Općoj skupštini UN-a dostavljen je nacrt završnog teksta Rezolucije o proglašenju Dana sjećanja na genocid u Srebrenici. Nacrt rezolucije traži da se ’11. srpnja odredi kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine’.

Općoj skupštini Ujedinjenih naroda s datumom 1. svibnja poslan nacrt rezolucije o proglašenju Dana sjećanja na genocid u Srebrenici.

Osuđujući negiranje genocida u Srebrenici, nacrt rezolucije također osuđuje veličanje zločina protiv čovječnosti, genocida i ratnih zločinaca.

Naglašavajući važnost stalnih napora za identifikaciju žrtava genocida i pronalaženje njihovih tijela, rezolucija ističe potrebu da se svi počinitelji privedu pravdi.

Iako vrijeme glasanja o Rezoluciji još nije poznato, svaka država članica ima jedan glas u Općoj skupštini UN-a. Za razliku od Vijeća sigurnosti UN-a, nijedna država nema pravo veta.

NAKON SASTANKA Szijjarto stao uz Dodika, protivi se rezoluciji o Srebrenici

Finalnu verziju nacrta Rezolucije prenosimo u cijelosti:

Opća skupština, vođena Poveljom Ujedinjenih naroda, Općom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, predstavila je finalni nacrt rezolucije pod nazivom Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995.

Podsjećamo na Rezoluciju 819 Vijeća sigurnosti od 16. travnja 1993. kojom se Srebrenica proglašava sigurnom zonom, Rezoluciju 827 od 25. svibnja 1993. o uspostavi Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Rezoluciju 1966 od 22. prosinca 2010. o uspostavi Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove.

Podsjećamo dalje na sve presude MKSJ-a, a posebno na osam koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida nad bosanskim Muslimanima počinjen u Srebrenici 1995. godine, a posebno na presudu Žalbenog vijeća MKSJ-a od 19. travnja 2004. (Tužitelj protiv Krstića), Međunarodni ostatak Presuda žalbenog vijeća Mehanizma za kaznene sudove od 8. lipnja 2021. (Tužitelj protiv Mladića), presuda Žalbenog vijeća Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove od 20. ožujka 2019. (Tužitelj protiv Karadžića), kao i presuda Međunarodnog suda pravde (ICJ) od 26. veljače 2007. koji je utvrdio da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida.

Ponovno potvrđujemo snažno protivljenje nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine ili druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava ljudskih prava, te naglašavamo u ovom kontekstu odgovornost država da okončaju nekažnjivost i, u tu svrhu, da temeljito istraže i kazneno gone, u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravnim obvezama i svojim domaćim pravom, osobe odgovorne za takva djela, kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i kako bi se potražio održivi mir, pravda, istina i pomirenje, za koje je potrebno sudjelovanje žrtava i preživjelih kao i članova njihovih obitelji središnje je mjesto.

KULTURA MIRA Evo kad će Opća skupština UN raspravljati o rezoluciji o Srebrenici

Pozdravljamo važan napredak koji su međunarodni sudovi postigli posljednjih godina u borbi protiv nekažnjivosti i u osiguravanju odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druge nečuvene zločine postignut kroz sustav međunarodnog kaznenog pravosuđa.

Prepoznajemo u tom pogledu poseban doprinos MKSJ-a i naglašavamo važnost spremnosti međunarodne zajednice da poduzme kolektivne akcije kroz Vijeće sigurnosti, u skladu s Poveljom, i od slučaja do slučaja kako bi dodatno osigurala odgovornost za i prevencija genocida.

Uzimamo u obzir ulogu posebnih savjetnika glavnog tajnika za prevenciju genocida i odgovornost za zaštitu; te napominjemo važnost redovitih brifinga o ljudskim pravima i međunarodnim kršenjima humanitarnih zakona, kao i o govoru mržnje te potičemo rano podizanje svijesti o mogućem genocidu.

Također konstatiramo da kazneni progon osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sustavima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine i ICTY, kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove, ostaje središnji za proces nacionalnog pomirenja i izgradnji povjerenja i obnovi i održavanju mira u Bosni i Hercegovini, te nadalje priznajemo da je snažna regionalna suradnja između državnih tužiteljstava ključna u njegovanju mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regiji.

Konstatiramo da će 2025. biti obilježena trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem su izgubljena najmanje 8.372 života, tisuće raseljene, a obitelji i zajednice razorene.

KOMEMORACIJA ZA ŽRTVE JASENOVCA Dodik: ‘U Srebrenici se nije dogodio genocid’

1. Odlučuje odrediti 11. srpnja kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine.

2. Bezrezervna osuda svakog poricanja genocida u Srebrenici kao povijesnog događaja i poticaj državama članicama da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući kroz svoje obrazovne sustave razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja poricanja i iskrivljavanja povijesnih činjenica i pojavljivanja genocida u budućnosti.

3. Također bezrezervna osuda postupaka koji veličaju one koji su međunarodni sudovi osudili za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući one koji su odgovorni za genocid u Srebrenici.

4. Naglašena važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovog dostojanstvenog pokopa te poziva na nastavak kaznenog progona onih počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s pravdom.

5. Poziv svim državama da se u potpunosti pridržavaju svojih obveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida, s dužnim poštovanjem prema relevantnom odlukama ICJ-a.

6. Zahtjev glavnom tajniku da uspostavi informativni program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, počevši svoje aktivnosti s pripremama za 30. obljetnicu 2025. godine, te nadalje traži od glavnog tajnika da skrene pozornost na ovu rezoluciju svim državama članicama, organizacijama sustava Ujedinjenih naroda i organizacijama civilnog društva za odgovarajuće poštivanje.

7. Poziv svim državama članicama, organizacijama sustava Ujedinjenih naroda, drugim međunarodnim i regionalnim organizacijama te civilnom društvu, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne dionike da obilježe Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995., uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u spomen na taj događaj i odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće aktivnosti edukacije i podizanja svijesti javnosti.

OSUDA GENOCIDA Tekst rezolucije o Srebrenici usuglašen, sada je na potezu Opća skupština UN-a