U zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti od 27. travnja do 21. lipnja 2017. prikazat će se retrospektiva konceptualnog umjetnika Brace Dimitrijevića na kojoj će se predstaviti djela u kojima se zrcale fenomen slučajnosti te ideja relativnosti povijesti i povijesti umjetnosti
Održao je 160 samostalnih izložbi u galerijama i muzejima na pet kontinenata. Njegova djela nalaze se u osamdesetak muzejskih i javnih zbirki po svijetu, uključujući Tate Gallery u Londonu, Museum of Modern Art u New Yorku i Centar Georges Pompidou u Parizu. Prvi je konceptualni umjetnik koji je imao samostalnu izložbu u Muzeju suvremene umjetnosti u ovom dijelu Europe. Ipak, detalj koji možda najviše govori o zamahu međunarodne karijere Brace Dimitrijevića je taj da su neke njegove maksime nekoliko puta bile poseban prilog u visokotiražnom tisku. “Prava revolucija ne dogodi se kad netko baci rajčicu na sliku, nego kad je nježno spusti pored slike”, “Cijela historija nije bogata kao jedna sekunda posthistorijskog vremena”, “Ja sam filozof koji je izabrao jezik vizualne umjetnosti da bih komunicirao brzinom svjetlosti”, samo su neki od tisuću aksiomatskih iskaza jednog od pionira konceptualne umjetnosti koji nije samo stvarao nego je i autonomnim teorijskim naporima pratio vlastiti stvaralački hod. Objavio je teorijsko djelo”Posthistorijski traktat”, osmislio je globalno priznate neologizme kao što su posthistorija, kulturokrajolik, etika forme ili estetika logike, izdao zbirku priča. Devet godina nakon njegove posljednje izložbe u Zagrebu, održane 2008. u galeriji Zona, u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti od 27. travnja do 21. lipnja 2017. bit će otvorena retrospektiva njegovih radova. Na toj izložbi bit će predstavljena djela u kojima se zrcale njegove stalne preokupacije: fenomen slučajnosti i ideja relativnosti povijesti i povijesti umjetnosti. “Većina radova dolazi s moje prošlogodišnje retrospektive iz torinskog Muzeja moderne umjetnosti, ali izložba je dobrim dijelom osmišljena za Zagreb pa će premijerno biti pokazana dva rada koja sam tijekom posljednjih mjesec dana slikao u samom muzeju. Bit će prikazani moji rani radovi sa slučajnim prolaznicima iz različitih metropola, kao i oni u kojima koristim slike poznatih majstora iz muzejskih zbirki. Želim zahvaliti Muzeju Mimara; nismo imali sredstva da dovezemo slike Mondriana i Kandinskog iz Berlina pa ću raditi sa slikama iz fundusa domaćih muzeja. Bit će moguće vidjeti i jednu sliku mog oca iz sarajevskog muzeja, a tema je Španjolski građanski rat. Tu su i fotografije poznatih osoba čije fizionomije nisu toliko ostale u svijesti ljudi, kao što su Maljevič, Gončarova i Stravinski, te ciklus videoradova”, najavio je Dimitrijević za Nacional…
Komentari