Alan Čaplar autor je knjige ‘Planinarski vodič po Hrvatskoj’ koja je nedavno doživjela svoje poboljšano izdanje i u kojoj je najviše prostora posvećeno planinama u široj zagrebačkoj okolici

Alan Čaplar glavni je tajnik Hrvatskog planinarskog saveza i autor knjige ‘’Planinarski vodič po Hrvatskoj’’ koji je prije nekoliko dana objavljena u novom izdanju. Prvo izdanje Čaplar je napisao i objavio prije deset godina, a novo izdanje donosi brojne ažurirane podatke te nove fotografije i sadržaje. Više o knjizi i svom nastojanju da popularizira planinarenje Čaplar je govorio za Zagreb News.

“Planinarski vodič po Hrvatskoj ima 644 stranice i od 30 knjiga kojima sam autor ili koautor, moja je najveća i najopsežnija knjiga. Vodič pruža sveobuhvatan pregled mogućnosti za planinarenje u našoj zemlji. U njemu su sažeto opisani svi značajniji vrhovi, planinarski putovi, domovi, kuće i skloništa i niz zanimljivosti iz hrvatskih planina. Novi vodič donosi ažurirane i dopunjene podatke, opise novih planina i putova, a posebnost je što je uz opis i fotografiju svakog planinarskog odredišta ponuđen i QR kod koji upućuje na internetske stranice Hrvatskoga planinarskog saveza s najaktualnijim opisima i podacima. Knjiga je sada uvezana u tvrde korice, većeg je formata, ima više stranica i više fotografija nego ranija izdanja. Među fotografijama ima sada i mnogo snimaka iz ptičje perspektive, snimljenih pomoću bespilotne letjelice, koje otkrivaju neke sasvim nove vizure hrvatskih planina. Na stranicama knjige nalazi se više od 1300 fotografija, tako da će već samo listanje ovog vodiča zasigurno biti velik užitak svima koji vole hrvatske planine”, ispričao je Čaplar.

Napomenuo je i da knjiga omogućuje planiranje svih vrsta izleta od laganih i kratkih šetnji, do zahtjevnih višednevnih tura. Smatra kako je upravo u tome i jest najveća ljepota naših planina jer u njima užitke i izazove mogu pronaći i oni koji se tek počinju baviti planinarenjem, kao i oni koji redovito obilaze i dobro poznaju naše planine.

“Planinarima je dobro poznato da je svaki izlet važno dobro isplanirati i za njega se pripremiti kako bi boravak u planini bio ugodan i siguran. Međutim, mnogi manje iskusni posjetitelji planina nekako podrazumijevaju da su im za planinarenje sasvim dovoljna saznanja s društvenih mreža i raznih internetskih portala. Često se nažalost potvrđuje da neprovjereni i nepotpuni podaci za koje nitko ne jamči lako mogu nepripremljenog posjetitelja dovesti u nevolju, pa i opasnost. ‘Planinarski vodič po Hrvatskoj’ sadrži obilje pažljivo prikupljenih, provjerenih i aktualnih podataka s terena i upravo zato je među planinarima prepoznata kao vjerodostojan izvor informacija za planiranje izleta”, rekao je Čaplar.

Ljubav prema planinarenju rodila se još dok je bio dijete kada je započeo planinariti s roditeljima, koji su dugogodišnji planinari. “U Hrvatskoj danas postoji više od 340 planinarskih udruga koje organiziraju atraktivne izlete i omogućavaju postupno stjecanje znanja i vještina potrebnih za planinarenje tako da je za svakoga tko želi planinariti najbolje da se uključi u neko planinarsko društvo. Budući da su naše planine razmjerno lako pristupačne, vrlo raznolike i izrazito lijepe, zaista nije teško zaljubiti se u njih”, ispričao je Čaplar.

Osvrnuo se i na podatak kako od početka pandemije sve veći broj Zagrepčana posjećuje Medvednicu. Rekao je kako se veći broj ljudi lako može uočiti na planinarskim putovima na Medvednici, ali isto tako i na svim drugim našim planinama, u nacionalnim parkovima i parkovima prirode i drugdje. Smatra da je ta zainteresiranost dobrodošla, no kako je vrlo važno ne podcjenjivati planinu, dobro se pripremiti za svaki uspon i poštovati pravila ponašanja u planini. “Pandemija nas je  podsjetila i osvijestila koliko je izrazito važno brinuti o zdravlju. Upravo su planinarenje i boravak u prirodi jedan su od najzdravijih načina provođenja slobodnog vremena i brige o svojem zdravlju, pa je želja velikog broja ljudi za posjećivanjem planina sasvim logična i razumljiva”, naglasio je Čaplar.

Rekao je i da su na Medvednici tradicionalno najpopularniji planinarski putovi koji vode iz podsljemenskih naselja prema vršnom dijelu Medvednice, no dodao je i da na Medvednici postoji i velik broj manje poznatih putova koji omogućuju ugodne uspone prema Sljemenu ili drugim planinarskim ciljevima na Medvednici. Spomenuo je i da zagrebački planinari također vrlo rado pohode i Samoborsko gorje, gdje su najpopularnija odredišta Okić, Oštrc i Japetić. “U bližoj i široj zagrebačkoj okolici ima toliko planinarskih zanimljivosti da možete svaki vikend ići na neko drugo mjesto a nećete iscrpiti ni približno sve planinarske putove i odredišta. U ‘Planinarskom vodiču po Hrvatskoj’ najviše je prostora upravo posvećeno planinama u široj zagrebačkoj okolici”, izjavio je Čaplar.

Komentirao je sječu šume na Medvednici na koju se brojni planinari i zaljubljenici u prirodu posljednjih godina žale. Smatra kako je nedvojbeno sadašnje stanje šumskog plašta na Medvednici posljedica niza faktora u proteklim desetljećima no kaže da nije stručan procjenjivati ili ocjenjivati što je opravdano ili neopravdano, što je dobro a što loše, jer su to stručna pitanja iz područja šumarstva. Rekao je kako Hrvatski planinarski savez ima kvalitetnu suradnju s ministarstvom nadležnim za zaštitu okoliša i svim javnim ustanovama koje brinu o zaštićenim planinskim područjima. No, dodao je, briga za planinsku prirodu ne proizlazi samo iz njihovih aktivnosti ili iz organizirane brige planinarskih udruga, nego prvenstveno iz razvijene svijesti i etike svakoga pojedinca i zajednice u cjelini.

“Mnogo drastičnijim problemom, međutim, smatram pojavu motocikla, kvadova i bicikala na planinarskim stazama. To je postalo veoma učestalo, kao da se zaboravlja i zanemaruje da je to i štetno, opasno i zabranjeno. Zato apeliram na sve one koji na Medvednicu dolaze s vozačkim motivima da se suzdrže od vožnje po planinarskim stazama. Planinarske staze uređuju se kako bi omogućile sigurno i ugodno planinarenje i nisu namijenjene za vožnju bilo kojom vrstom vozila”, zaključio je Čaplar.