Bivša ravnateljica Porezne uprave i saborska zastupnica SDP-a Nada Čavlović Smiljanec ustvrdila je da nije kriva za trgovanje utjecajem, dok njena obrana ističe kako nije bilo riječi o obustavljanju ovrhe, već nastojanju da se tvrtci optuženog Željka Biloša pruži prilika za nastavak poslovanja i očuvanje radnih mjesta.

Odvjetnica Jadranka Sloković kazala je u svom uvodnom govoru da Čavlović Smiljanec kao ravnateljica Porezne uprave nije zatražila od bivše šefice osječke Porezne uprave Ružice Kovačević da porezno rješenje koje bi štetilo Biloševoj tvrtci ne dostavlja na provedbu.

“Dokazat ćemo da je od pročelnice zatražila samo odgodu od nekoliko dana”, kazala je Sloković, pojašnjavajući da je Biloš u tom roku trebao pribaviti bankarsku garanciju kojom bi se jamčio povrat duga.

“Ne radi se o obustavljanju ovrhe nego o nastaojanju da se tvrtci da prilika da nastavi poslovanje i da se sačuvaju radna mjesta”, kazala je Sloković, dodajući da je takvo postupanje bilo u skaldu s politikom Porezne uprave i s naputkom Ministarstva financija.

I obrana njene bivše suradnice je ustvrdila da je Kovačević postupala po zahtjevima Porezne uprave, Ministarstva financija i pravilima struke, a ne po Biloševim nalozima, dok je odvjetnik optuženog osječkog poduzetnika kazao da Biloš nije poznavao ni jednu od svojih suoptuženica pa ih ni na koji način nije mogao poticati na korupciju.

I dok obrana svo troje optuženih tvrdi da će tijekom suđenja pobiti sve tvrdnje iz optužnice Uskokov tužitelj uvjeren je da će dokazati da su okrivljnici nedjela počinili upravo na način kako se opisuje u optužnici.

Suđenje se na stavlja izvođenjem dokaza među kojima su i tajne snimke telefonskih razgovora iz istrage.

Uskok u optužnici potvrđenoj u veljači ove godine tvrdi kako je Biloš tražio da se njegovoj tvrtki odobri otpis poreznog duga s osnove kamata u iznosu od gotovo 8,4 milijuna kuna te stopira ovrha poreznog duga većeg od 27 milijuna kuna, iako za to nije imao zakonske uvjete. Time je Biloševoj tvrtki, po tvrdnjama tužiteljstva, omogućeno nesmetano poslovanje po računu sve do pokretanja predstečajne nagodbe, u svibnju 2013. te je onemogućena ovrha iznosa većeg od devet milijuna kuna koji je uplaćen na račune društva, čime je za gotovo 9,5 milijuna kuna oštećen državni proračun.