Europska unija priprema se na priljev tražitelja azila iz Afganistana, no hoće li se on i dogoditi ovisi o situaciji u toj državi, rekao je čelnik Frontexa, dodavši da je vjerojatniji dolazak Afganistanaca koji su u drugim državama.

Fabrice Leggeri, direktor Frontexa, europske agencije za graničnu i obalnu stražu, rekao je Reutersu da se ta institucija priprema za potencijalni priljev tradicionalnim rutama poput Turske i Grčke, ali i novim, poput Bjelorusije, koju Bruxelles optužuje da šalje ilegalne migrante preko granice.

Frontex „prati što se događa“ u samom Afganistanu, no i u afganistanskim zajednicama u susjednim i drugim državama, rekao je Francuz, navevši pritom Iran, Pakistan, Tadžikistan, Tursku, Uzbekistan i Turkmenistan.

„Hoće li ljudi koji trebaju međunarodnu zaštitu pobjeći iz Afganistana ovisit će o događajima u toj državi. No vjerojatnije je da će do Europske unije prvo probati stići afganistanske zajednice u inozemstvu“, smatra Leggeri.

EU je pokušala reformirati svoj sustav migracija nakon izbjegličke krize 2015. i 2016., kad je u Europu stiglo više od milijun izbjeglica.

Savez je sada spremniji na povratak migranata u njihove domovine ako im nije odobren azil. Leggeri je kazao kako je granična policija danas bolja u prepoznavanju države podrijetla nego što je bila prije šest godina.

„Sad ne možemo vraćati Afganistance u Afganistan. Naravno da ne možemo. No možemo vraćati one koji glume da su Afganistanci“, naglasio je Leggeri.

Stručnjaci na vanjskim granicama EU-a sada znaju prepoznavati nacionalnost po dijalektu i načinu govora, rekao je.

Migracija Afganistanaca u Europu mogla bi postati dio europskog spora s Bjelorusijom koju Bruxelles optužuje da zrakoplovom dovodi ljude s Bliskog istoka, a potom ih ilegalno šalje preko granice, zbog čega je Litva ove godine zabilježila povećanje broja dolazaka od 1500 posto.

Minsk, optužen da se tako osvećuje za europske sankcije uvedene zbog kršenja ljudskih prava, odbacuje tvrdnje da to čini.

„Događaji s Bjelorusijom otvorili su svima oči“, rekao je Leggeri.

„Taj način poticanja migranata… Kriminalne mreže žele zaraditi, ali državne institucije to rade zbog geopolitike, a to je druga priča“.

„O geopolitičkim faktorima ovisi hoće li, recimo, kriza u Afganistanu iz migracijske perspektive biti povezana s krizom u Bjelorusiji“, zaključio je čelnik Frontexa.