Turizam u Hrvatskoj vrlo je uspješan gospodarski sektor, ali je važno da sad kada je u zamahu i s dobrim rezultatima krene u poboljšanja, koja će u idućim godinama omogućiti još bolje rezultate, poruka je ministra turizma Garija Cappellija povodom Dana hrvatskog turizma (DHT).

DHT se ove godine, kao tradicionalni godišnji skup turističkih djelatnika i njihovih partnera, održava 26. i 27. listopada i to po drugi puta u višestrukom šampionu hrvatskog turizma Bolu na otoku Braču (DHT su tu već bili 2009.).

Cappelli, koji je ministarstvo preuzeo neposredno prije DHT-a na kojem se sažimaju rezultati tekuće godine i najavljuju planovi za iduću, ovu turističku godinu ocijenio vrlo uspješnom, vjerujući da se s takvim trendovima može i nastaviti.

Fokus na stvaranju uvjeta za investicije

“Najave za iduću godinu za sada su dobre, potražnja i buking na stranim tržištima rastu, a vidjet ćemo i gdje je potrebno poboljšanje promocije i općenito poslovne klime u turističkom sektoru”, najavljuje Cappeli.

U posebnom fokusu će mu biti stvaranje uvjeta za nove investicije, za što su, kako kaže, uz ostale preduvjeti i zakonsko uređenje turističkog zemljišta, preobrazba neiskorištenih vojnih objekata u turističke svrhe, kao i jedan od projekata iz programa nove Vlade CRO kartica, čiji je cilj potaknuti domaća putovanja, kontinenalni, ali i turizam na moru izvan ljeta.

“Podaci DZS-a pokazuju da više od 2 milijuna hrvatskih građana ne odlazi na odmor, većinom zbog fnancijskih razloga, a prema procjenama korištenje CRO kartice kao svojevrsnog turističkog ‘vouchera’ domaći turistički promet mogao bi se povećati za 30 posto, a domaća turistička potrošnja za čak 60 posto”, kaže Cappelli.

Smatra i da se u svakom aspektu, i u promociji, i za nove investicije i bolju poslovnu klimu te u zakonima mogu napraviti pozitivni pomaci i kratkoročno i dugoročno.

Pitanje radne snage jedno od najvažnijih

O svemu tome više će se govoriti idućih mjeseci, kao i o radnoj snazi i budućnosti kadrova u turizmu, temi koja je i u središtu DHT-a, a jedna je od najvećih izazova za domaći turizam.

“Važno je razgovarati o stvaranju boljih uvjeta za radnike u turizmu, jer iako imamo sunce i more, čovjek je ključan faktor. Tu je izuzetno bitna suradnja privatnog i javnog sektora na svim razinama (država, županije, gradovi) kako bi se stvorili uvjeti za održiv rast zapošljavanja u turizmu”, ističe ministar smatrajući i da je tome iznimno važno posvetiti se i rješavanju pitanja smještaja radnika.

Model upravljanja hrvatskim turizmom također smatra važnom i sveobuhvatnom temom, u čemu treba još puno napretka kako bi se diferencirao hrvatski turistički proizvod i postao puno konkurentniji.

Zračni prijevoz, što će biti tema Hrvatskog turističkog foruma na DHT-u, smatra jednim od preduvjeta za cjelogodišnji turizam i privlačenje gostiju s udaljenijih tržišta, koji svake godine daju sve veći doprinos turističkim prihodima i prometu.

Ojačati međuresorsku te suradnju javnog i privatnog

“Ono zbog čega smo uspješni u turizmu je suradnja javnog i privatnog u turističkom, ali i s drugim povezanim sektorima, od prometa, trgovine do poljoprivrede, građevinarstva, financijskih institucija i drugih i to moramo nastaviti i još jačati, pogotovo jer turizam obuhvaća veliki dio hrvatskog BDP-a i ima veliki utjecaj na druge gospodarske sektore”, poručuje Cappelli.

Ističe pritom i važnost Ministarstva turizma kao koordinatora s drugim ministarstvima, kako bi se dodatno povezivali i ostvarivali višestruko pozitivne rezultate.

“Međuresorska suradnja je jako bitna i tu ćemo se truditi kako bi stvorili puno bolje poslovne uvjete, a time i povećali standard građana, nova radna mjesta i u konačnici cjelokupno hrvatsko gospodarstvo”, ističe ministar.

Iznosi primjer da se plasmanom domaćih poljoprivrednih proizvoda u turizam može osigurati i visoka kvaliteta gastronomske ponude, razviti mala poljoprivredna gospodarstava, a Hrvatsku pozicionirati kao jednu od najkvalitetnijih eno-gastro destinacija na Mediteranu.

S tim u vezi najavljuje i jednostavnije uvjete za razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava uz financiranje iz EU fondova, kao i da će seoskim domaćinstvima omogućiti povremeno pružanje usluga pripremanja i posluživanja hrane uz pojednostavljene minimalne tehničke uvjete.