Vlada će u 2020. smanjiti PDV na turizam, to jest na ugostiteljske usluge, najavio je u ponedjeljak ministar turizma Gari Capelli u objedinjenoj saborskoj raspravi o prijedlozima triju turističkih zakona: o turističkim zajednicama, o turističkim članarinama i o pristojbama.

Ministar je to izjavio odgovarajući SDP-ovu zastupniku Saši Đujiću kojeg je zanimalo ima li prostora vratiti “nazad” PDV u ugostiteljstvu s 25 na 13 posto, s obzirom na to da nam PDV raste i gospodarske su prilike općenito bolje.

Ova je Vlada rasteretila gospodarstvo temeljem fiskalnih mogućnosti, u 2020. će smanjiti PDV na turizam, to jest ugostiteljske usluge, rekao je ministar koji je poslao umirujuću poruku o utjecaju Marakeškog kompakta na hrvatski turizam.

Po svim podacima koje imamo, hrvatski turizam sljedeće godine očekuje rast između tri i pet posto, u ovom trenutku nema nikakve štete koje bi navodno taj Sporazum trebao učiniti našem turizmu, rekao je Capelli, odgovarajući Miru Bulju (Most) kojeg je zanimalo postoji li procjena utjecaja, odnosno štete koju bi Marakeški kompakt mogao imati na hrvatski turizam.

Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma ima za cilj uspostavu sustava turističkih zajednica po modelu destinacijske menadžment organizacije (DMO), odgovorne za ukupno upravljanje turističkim područjem.

Njime se predviđa redefiniranje zadaća i ciljeva turističkih zajednica, praktički ugrađuje potpuno drugi pristup promociji Hrvatske, novost je potpuna decentralizacija, dok se uredi Hrvatske turističke zajednice (HTZ) izdvajaju kao agencije za promociju.

Smanjivanje administrativnog opterećenja i troškova poslovanja gospodarstvenika, pravedniji obuhvat obveznika plaćanja članarine te pravedniji model raspodjele sredstava prikupljenih od članarine, osnovna su načela zakonskog prijedloga o članarinama u turističkim zajednicama.

Zakon predviđa značajno smanjenje broja obveznika plaćanja članarine, s popisa plaćanja briše se 21 djelatnost, članarinu će plaćati i banke.
Broj stopa za obračun članarine smanjuje se sa 28 na pet, subjekti s potpomognutih područja plaćat će članarinu umanjenu za petinu. Privatni iznajmljivači i OPG-ovi članarinu će plaćati u paušalnom iznosu, po izboru jednokratno ili tri puta godišnje.

Na posebni račun HTZ-a izdvajat će se dva posto sredstava za projekte i programe udruženih turističkih zajednica.

Kada je riječ o zakonu o turističkoj pristojbi, o njezinoj visini više neće odlučivati Vlada, već će se odluka donositi na regionalnoj i županijskoj razini, a s ciljem decentralizacije sustava. Sredstava koja se uplaćuju na poseban račun HTZ-a za razvojne projekte i programe na turistički nedovoljno razvijenim područjima iznose 2,5 posto. Novina je da se dva posto sredstava od pristojbe izdvaja na posebni račun HTZ-a za projekte i programe udruženih turističkih zajednica, a dio sredstava koji pripada lokalnoj turističkoj zajednici može se koristiti za financiranje iznimno važnih projekata.