Gubitak u drugom krugu izbora u za gradonačelnika Splita, Makarske i Sinja očekivano je pokrenuo proces preispitivanja pozicije političkog tajnika HDZ-a i predsjednika županijske organizacije ove stranke Ante Sanadera, kojega se već ranije proglasilo osobno odgovornim za kadrovska rješenja a posljedično i za neočekivano loše rezultate u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Gubitak vlasti upravo u Splitu težak je udarac reputaciji HDZ-a, ali i označava prekid kontrole nad unosnim financijskim tokovima: ovaj grad, naime, dosegao je godišnji proračun od 1,3 milijarde kuna i nakon Zagreba ima najobilniju blagajnu, a procjenjuje se da u desetak gradskih tvrtki i više ustanova godišnje procirkulira najmanje još toliko novca. Koalicijskim dogovorom sa Željkom Kerumom – koji je rezultatom nedjeljnih izborima de facto potpuno politički marginaliziran – HDZ-u je u prethodnom mandatu pripadalo 60 posto vlasti, odnosno toliko pročelničkih mjesta, direktorskih i ravnateljskih funkcija u tvrtkama i ustanovama. Gradonačelnik Andro Krstulović Opara donekle je uspijevao zadržati kontrolu nad tokovima novca i spriječiti njegovo eksplicitno slijevanje prema stranačkim interesnim lobijima, što se tumači kao jedan od razloga njegova odustajanja od kandidature za drugi mandat. Kao formalni razlog poslužila je njegova bolest, no u samom HDZ-u još prije nekoliko mjeseci priznali su da su se Krstulovića Opare zapravo odrekli i da postoji konkretna osoba koja za to nosi zasluge.

‘’Vice Mihanović osobni je izbor Ante Sanadera. Za njega je jamčio pred Plenkovićem, čak i nakon afere s vrlo sumnjivim doktoratom iz Osijeka, uvjeravao je vrh stranke da je pobjeda HDZ-a na dlanu. Sanader je uz županijski ogranak stranke ovladao i onim gradskim, što je prvi put u posljednja dva desetljeća da se to dogodilo, ali zato je na sebe preuzeo i kompletnu odgovornost’’, rekao je za Nacional sugovornik iz splitskog HDZ-a odmah nakon proglašenja rezultata nedjeljnih izbora. U samoj stranci već u listopadu slijede unutarstranački izbori i vrlo je moguće da će na njima Sanader biti upućen u političku mirovinu, no još uvijek se ne pojavljuje ime njegova potencijalnog protukandidata – između ostalog i zato što se čeka reakcija Andreja Plenkovića. ‘’Sanader je premrežio stranku svojim kadrovima od vrha do dna te je sprječavao napredovanje bilo koga ako bi procijenio da bi jednom u budućnosti mogao prekinuti njegovu dominaciju. HDZ je trenutno kadrovski devastiran i ovi izborni rezultati su nam upozorenje da nas čeka sudbina SDP-a ako se ne dogode dramatične promjene. Dalmacija više nije unaprijed pripisana HDZ-u i to je proces koji je sada već vrlo vidljiv’’, rekao je isti sugovornik Nacionala. On upozorava na simptomatične rezultate iz Solina, grada u kojemu je HDZ znao osvajati i dvotrećinsku većinu, gdje je njihov gradonačelnik Dalibor Ninčević uspio obraniti mandat s prednosti od samo 171 glasom, a slična situacija dogodila se i u Trilju. HDZ, tvrde, čak i u Dalmaciji postaje stranka provincije – u kojoj možda ima birača, ali nema previše novca. ‘’U situacija kada nije na vlasti, HDZ radikalno kopni’’, objašnjava on.

