Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u subotu je za Dnevnik HRT-a komentirao ulazak Hrvatske u Schengen i što to znači za hrvatske građane i gospodarstvo.

Naše istočne granice već funkcioniraju po tom schengenskom režimu. “Vidljive promjene ulaskom Hrvatske u Schengen će se osjetiti samo na našim zapadnim granicama koje odlaze u povijest. Što se tiče istočnih granica tu se neće ništa mijenjati jer se schengenski zakon primjenjuje dugi niz godina, a to i je bio jedan od uvjeta koji smo ispunili da bi Hrvatska ušla u Schengen”, rekao je.

Čeka se uvođenje dvije vrlo važne grane sustava Entry-Exit i ETIAS. “To su sustavi koji se uvode na razini Europske Unije, što se tiče razloga za njihovo uvođenje on je prije svega sigurnosni, da bi se kontrolirao ne samo ulazak nego i boravak ljudi koji dolaze na teritorij schengenskih zemalja, a sve to u svrhu da se ne moraju uvoditi te interne granične kontrole”, pojasnio je Božinović za Dnevnik HRT-a.

“Entry-Exit praktički znači uzimanje biometrije, ali i povezivanje sa schengenskim kalkulatorom. Dakle netko za koga se na granici, a stariji je od 18 i do 70 godina, provuče se kroz taj sustav, prati se da on ne boravi više od 90 dana u 180 dana koliko mu vrijedi schengenska viza”, dodao je.

Podsjetio je da Hrvatska od 1. siječnja ima najdulju vanjsku granicu Europske unije. “Naravno da je to zahtjevno kada vidite i konfiguraciju terena, ne samo dužinu. Vidimo da je Hrvatska izložena i migrantskim rutama, zbog toga i jesmo uložili značajna sredstva u opremanje granice s raznim tehničkim sustavima, neke smo i sami da tako kažem izmislili odnosno naši granični policajci su dali određene zahtjeve u smislu termovizijskih mobilnih kamara, imamo statične”, naglasio je ministar.

Taj proces usavršavanja i tehničkog opremanja, kaže, ne bi bio moguć bez EU fondova. “Mi smo povukli do sada oko 220 milijuna eura. Za sljedeće financijsko razdoblje je predviđeno 250 milijuna eura. S tim da kod tih 220 mi smo naslijedili nekih 85 milijuna, sve ovo drugo je bilo nešto za što smo se sami izborili unutar Europe”, rekao je Božinović.

Sa Slovenijom imamo neriješeno granično pitanje. “Od kada se spominjala reakcija Slovenije, a to je da je najveći korisnik hrvatskog ulaska u Schengen zapravo Slovenija. Sve ono što će raditi naši granični policajci na schengenskim granicama prema trećim zemljama to neće morati raditi policijski službenici Slovenije. Ako uzmete samo to onda vam je jasno koji je slovenski interes da Hrvatska uđe u Schengen”, zaključio je.