Čelnik Europske svemirske agencije (ESA) Josef Aschbacher upozorava da bi posljedice ekonomska krize  izazvane problemima s opskrbom energentima, mogle biti sitne u usporedbi s posljedicama šteta od toplinskih valova i suše te poziva na hitnu akciju u borbi protiv klimatskih promjena.

Aschbacher kaže da uzastopni toplinski valovi zajedno sa šumskim požarima, presušivanjem rijeka i rastućim temperaturama, ne ostavljaju nikakvu sumnju kakav će utjecaj klimatske promjene imati na poljoprivredu i druge industrije.

“Danas smo vrlo zabrinuti zbog energetske krize i to s pravom, ali ona je vrlo mala u usporedbi s utjecajem klimatskih promjena koje su znatno većeg opsega te se stvarno moramo vrlo brzo uhvatiti u koštac s njima”, rekao je.

Ove je godine u Francuskoj požar progutao više od 57.200 hektara, što je gotovo šest puta više od godišnjeg prosjeka.

U Španjolskoj je dugotrajno sušno razdoblje učinilo srpanj najtoplijim mjesecom, barem od 1961. godine.

Vodostaji jezera Great Salt Lake u američkoj saveznoj državi Utah i talijanske rijeke Po na najnižoj su zabilježenoj razini u povijesti.

Velika Britanija je u utorak izdala novo upozorenje za “ekstremnu vrućinu”, nakon što su rekordne temperature koje su dosezale i iznad 40 Celzijevih stupnjeva ponovno vratile fokus na klimatske rizike u srpnju. Aschbacher je tada rekao da je pitanje klimatskih rizika najveći izazov za čovječanstvo.

“Situacija je prilično loša. Vidimo ekstreme koji prije nisu bili uočavani”, kazao je Ascbacher.

Visoke temperature zraka nisu jedini problem, jer Zemljina površina također postaje toplija.

Aschbacher je rekao da je ESA-ina serija satelita Copernicus Sentinel-3 posljednjih tjedana izmjerila “ekstremne” temperature kopnene površine više od 45ºC u Britaniji, 50ºC u Francuskoj i 60ºC u Španjolskoj.

Temperatura površine tla pokreće cirkulaciju zraka.

“Zaista se cijeli ekosustav mijenja vrlo, vrlo brzo, puno brže nego što su znanstvenici očekivali do prije nekoliko godina. Suša, požari, intenzitet oluja – sve zajedno su vidljivi znakovi klimatskih promjena”, kaže Aschbacher.

Kako promjene temperature također postaju izraženije, vjetrovi postaju jači i izazivaju jače oluje.

Aschbacher odbacuje ono što imenuje kao dva mita na koja se pozivaju kritičari brze međunarodne klimatske akcije.

“Prvi je uvjerenje kako se može čekati i da ćemo čekanjem nekako riješiti problem, a drugi da će borba s klimatskim promjenama biti skupa i utjecati na najsiromašnije, pa to to ne bismo trebali činiti”.

Upozorava da uvijek ima vremenskih kolebanja, ali ne u sadašnjim razmjerima i ističe kako nema sumnje da su uzrokovane klimatskim promjenama.