Prema istraživanju Capital Economicsa objavljenom krajem svibnja ove godine, Hrvatska je stabilizirala poziciju jednog od najbrže rastućih gospodarstava u Europskoj uniji, te se predviđa da će održati stabilan rast BDP-a od oko tri posto godišnje u naredne dvije i pol godine, odnosno u razdoblju od druge polovine 2024. do kraja 2026.
Capital Economics neovisna je konzultantska tvrtka sa sjedištem u Londonu koja provodi ekonomska istraživanja i redovno objavljuje izvještaje o stanju i perspektivama ekonomija brojnih zemalja u svijeta.
Prema izvještaju Capital Economicsa, koji je objavio njemački portal bne.IntelliNews specijaliziran za gospodarsko praćenje i objavu vijesti o istočnoj Europi, središnjoj Aziji, Africi i Bliskom istoku, nakon značajnog pada tijekom globalne financijske krize, koja je dovela do pada BDP-a za 11 posto između 2008. i 2014. i vrhunca nezaposlenosti od 17 posto tijekom spomenute krize, hrvatsko se gospodarstvo snažno oporavilo.
„Od 2015. zemlja je doživjela desetljeće snažne gospodarske ekspanzije, s prosječnim rastom od tri posto godišnje. U 2023. hrvatski BDP porastao je za 2,8 posto, čime je postala druga najbrže rastuća ekonomija u EU, odmah iza Malte. Nezaposlenost je pala na rekordno nisku razinu od 6,2 posto u 2023.“, stoji u izvješću CE-a te se dodaje da je paralelno „Hrvatska doživjela najbrži tempo konvergencije dohotka u EU od 2019.”.
Prema mišljenju stručnjaka CE-a, nekoliko je faktora potaknulo nagli rast hrvatskog gospodarstva. Na prvom se mjestu po najznačajnijem doprinosu spominje turizam, koji u ukupnom BDP-u sudjeluje, prema procjenama CE-a, sa čak 25 posto.
Broj turističkih dolazaka 2023. premašio je razine prije pandemije, što je znatno potaknulo gospodarstvo. Uz to, Hrvatska je zabilježila jedno od najvećih povećanja stope zaposlenosti u EU-u od 2019., sa snažnim rastom plaća od 14 posto na godišnjoj razini, što je dodatno potaknulo domaću potražnju.
LJUBO JURČIĆ: U svibnju je potrošnja u maloprodaji snažno porasla. Evo zašto to nije dobro…
Novac iz EU fondova unaprijedio je gospodarsko okruženje Hrvatske
Novac iz EU fondova, smatraju u CE-u, također je odigrao ključnu ulogu u rastu, sudjelujući u ukupnom BDP-u sa dodatnih 25 posto tijekom proteklog desetljeća.
Ta su sredstva, tvrdi se, potaknula ulaganja u infrastrukturu, digitalizaciju i zelenu tranziciju, značajno unaprijedivši gospodarsko okruženje Hrvatske.
Rast javnih financija paralelno je rastao sa gospodarskim rastom, pa je teret hrvatskog državnog duga, koji je dugo bio značajan problem, doživio značajno smanjenje sa prijašnjih 86 posto BDP-a u 2020. godini na 63 posto u 2023.
“Niti jedna država EU osim Grčke nije doživjela tako velik pad udjela duga tijekom ovog razdoblja“ ističu analitičari Capital Economicsa i podsjećaju da je opći proračun bio općenito uravnotežen tijekom razdoblja 2022.-23., što je u oštrom kontrastu s prosječnim deficitom od četiri posto BDP-a u srednjoj i istočnoj Europi (SIE)“, stoji u izvješću.
Gledajući unaprijed, analitičari procjenjuju da će izgledi za rast gospodarstva ostati pozitivni. „Iako je prostor za daljnji oporavak turizma ograničen, domaća potražnja trebala bi pokretati gospodarstvo“, smatraju oni.
Pokazatelj gospodarskog raspoloženja Europske komisije blizu je najviših razina u proteklih nekoliko godina, a rast potrošačkih kredita iznosi više od 10 posto na godišnjoj razini.
Strani radnici će povećati rast BDP-a za 0,4 posto
Analitičari CE-a procjenjuju da će realne plaće u Hrvatskoj rasti po stopi od osam posto godišnje, te da će razina zaposlenosti vjerojatno ostati visoka, prije svega zbog porasta udjela migranata iz trećih zemalja, najviše iz Srbije, Bosne i Hercegovine i dijelova Azije.
Strani radnici u Zagrebu
Photo: Patrik Macek/PIXSELL
„Središnja banka procjenjuje da bi strani radnici samo ove godine mogli povećati rast BDP-a za 0,4 postotna boda“, navodi se u izvješću.
Novopokrenuti pokazatelji EM financijskog rizika tvrtke Capital Economics otkrivaju da je financijski rizik u Hrvatskoj na najnižoj razini u posljednja dva desetljeća, što je posljedica stabilnijih javnih financija i zdravijeg bankarskog sustava. “To stvara temelj za postizanje snažnog i održivog rasta u nadolazećim godinama”, stoji dalje u izvješću.
No analitičari Capital Economicsa upozoravaju da će, unatoč optimističnim projekcijama, Hrvatska i dalje voditi bitku sa brojnim ekonomskim izazovima.
Na prvo mjesto stavljaju negativne demografske trendove, za koje procjenjuju da predstavljaju značajno ograničenje rasta, jer Hrvatska ima jednu od najstarijih populacija u Europi.
Predviđaju da će se radno sposobno stanovništvo u Hrvatskoj do 2030. godine smanjiti za daljnjih 7,7 posto, te upozoravaju da Vlada mora provesti nužne strukturne reforme kako bi se smanjila neučinkovitosti tržišta rada i povećale stope sudjelovanja raznih kategorija stanovnika na tržištu rada. Analitičari CE-a upozoravaju da sadašnje poslovno okruženje opterećeno negativnim demografskim trendovima i dalje koči strana ulaganja.
NJEMAČKA ANALIZA ‘Hrvatska će zbog politike i korupcije za 20 godina biti prazna’
Srednjoročni gospodarski izgledi Hrvatske biti će pozitivni, no gospodarske reforme su nužne
Osvrnuvši se na političku atmosferu u Hrvatskoj, analitičari CE-a procjenjuju da ponovni izbor Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na nedavnim parlamentarnim izborima u travnju također obećava kontinuitet, uključujući snažno proeuropsko stajalište Zagreba.
Sveukupno, prema Capital Economicsu, srednjoročni gospodarski izgledi Hrvatske ostaju pozitivni, potaknuti kontinuiranim priljevom sredstava iz EU fondova i poboljšanom produktivnošću. Međutim, održavanje visokih stopa rasta zahtijevat će rješavanje demografskih izazova i provedbu značajnih gospodarskih reformi.
Analitičari Capital Economicsa izvješće završavaju zaključkom da će rast BDP-a do kraja ovog desetljeća, odnosno do 2030. godine vjerojatno usporiti na 2,0-2,5 posto na godišnjoj razini , no da će i dalje biti dovoljno snažan da podupre daljnju konvergenciju prihoda, ali će ona napredovati sporijim tempom.
Komentari