zato su se pojavile sumnje da je izabrani partner u cijeli posao ušao kako bi kupio vrijeme Tomislavu Horvatinčiću i kako bi spriječio prodaju potraživanja Heta Assetu. Nacional je te navode pokušao provjeriti i kod tvrtke Heta Asset i u Hoto Grupi. Iz Hete nisu htjeli komentirati cijeli slučaj iz “poslovnih razloga”, a i iz Hoto Grupe samo su poslali priopćenje slično onome koje je prošlih dana poslano i na većinu redakcija u hrvatskim medijima.

“Žao nam je, ali iz poslovnih razloga nismo u mogućnost davati komentare ili odgovore na vaša pitanja”, odgovorili su za Nacional iz Hete, dok su iz Hoto Grupe poslali priopćenje koje potpisuje Krešimir Horvatinčić, sin Tomislava Horvatinčića i voditelj marketinga Hoto Grupe.

“Društvo Hoto Grupa u postupku restrukturiranja svog poslovanja uskoro zasniva strateško partnerstvo s uglednim međunarodnim investitorom. U sklopu tog partnerstva previđena je i kupoprodaja dijela portfelja naših nekretnina, konkretno dijela kompleksa Cvjetni, pri čemu će se izvršiti i reorganizacija ljudskih resursa i njihov angažman na drugim segmentima poslovanja. Ovdje posebice ističemo prenamjenu objekta Hoto Centar u Svetoj Nedelji u moderan medicinsko – poslovni centar koji će zahtijevati angažman novih ljudskih resursa. Također, u proširenju našeg poslovanja, otvaranju ekskluzivne ugostiteljske ponude, zaposlili smo u proteklom razdoblju 65 novih djelatnika. Držimo da će postupak restrukturiranja poslovanja uskoro uspješno završiti, a Hoto Grupa nastaviti i dalje sa svojim uspješnim poslovanjem”, stoji u odgovoru iz Hoto Grupe u kojem nije odgovoreno na upite o prodaji Hetina potraživanja kao ni o optužbama da pokušavaju utjecati na realizaciju tog posla. Iz Hoto Grupe nisu odgovorili ni na pitanje o dinamci vraćanja kredita, odnosno nisu odgovorili je li točna informacija da Hoto Grupa ne može vraćati navedene kredite.

Krešimir Horvatinčić govori o pozitivnom poslovanju tvrtke, iako je po javno dostupnim podacima tvrtka Hoto Grupa koja upravlja Centrom na Cvjetnom trgu lani ostvarila 54 milijuna kuna prihoda uz neto dobit od šest milijuna kuna. Posljednjih nekoliko godina prihodi Centra padaju, ali je operativna dobit stabilna i kreće se između 20 i 30 milijuna kuna. Premda Hoto Grupa nema problema s likvidnošću, uvid u bilancu pokazuje da je tvrtka prezadužena, o čemu svjedoče negativan vlasnički kapital i ogromni dugovi. U bilanci dominiraju kratkoročne obveze koje iznose 666 milijuna kuna i dvostruko su veće od knjigovodstvene vrijednosti nekretnina. Riječ je o kratkoročnim kreditima kojima je financirana gradnja Cvjetnog, a u Hoto Grupi se očito nadaju da bi prodajom dijela nekretnina ti krediti trebali biti vraćeni jer se procjenjuje da je vrijednost Centra između 700 i 800 milijuna kuna, što bi bilo dovoljno za pokriće svih dugova.

Međutim, te procjene nisu realne. Prodajom dijela nekretnina Horvatinčić će pokušati smanjiti zaduženost Hoto Grupe i preusmjeriti dio novca u novi projekt u Svetoj Nedelji, gdje bi na mjestu propalog poslovnog centra u sklopu Hoto naselja, trebao nastati moderan medicinsko-poslovni centar. Prenamjenu tog poslovnog centra još proljetos najavio je gradonačelnik Svete Nedelje Drago Prahin. “Za dva mjeseca u prostorima propalog Hoto Centra otvara se najmodernija onkološka klinika u Hrvatskoj”, optimistično je nagovijestio krajem travnja gradonačelnik, ali projekt švicarskih investitora još nije realiziran.

Centar na Cvjetnom trgu trebao je biti krunski projekt Tomislava Horvatinčića i njegove Hoto Grupe koja je još 2004. krenula s prvim projektom Castellumom. Riječ je o preuređenju i prenamjeni dviju zgrada u povijesnoj jezgri Zagreba u suvremeni poslovni centar ukupne površine 7764 četvorna metra sa 120 parkirališnih i garažnih mjesta. Iste godine sagrađen je i Hoto toranj, neboder na mjestu bivše Tvornice dječje obuće na Savskoj cesti. U vrijeme kad je otvoren, bio je najviši neboder sagrađen u Hrvatskoj od njezina osamostaljenja, s četiri podzemne i 18 nadzemnih etaža. Godinu dana kasnije Horvatinčić je u Svetoj Nedelji, nedaleko od Zagreba, izgradio naselje s 569 stanova. Prvobitna ideja naselja zatvorenog tipa za bogatu klijentelu po uzoru na slične u SAD-u, u okolici Zagreba nije naišla na plodno tlo. Prodaja urbanih vila trajala je godinama, a cijena je pala s prvobitnih 1500 eura po kvadratu na ispod 1000 eura 2011.

Sama gradnja centra na Cvjetnom trgu od samog početka bila je kontroverzna te je provedena uz negodovanje dijela javnosti i prosvjede nevladinih udruga. Početak gradnje Centra Cvjetni popraćen je prosvjedima zbog uništavanja pješačke zone za potrebe podzemne garaže. No to je tek dio priče, a slučaj Varšavska postao je sinonim za društvenu nepravdu. Gradska vlast na čelu s Milanom Bandićem na više načina pomagala je poduzetniku Horvatinčiću, mijenjajući GUP kako bi se njegova investicija mogla realizirati, a policija je privodila prosvjednike.

Centar je na kraju 2011. ipak otvoren, s podzemnom garažom i ekskluzivnim stanovima. Uz poslovne prostore koje Hoto Grupa iznajmljuje, Centar ima i 50 stanova koje je Horvatinčić namjeravao prodavati po cijenama višim od 5000 eura za kvadrat. Međutim, prodaja tih stanova nije išla po planu. Dva stana na Cvjetnom trgu kupio je i Horvatinčićev dobar prijatelj Zdravko Mamić, točnije njegova supruga Marina. Mamići su za dva stana izdvojili 1,2 milijuna eura ili gotovo 10 milijuna kuna.

No zbog slabe prodaje stanova i loših poslovnih rezultata, došlo je do kašnjenja otplate kredita. Horvatinčić je u hrvatskim medijima cijelo vrijeme tvrdio da nema nikakvih problema i da je tvrtka sposobna vraćati sve obveze. Posljednje vijesti o Horvatinčićevoj potrazi za strateškim partnerom, ali i pokušaji tvrtke Heta Asset da proda potraživanja koja ima prema Hoto Grupi, pokazuju da se Horvatinčić našao u velikim financijskim problemima te da je pitanje trenutka kada će netko drugi preuzeti vrijednu nekretninu u centru Zagreba.