Stranačka pozicija nakon nedjeljnog drugog kruga izbora evidentno je ugrožena za dosadašnjeg šibensko-kninskog župana Gorana Pauka, koji je brutalno poražen od dosadašnjeg nezavisnog gradonačelnika Knina Marka Jelića, ali prije svega za Paukova političkog mentora i vrlo utjecajnog predsjednika šibensko-kninskog HDZ-a Nediljka Dujića. Nešto južnije, relativno neprimijećeno, ova stranka zabilježila je pobjedu Nikole Dobroslavića u utrci za dubrovačko-neretvanskog župana – ali i u ovom slučaju uz nezadovoljavajuće brojčane pokazatelje, uz manje od dvije tisuće glasova prednosti pred Božom Petrovom. Za HDZ se posebno problematičnim pokazao gubitak svih gradova i općina na otoku Korčuli, gdje je u drugom krugu poražen čak i njihov kandidat za načelnika općine Blato – rodnog mjesta utjecajnog Branka Bačića. U sjevernom dijelu Dalmacije ova stranka teškom mukom obranila je vlast u Zadru, gdje je upitno sastavljanje većine u Gradskom vijeću, a i na izborima za župana Božidar Longin bio je prisiljen ići u drugi krug i također je prikupio manje glasova nego prije četiri godine. Ovdje se kao glavni kadrovik već desetljećima pojavljuje Božidar Kalmeta, pa se i njegovo ime – doduše nešto diskretnije – spominje u kontekstu mogućeg jesenskog velikog restrukturiranja HDZ-a na lokalnim razinama.

U tom procesu Andrej Plenković će nesumnjivo naići na značajne prepreke: kako je Nacional objavio još prije godinu dana, upravo su dalmatinski HDZ-ovci Ante Sanader, Nediljko Dujić, Božidar Kalmeta i Branko Bačić formirali interesnu koaliciju – tada navodno uz podršku Gordana Jandrokovića – kako bi zaštitili svoj stranački položaj i dali Plenkoviću do znanja da drže pod kontrolom dalmatinske organizacije kao vitalnu snagu HDZ-a, bez kojih je gotovo nemoguće ovladati i strankom i državom. Ante Sanader je prije desetak dana čak uputio otvorenu poruku prije svega samom predsjedniku stranke, kada ga je u rukavicama podsjetio da je izabran uz njegovu podršku i poručio mu da bi jednako tako mogao biti smijenjen. Na komentar da vrh stranke nije zadovoljan izbornim rezultatima u Splitsko-dalmatinskoj županiji te da se već propituje njegova smjena na unutarstranačkim izborima, žestoko je poručio da predsjednici HDZ-a prolaze, a on ostaje. ‘’Uvijek pišete protiv mene, no to je vaše pravo! Ja ću otići s pozicije predsjednika županijskog HDZ-a kada to odluči članstvo, koje je moja snaga. Mnogi su predsjednici HDZ-a Hrvatske bili i otišli, dok mene županijsko članstvo i dalje podržava. Predsjednik sam HDZ-a Splitsko-dalmatinske županije od 2012. godine i kada članovi te organizacije odluče da moram otići, ja ću otići. Ili ako rezultati u županiji budu lošiji od ovoga što imamo, ja ću sam otići jer sam ja odgovoran za Splitsko-dalmatinsku županiju. A ti koji vas pumpaju protiv mene, nisu u stanju ni pobijediti u svojim lokalnim jedinicama!’’ odgovorio je novinarki Slobodne Dalmacije. Ova izjava u vrhu HDZ-a primljena je uz vidljivo negodovanje, premda u javnosti nije imala odjek sličan onome koji je imao istup Ivana Anušića iz Osijeka, koji se najprije javno usprotivio koaliciji HDZ-a i SDSS-a, a potom izrijekom podržao i Miroslava Škoru u drugom krugu izbora za gradonačelnika Zagreba.

Interesnom koalicijom dalmatinskih HDZ-ovaca Plenković je bio gotovo pa ucijenjen, no promjenom statuta HDZ-a i premještanjem termina unutarstranačkih izbora na lokalnoj razini za period nakon izbora sebi je stvorio prednost i prostor za taktički manevar: sada u svakoj pojedinoj županijskoj, gradskoj i općinskoj organizaciji ima priliku nametnuti svoje kandidate i tako provesti kapilarnu reorganizaciju i kadrovsku čistku. Loši rezultati – ili rezultati koji su znatno manji od očekivanja – u ovom trenutku njemu bi zapravo mogli ići na ruku.

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara donekle je uspijevao zadržati kontrolu nad tokovima novca i slijevanje ka interesnim lobijima. PHOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL