“Do sada smo u Ministarstvu formirali sva povjerenstva i radne skupine te si zadali rokove za ispunjenje ciljeva. Pritom vodimo računa o onome što traži ‘teren’, odnosno struka, ali i o europskim direktivama kako bismo bili usklađeni sa ostalim zemljama EU-a, koje su nam ujedno i konkurenti. Već smo izmijenili Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti na način da smo produljili rok važenja privremenih rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u domaćinstvima i na OPG-ovima do kraja 2020., čime smo spriječili da velik dio tih objekata ponovo ode u ‘sivu zonu’. Radi se o objektima koji su podnijeli zahtjev za legalizacijom objekata, a koji još uvijek nisu riješeni”, kazao je Cappeli.

Izmjene svih turističkih zakona, korekcija boravišne pristojbe

Najavio je i da se ide u izmjene i svih drugih turističkih zakona, od onog za boravišnu pristojbu, za turističku članarinu, turističke zajednice te zakona o turističkom zemljištu.

“Pokrenuli smo izmjene zakona, od kojih prioritet ima Zakon o boravišnoj pristojbi, koji bi trebao biti gotov do sredine srpnja, kako bismo tada mogli donijeti i novu uredbu za 2018. o visini boravišne pristojbe kako bi sektor mogao planirati poslovanje u idućoj godini”, naglasio je ministar, otkrivajući da će se predloženim izmjenama pristojba korigirati prvi put nakon više od 15 godina.

Prijedlog korekcije te pristojbe je da Ministarstvo odredi njene maksimalne i minimalne iznose, pri čemu se o maksimalnom iznosu još razgovara, ali će svakako biti veći od dosadašnjeg, između 2 i 3 eura ili od 15 do 20 kuna, dok je dosadašnji maksimalni iznos bio 7 kuna.

“Novost će biti i da ćemo lokalnim vlastima dopustiti da sami odrede iznose boravišne pristojbe za svoje destinacije, pa čak i za različite dijelove destinacija. Predložit ćemo da o visini boravišne pristojbe odlučuju vijeća turističkih zajednica koja čine predstavnici i javnog i privatnog sektora”, poručio je Cappelli.

Ističe da je cilj i drugačija raspodjela prihoda od te pristojbe u korist lokalnih turističkih zajednica – županijskih, gradskih, općinskih.

Ove će se godine predložiti i izmjena zakona o turističkim zajednicama, koje se, po ocjeni ministra, moraju učinkovitije baviti promocijom i upravljanjem destinacijama. One će morati promijeniti svoje zadaće i prije svega djelovati kao marketinške agencije, za što će se morati kvalitetnije i educirati.

“Smjer izrade tog zakona ide za tim da se turističke zajednice neće ukidati, ali će djelatnici morati ojačati znanja i prilagoditi se novim zahtjevima u promociji, pri čemu ćemo im pomoći kroz edukacije”, otkriva Cappelli.

Zaokret u promociji

Promjene najavljuje i u radu Glavnog ureda HTZ-a u kojem, smatra, radi dovoljno ljudi koji mogu raditi i globalnu promociju, posebice uzimajući u obzir da diljem svijeta imamo predstavništva, od kojih u idućem razdoblju očekuje i veći angažman.

Uslijed jačeg korištenja vlastitih resursa, postoji mogućnost da neće trebati angažirati globalne agencije za sva tržišta, ocijenivši da je tako nešto bilo potrebno i dobar potez u jednom trenutku, ali i ne za stalno.

“U Glavnom uredu HTZ-a uskoro planiramo ponovno otvaranje kongresnog ureda, a razmišljamo i o uredu za kulturni turizam, jer je razvoj tih oblika turizma, uz zdravstveni i nautički, velik potencijal za rast turističkog prometa u pred i posezoni. Tako nam je primjerice na francuskom i britanskom tržištu nautika prošle godine rasla za oko 40 posto, što je potencijal kojeg moramo iskoristiti“, najavio je ministar koji pritom nije spominjao promjene na čelu Glavnog ureda HTZ-a.

Smatra i da pristup tržištima i koncept promocije s obzirom na sve bržu izmjenu trendova ponude i potražnje treba redovno prilagođavati, a s tim ciljem je prošlog tjedna i otputovao na svoje prvo službeno putovanje u Francusku, gdje se, razgovarajući s brojnim poslovnim partnerima, uvjerio u porast zanimanja Francuza za Hrvatskom.

Buking veći do 5 posto, u siječnju skoro 20 posto više noćenja

Govoreći o trenutnom dobrom bukingu za Hrvatskom na stranim tržištima, Cappelli iznosi da je viši 3 do 5 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine, pri čemu je porast na tržištu Velike Britanije čak 50 posto, a u Francuskoj 7 posto, što sve, po njemu, znači da bi ova turistička godina mogla donijeti nastavak pozitivnih trendova, čemu u prilog idu i prvi podaci za siječanj.

“Od početka godine do 23. siječnja u Hrvatskoj je ostvareno gotovo 370 tisuća noćenja ili 17 posto više nego u lanjskom siječnju, a strani su turisti ostvarili čak 25 posto više noćenja, te vjerujem da će se dobri trendovi nastaviti i tijekom cijele predsezone”, kaže Cappelli.

Smatra da će tome pridonijeti i svojevrsno jačanje touroperatorskog i biznisa zračnih prijevoznika ove godine u Hrvatskoj jer je gotovo sa svih tržišta već najavljeno više zračnih linija nego lani i širenje programa ponude za Hrvatsku.

Investicije više od 800 milijuna eura

Ističući kako se investicije ove godine u sektoru, a prema anketi Ministarstva turizma, kreću oko 820 milijuna eura ili oko 130 milijuna eura više nego u 2016., ministar ističe da će to, uz ostalo, donijeti i otvaranje 50-ak novih i novoobnovljenih hotela. Dodaje i da veći dio investicija od oko 511 milijuna eura pokreće privatni sektor, dok se na javni (županije, gradovi, općine) odnosi oko 306 milijuna eura.

“Velika investicijska vrijednost od više od 5 milijardi eura postoji i u sedam turističkih projekata na listi strateških projekata. Među njima je obnova Hotela Plat kod Dubrovnika, te će Vlada na jednoj od sljedećih sjednica donijeti odluku o proglašenju strateškom investicijom”, najavio je Cappelli, ističući da će se osigurati i kvalitetan razvoj Brijuna, te aktivirati državna imovina bivših vojnih objekata u turističke svrhe u suradnji s Ministarstvom državne imovine.

Investicije se, pogotovo na kontinentu, otvaraju i projektom CRO kartica za jačanje domaće turističke potrošnje, koji će se razraditi ove godine, a sve investicije traže i novo zapošljavanje.

“Zbog gorućeg izazova s kadrovima, odlučili smo zajedno s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava u ožujku ove godine održati Dane poslova, i to u Osijeku, Zagrebu i Kninu, gdje ćemo promovirati zanimanja u turizmu te aktivne mjere politike zapošljavanja. Taj će izazov biti manji kada produljimo glavni dio sezone na barem šest mjeseci, a ne kao sada oko 3-4 mjeseca, jer bismo time mogli zadržati kvalitetan kadar”, zaključio je Cappelli.