Čelnici Europske unije i zapadnog Balkana sastat će se u utorak u albanskoj prijestolnici Tirani na samitu koji treba uvjeriti tu europsku regiju u budućnost u EU-u usred straha od rastućeg ruskog i kineskog utjecaja.

Na sastanku, u čijem će radu sudjelovati i hrvatski premijer Andrej Plenković, cilj im je zatvoriti migracijske ‘rupe’ prema EU poput viznih režima na zapadnom Balkanu za zemlje iz kojih u EU dolaze ilegalni migranti a koji su doveli do povećanja broja ilegalne migracije prema EU-u.

Više od 120.000 ilegalnih prelazaka granice otkriveno je duž takozvane zapadnobalkanske rute u prvih 10 mjeseci ove godine, što je povećanje od otprilike 70 posto u usporedbi s prošlom godinom, pokazuju podaci Frontexa, agencije za zaštitu granica EU-a.

Zapadnobalkanska ruta i dalje je najaktivnija migrantska ruta, s gotovo tri puta više prijelaza otkrivenih u listopadu nego prije godinu dana, navodi agencija.

To je uglavnom zbog ljudi koji zlorabe bezvizni pristup regiji, kao i zbog višekratnih pokušaja migranata, prvenstveno iz Burundija, Afganistana i Iraka koji su već na Zapadnom Balkanu, da uđu u EU, navodi Frontex.

Europska komisija pozvala je u ponedjeljak regiju da pojača granične provjere, deportacije i preispita vizne režime za državljane zemalja izvan EU.

Komisija se nada da će u Europsku uniju doći manje neregularnih migranata ako države zapadnog Balkana prestanu dopuštati putovanje na zapadni Balkan bez vize državljanima zemalja kojima je za ulazak u EU potrebna viza.

“Radili smo… izuzetno naporno sa zemljama poput Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije kako bismo ih potaknuli da usklade svoju viznu politiku, posebice osiguravajući da ne nude bezvizne režime zemljama za koje postoji obveza ishođenja viza za ulazak u Europsku uniju”, rekao je dužnosnik.

Posljednjih su dana sve četiri zemlje poslale pozitivne signale “za koje mislim da bi trebali pomoći u smanjenju pritiska na migracijskoj ruti”, dodao je.

Ostale teme na dnevnom redu uključuju posljedice rata u Ukrajini, uključujući sankcije EU-a Rusiji, te integraciju regije u unutarnje tržište EU-a, primjerice, smanjenjem naknada za roaming mobilnih telefona.

Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija imaju aspiracije pridružiti se bloku, ali su se suočili s ponovljenim odgodama u procesu pristupanja.

Pregovori o pristupanju službeno su pokrenuti s Albanijom i Sjevernom Makedonijom u srpnju, nakon što su prvi put podnijele zahtjev za članstvo 2009. odnosno 2004. godine.

Bosna, koja se prvi put prijavila 2016. godine, još uvijek čeka na status službenog kandidata.

Države EU-a nedavno su podržale bezvizni režim za Kosovo od 2024. čekajući odobrenje Europskog parlamenta.

“(Sastanak u) Tirani nedvosmisleno će potvrditi perspektivu članstva za sve i pozvati na ubrzanje pregovora o pridruživanju”, rekao je dužnosnik EU prije samita.

Što se tiče konkretnih koraka prema integraciji, telekomunikacijski operateri iz EU-a najavit će smanjenje naknada za podatkovni roaming od listopada 2023., prema dužnosniku.

Čelnici će također raspravljati o načinima za suzbijanje iseljavanja mladih, dobro obrazovanih ljudi koji masovno napuštaju zapadni Balkan u potrazi za boljim prilikama za posao u zapadnoj Europi.

Ali čelnici EU-a također će potaknuti svoje balkanske kolege da budu odlučniji u provedbi standarda EU-a kao što su vladavina prava, ravnopravnost spolova, zaštita manjina i borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, te da se jasnije usklađuju s politikama EU-a kao što su sankcije protiv Rusije.