Skupština Crne Gore usvojila je u petak Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahauu i Mauthauzenu.
Za usvajanje rezolucije 41 zastupnik glasao je za, jedan protiv. Nije bilo suzdržanih.
Prilikom glasanja, zastupnici DPS-a, SD-a, HGI, Bošnjačke stranke, GP URA su napustili dvoranu.
Rezoluciju je podržala većina zastupnika Pokreta Europa Sad premijera Milojka Spajića, prosrpske desnice predsjednika parlamenta Andrije Mandića, Demokrati Alekse Bečića i umjereno prosrpska Socijalistička narodna stranka (SNP)
Zastupnik Pokreta Europa Sad Miodrag Laković tijekom sjednice kazao je da neće podržati rezoluciju.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je rekao da je ponosan što je rezolucija usvojena i da je mitropolit Gavrilo Dožić bio u logoru Dachauu, javljaju Vijesti.me.
“Ovo je rezultat našeg dogovora i naše ideje. Nitko se u ovo nije miješao sa strane. Volio bih da moje sunarodnjake iz Beograda i Banja Luke na Petrovdan dočekamo u Crnoj Gori, da se bratski pozdravimo i da kažemo da smo mi jedan ozbiljan narod da ova regija ima budućnost”, rekao je Mandić.
“Ovo je neprihvatljivo i nepotrebno, ne može se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim”
Nedugo nakon donošenja rezolucije stigao je odgovor Hrvatske. Priopćenje Ministarstva vanjskih i europskih poslova prenosimo u cijelosti:
“Ministarstvo vanjskih i europskih poslova žali što je Crna Gora odlučila zanemariti pozive Republike Hrvatske da ne politizira žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na naše bilateralne odnose i europski put Crne Gore.
Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirbe, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije.
Nedvojbeno je kako je motiv za njezino donošenje sadržan u činjenici da je u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda inicirana rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, koja je usvojena 23. svibnja 2024. Iz navedenog jasno proizlazi da se rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizirala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. veljače 2007.
Ovaj postupak Crne Gore ne može se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku niti je u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Europskoj uniji.
Dobrosusjedski odnosi su jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterija za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore, sukladno Pregovaračkom okviru Europske unije za Crnu Goru. Nastavno na nedavan pozitivan Izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), Republika Hrvatska očekivala je da će se Crna Gora suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi k narušavanju ili pogoršavanju dobrosusjedskih odnosa te da će svoje napore usmjeriti na ispunjavanje uvjeta i mjerila u pristupnom procesu od kojih su neka posebno važna za Republiku Hrvatsku.
Podsjećamo, sukladno Zajedničkom stajalištu EU za poglavlje 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. lipnja 2024., Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim razinama, rješavanje slučajeva nestalih osoba kao i pitanje odšteta za žrtve te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava.
Republika Hrvatska očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tijekom agresije na Republiku Hrvatsku devedesetih godina. To osobito uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. listopada 1991. i opsade grada koja je trajala do svibnja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući u logoru Morinj u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od rujna 1991. do kolovoza 1992., te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše.
Uzimajući u obzir stvarnu svrhu ovog čina Skupštine Crne Gore, kojim se Crna Gora stavila u položaj koji Republika Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo reagirati na odgovarajući način.”
‘Vidovdane, moj očinji vide…’
Tijekom rasprave predlagači, čelnici prosrpske desnice, Andrija Mandić i Milan Knežević naveli su da ova rezolucija nije usmjerena ni protiv koga.
“Crna Gora će biti prva država u regiji koja će usvojiti Rezoluciju u Jasenovcu i pozivam sve poslanike da učestvuju u povijesti”, poručio je predsjednik crnogorske skupštine Andrija Mandić, ocjenjujući da se na ovaj način određuju u odnosu na civilizacijske vrijednosti i da prijedlog nije upućen ni protiv jedne države – ni Austrije, ni Njemačke, ni protiv Hrvatske.
Mandić je zaključio da će ova rezolucija “služiti za ponos” onima koji glasaju za nju na pravoslavni praznik Vidovdan.
“Vidovdane, moj očinji vide, ovo treba da bude osnova za bolju i čestitiju Crnu Goru. Ovo je većinska Crna Gora. Živjela većinska Crna Gora, živjela Crna Gora”, poručio je Mandić.
Njegov koalicijski partner Milan Knežević je rezoluciji okarakterizirao kao “otpor prema relativizaciji genocida o Jasenovcu jer se iz godine u godinu, od strane nekih kvazi-istoričara u Hrvatskoj, pokušava smanjiti broj poginulih Srba”, dodajući “da je model koji je tad uspostavljen, ponovo pokušan u Bljesku i Oluji”.
Andrija Nikolić iz oporbene Demokratske partije socijalista postavio je pitanje javnosti da li moralno pravo imaju oni koji podržavaju četnički pokret, ali i Ratka Mladića i Radovana Karadžića, da prije nego njih osude, predlože ovakvu rezoluciju.
‘Kukavičje jaje Aleksandra Vučića’
“Ovo je kukavičje jaje Aleksandra Vučića kako bi se pogoršali dobrosusjedski odnosi sa Hrvatskom. odgovornost za ovo ne snosi Mandić, već premijer Milojko Spajić i njegova partija koji sebe nazivaju pro-europskim”, rekao je Nikolić, podsjećajući da Vučić nije dozvolio da se slična Rezolucija usvoji u parlamentu Srbije da se ne bi zaustavio europski put te zemlje.
