Čelnici zemalja G7 počeli su u četvrtak stizati u Hirošimu, simbol mira, gdje će prvenstveno razgovarati o daljnjem jačanju sankcija Rusiji i zaštitnih mjera protiv “ekonomskih pritisaka” Kine.

Japanski premijer Fumio Kishida od petka do nedjelje ugošćuje šest ostalih čelnika velikih industrijskih zemalja u gradu koji je 1945. doživio nuklearno uništenje i u kojem su podignuti brojni spomenici posvećeni miru.

SAD je 6. kolovoza 1945. na Hirošimu bacio atomsku bombu koja je grad sravnila sa zemljom, dok je u trenu živote izgubilo 140.000 ljudi.

Čelnici Japana, SAD-a, Njemačke, Francuske, Ujedinjene Kraljevine, Italije i Kanade nastojat će predstaviti ujedinjenu frontu protiv Rusije i Kine, ali i oko drugih strateških pitanja gdje im se interesi ne preklapaju baš uvijek.

Invazija na Ukrajinu, koju je prije 15 mjeseci pokrenula Rusija, dominirat će u raspravama, s naglaskom na “stanje na bojištu”, rekao je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.

SAD i njegovi saveznici u više navrata su Ukrajini poslali izdašnu vojnu pomoć u oružju i opremi. Predsjednik Volodimir Zelenski pridružit će se samitu videovezom.

Sullivan je rekao da će se na samitu također govoriti i o borbi protiv zaobilaženja sankcija, što predsjedniku Vladimiru Putinu omogućuje nastavak financiranja ratnog stroja.

Kako je rekao jedan dužnosnik EU-a, trebalo bi se razgovarati i o sankcijama protiv trgovine ruskim dijamantima. EU, dodao je, smatra da treba “ograničiti ruski izvoz u tom sektoru”.

Čelnici G7 osuđuju Putinove prijetnje da bi se rat u Ukrajini mogao pretvoriti u nuklearni sukob, no neki promatrači u tome samo vide pokušaj ruske strane da oslabi odlučnost zapada u pomoći Kijevu.

Za samog Kishidu, koji je podrijetlom upravo iz Hirošime, biti će važno za domaću scenu igrati na kartu kontrole nuklearnog naoružanja. Očekuje se da će on pozvati SAD, UK i Francusku, koje posjeduju na tisuće nuklearnih bojevih glava, da budu transparentne glede količine oružja kojeg posjeduju te da smanje njihov broj.

No očekivanja su mala, posebice zbog povećanih napetosti s ostalim nuklearnim silama, Kinom, Rusijom i Sjevernom Korejom.

Veliki dio rasprava biti će posvećen i Kini, tj. mjerama zaštite protiv mogućih ekonomskih ucjena Pekinga koje uključuju diverzifikaciju proizvodnje i lanaca opskrbe.

Sullivan smatra da čelnici G7 moraju osuditi te “ekonomske pritiske”  i potruditi se da prevladaju razmimoilaženja kada se radi o stajalištu i djelovanju prema Kini.

No Europa, posebice Francuska i Njemačka, ne žele da dođe do prekida odnosa s Kinom, a Elizejska palača je unaprijed poručila da to nije “protukineski samit”.

Pariz priželjkuje jednu “pozitivnu poruku” o suradnji, “pod uvjetom da je zajedno dogovorimo”.

Japan je u Hirošimu pozvao osam drugih zemalja, uključujući rastuće ekonomije poput Indije i Brazila, u pokušaju da ih pridobije na stranu Zapada po pitanju rata u Ukrajini i vojnih ambicija Kina.