Ivan Ćelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje u Klinici za psihijatriju Vrapče, govori o rezultatima studije o konzumaciji raznih vrsta droga u europskim gradovima gdje Zagreb zauzima jedno od neslavnih vodećih mjesta

Europska grupa SCORE i EU agencija za droge objavili su rezultate dosad najvećeg europskog znanstvenog projekta analize otpadnih voda iz 2021. U projektu su se analizirale otpadne vode 75 gradova u čak 25 europskih zemalja te se pokazalo da je došlo do porasta konzumacija droga. Zagreb se našao na 11. mjestu što se tiče konzumacije kokaina, na 12. mjestu kod konzumacije amfetamina, dok se kod konzumacije MDMA i kanabisa nalazi na 14., odnosno 4. mjestu. Rezultate studije analizira i objašnjava pročelnik Zavoda za dualne poremećaje u Klinici za psihijatriju Vrapče Ivan Ćelić.

ZgNews: Najnovija europska studija pokazala je porast konzumacije kokaina, metamfetamina, amfetamina i kanabisa. Zagreb je u samom vrhu konzumacije u tri od četiri analizirane droge. Kako to tumačite i što je uzrok?

Rezultati analize otpadnih voda EU Agencije za droge (EMCDDA) daju uvid u nove trendove sve veće konzumacije kanabinoida i stimulansa, odražavajući problematiku uzimanja psihoaktivnih tvari koja je sveprisutna i kompleksna. Izuzev metamfetamina, možemo reći da za ostale četiri ispitivane droge Zagreb korelira s podacima drugih europskih gradova, od kojih nam je vrlo slična susjedna Ljubljana. Pomoću ovog danas afirmiranog alata za praćenje uporabe ilegalnih droga nužno je raditi na stvaranju učinkovitih i, prije svega, preventivnih intervencija. Europa je posljednjih godina preplavljena različitim drogama koje su na crnom tržištu cjenovno dostupnije i čišće što povećava vjerojatnost od razvoja ovisničkih obrazaca ponašanja osobito kod adolescenata i mladih odraslih osoba.

ZgNews: U Europi se bilježi trend pada konzumacije MDMA (popularno zvan ecstasy). Je li to trend i u Zagrebu?

Svaka ilegalna droga ima sinusoidni tijek glede porasta ili smanjenja konzumacije. Tamo gdje su se više poštivale epidemiološke mjere i gdje su noćni klubovi bili u potpunosti zatvoreni, definitivno je došlo do smanjenja uporabe MDMA. Zagreb je po ovoj posljednjoj analizi 14. grad u Europi po dnevnoj konzumaciji MDMA. U usporedbi s Amsterdamom, Antwerpenom ili Utrechtom količine metabolita su tri puta manje, no to su i dalje značajne količine i traže određene javnozdravstvene odgovore. Mi smo tijekom prvog lockdowna zbog epidemije imali značajan porast konzumacije alkohola, kanabisa i sedativa, dok je došlo do smanjenja konzumacije klupskih tj. dizajnerskih droga koje su općenito vezane uz industriju noćnog života i druženja. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li i nakon potpunog uklanjanja restriktivnih epidemioloških mjera ostati trend manje uporabe MDMA, bilo u obliku tableta ecstasy ili u obliku praha.

ZgNews: Četvrti smo grad u Europi po konzumaciji kanabisa. Zašto smo u samom vrhu ljestvice baš te droge?

Prema Europskom izvješću o drogama iz 2021. godine procjenjuje se da je u Hrvatskoj u proteklih 12 mjeseci kanabis konzumiralo oko 20 posto osoba u dobi od 15 do 34 godine. Približno iste brojke imaju Francuska, Italija i Španjolska, dok višestruko manje postotke imaju npr. Mađarska, Poljska ili Slovačka. Hrvatska je turistička zemlja, a dio je i takozvane Balkanske rute krijumčarenja droga. Sveukupna promjena javne percepcije i stavljanje kanabisa u sivu zonu između društveno prihvatljivih droga poput alkohola i duhana i ilegalnih droga svakako doprinosi ovako visokim brojkama po pitanju potrošnje kanabisa. Iako apsolutno podržavam primjenu kanabisa u medicinske svrhe, predstavljanje kanabisa kao čudotvornog eliksira utjecalo je i na smanjenu percepciju rizika povezanog s njegovom redovitom uporabom.

ZgNews: Pojavljuju li se droge poput metamfetamina i crack kokaina na hrvatskom tržištu?

Nema te droge koja nije dostupna i na području Republike Hrvatske. Zanimljivo je kako je zabilježena uporaba metamfetamina (crystal meth) na uskom području između Metkovića i Makarske, što se vjerojatno može povezati s dolaskom čeških turista koji su se povezali s lokalnim dilerima. Zabilježene su i zapljene hrvatske policije, a cijena jednog grama dostiže i do 1200 kuna, što je stavlja u red najskupljih ilegalnih supstanci na našim prostorima. Što se tiče uporabe crack kokaina koji ima izuzetno visok adiktivni potencijal, možemo reći da u ovome trenutku u našoj zemlji nema epidemijske razmjere, iako nije rijetkost dobiti informaciju o dostupnosti na području Istre i Rijeke.

ZgNews: Vi ste na dualnim poremećajima. Od kojih psihičkih tegoba najčešće boluju ovisnici?

Dualni poremećaji predstavljaju kombinaciju dvaju psihičkih poremećaja od kojih je jedan nužno ovisnost. Danas s potpunom sigurnošću možemo reći da je dualna dijagnoza pravilo, a ne iznimka. Paradigma dualne dijagnoze jest kombinacija shizofrenije kao najozbiljnije duševne bolesti i heroinske ovisnosti kao najteže ovisnosti. Za hrvatsku braniteljsku populaciju specifična je kombinacija posttraumatskog stresnog poremećaja i alkoholizma, a u liječenju se pokazala vrlo učinkovitom intervencijska metoda traženja sigurnosti koju je za američke vojne veterane osmislila dr. Lisa M. Najavits.

ZgNews: Imate li u zadnje vrijeme povećan broj pacijenata koji su na odvikavanju, tj. liječenju od droga? Koja im je dobna granica?

Broj zahtjeva za bolničkim liječenjem radi ovisnosti o kanabinoidima i stimulansima je u značajnom porastu, a dobna granica je sve niža i niža. Sve je više mladih od 18 do 30 godina koji dolaze s ozbiljnim psihičkim tegobama radi kojih je najčešće nužno uvesti diferentnu psihofarmakoterapiju. Ovdje bih osobito istaknuo sjajnu suradnju s terapijskim zajednicama poput Zajednice Pape Ivana XXIII. i Zajednice Susret u kojima naši pacijenti nastavljaju s rehabilitacijskim tretmanom, a mi nastavljamo pružati zdravstvene intervencije putem telepsihijatrijskih usluga.