Bivši premijer i čelnik oporbene URA Dritan Abazović rekao je da je premijer Spajić prevario Hrvate.
“Nacional je objavio da je Spajić obećao u Hrvatskoj da Rezolucija neće biti usvojena“, kazao je Abazović, podsjećajući da je službeni Zagreb pomogao Crnoj Gori u njenoj EU integraciji, te se isto dogodilo sredinom ovog tjedna u Bruxellesu gdje je Crna Gora dobila pozitivna završna mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR)
Jedini politički predstavnik Hrvata u crnogorskom parlamentu HGI-ev Adrijan Vuksanović je zahvalio Hrvatskoj i njenom državnom vrhu za podršku prilikom crnogorskom dobijanja IBAR-a, te je konstatirao da “ono što Vučić nije uspio, želi da podmetne preko Crne Gore”.
U najavi oštar odgovor hrvatske diplomacije
U diplomatskim krugovima u Podgorici spekulira se da bi hrvatski odgovor na eventualno crnogorsko usvajanje Rezolucije u Jasenovcu mogao “žestok”, te se tvrdi da njezino usvajanje Hrvatskoj ne bi politički i diplomatski štetilo, ali bi Crnoj Gori moglo.
Hrvatska do sada nije usporavala put Crne Gore u EU, već je suprotno tome pomagala susjednoj državi da napreduje k punopravnom članstvu.
No, nakon što je Rezolucija o Jasenovcu ušla u parlamentarnu proceduru Zagreb je oštro zaprijetio da će njezino usvajanje usporiti crnogorsku ambiciju da postane punopravna članica EU.
Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman tijekom nedavne posjete Tivtu rekao je da je Zagrebu neprihvatljiva i besmislena rezolucija o Jasenovcu te je istaknuo da bi se “Crna Gora trebala suočiti sa vlastitom povijesti, ako je sklona rezolucijama”.
Podsjetio je da je Hrvatska ostvarila sve vanjskopolitičke ciljeve i da “može biti uzor zemljama zapadnog Balkana, prije svega Crnoj Gori”.
“Da nije bilo Hrvatske Crna Gora ne bi ušla u NATO, na primjer. Sve dokumente na hrvatskom jeziku mi smo predali Crnoj Gori. Mi smo joj od samih početka pomagali i pomagat ćemo njoj. Ali želimo i poštovanje sa crnogorske strane. Sve što ne ide u prilog tomu, ne možemo pozdraviti”, rekao je šef hrvatske diplomacije i podsjetio da ulazak Crne Gore u EU ide preko Hrvatske.
Dnevni red dopunjen prijedlogom
Skupština Crne Gore prihvatila je da se dnevni red sjednice parlamenta u petak dopuni prijedlogom rezolucije o genocidu u Jasenovcu.
Za dopunu dnevnog reda prijedlogom rezolucije o Jasenovcu glasala su 42 od 81 zastupnika crnogorskog parlamenta. Glasova protiv i suzdržanih nije bilo.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić pozvao je zastupnike da podrže rezoluciju, a u obrazloženju je istakao da su čelnik DNP-a Milan Knežević i on dostavli amandmane kojim je predloženo da ovom rezolucijom budu obuhvaćeni i logori u Dachauu i Mauthausenu.
ĐE ĆETE, ĐETIĆI? Skupština Crne Gore ide u raspravu o rezoluciji o Jasenovcu
Mandić, koji je i predložio rezoluciju, rekao je da je “to poziv na sjećanje i na ono ljudsko u svima nama“, istaknuvši da rezolucija nije upućena ni protiv koga, već joj je cilj ukazati da je zlo zlo, bez obzira tko ga je počinio.
“Nakon amandmana Milana Kneževića, ova rezolucija će se zvati rezolucija o genocidu u logorima sistema Jasenovac, Dachau i Mathausen”, rekao je Mandić.
Hrvatska je ranije zaprijetila da bi usvajanje rezolucije u Jasenovcu zasigurno usporilo EU integracije Crne Gore te da ne bi dobro utjecalo na dosadašnje dobrosusjedske odnose dvije države.
Što piše u Rezoluciji o Jasenovcu?
U prijedlogu rezolucije između ostalog se navodi da su u logoru u Jasenovcu od 1941. do 1945. mučeni i ubijani Srbi, Židovi, Romi, Hrvati i drugi narodi. Predlaže se da 22. travanj, kada je logor 1945. bio rasformiran, postane “Dan sjećanja na genocid u Jasenovcu” koji bi se obilježavao u Crnoj Gori svake godine.
Predlagači kažu da su jedinstveni u osudi svih zločina na tlu Crne Gore i bivše Jugoslavije, ističući da odgovornost može biti isključivo individualna i da se nijedan narod ne može smatrati genocidnim ili zločinačkim.
U prijedlogu Rezolucije o Jasenovcu ,također je navedeno da “skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma”.
Za usvajanje Rezolucije u potrebna je podrška od 41 zastupnika od ukupno 81 koliko ih ima u crnogorskom parlamentu.
Prijedlog rezolucije potpisala su 43 zastupnika.
Osim stranaka rasformiranog proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, potpise su stavili i Demokrati bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, prosrpska Socijalistička narodna partija i “Pokret Europa sad” premijera Milojka Spajića.
Prijedlog Rezolucije o Jasenovcu nisu podržali zastupnici albanskih nacionalnih stranaka koje su vladajućoj većini u Crnoj Gori.
Komentari