Covid potvrde za mnoge zaposlene postaju obvezna stvarnost i u Hrvatskoj od 1. listopada, a o covid-potvrdama i o drugim temama vezanima uz koronavirus govorila je pomoćnica ravnatelja HZJZ-a Marija Bubaš.

Još je devet dana do uvođenja covid-potvrda, no i dalje se ne zna kako će to u praksi izgledati.

“Bolje da umjesto o toj mjeri govorimo o kontekstu, ali to će same ustanove morati odrediti. Preko 570 dana smo u epidemiji i nema potrebe ravnateljima tih ustanova govoriti, skoro bih rekla, soliti pamet”, kazala je Bubaš za RTL, dodala je kako ne strahuje od problema u zdravstvenom sustavu s obzirom na to da su zdravstveni djelatnici bili među prvima koji su se cijepili, što znači da im uskoro ističu covid-potvrde.

“Na taj način ustvari pokazujemo odgovornost i svijest da treba garantirati koliko god je u našoj moći visoku razinu sigurnosti onih koji su došli tražiti zdravstvenu zaštitu. Valjanost covid-potvrde je administrativna. U početku je bila 180 dana, pa je produžena na 210”, pojasnila je.

Hoće li i drugima covid-potvrde biti produživane, kazala je kako će se o tome tek donositi odluke.

“To je administrativna valjanost i naravno da je moguće. Mnoge zemlje su imale uvjete koliko vrijedi covid-potvrda pa se vidi u trenutku kad je većina Europe znala da je to 180 dana, neki su se držali tog roka, neke zemlje su stavile 12 mjeseci ili bez roka isteka očekujući da će se to mijenjati. Moramo pokazati svijest da smo kao zdravstveni sustav predodređeni i prepoznajemo vrijednost cjepiva i cijepljenja i da kada bi svi ljudi na Zemlji bili cijepljeni, ne bismo mogli govoriti o varijantama jer virus traži načine kako će pobijediti imunološki sustav. Čak i kada jednog dana budemo proglašavali kraj pandemije i epidemije, još uvijek će biti područja za rizik od zaražavanja, kao što sada postoji za neke bolesti”, dodala je.

Kaže kako ne vjeruje u prognostičke modele o cijepljenosti stanovništva. “Sami prognostički modeli u koje se neki kunu, ja u njih ne bih slijepo vjerovala. Predikcije su dobre, ali treba ih uzimati sa zrnom soli. Ima par modela koji su dostupni i rade predikcije za cijeli svijet, to su ozbiljne predikcije i meni se čine realni. One isto kažu, u slučaju da rast bude 15 posto, brojke su takve, ako bude visokorizični scenarij – 50 posto porasta, srednji scenarij – 30 posto. Sve ovisi koliko ću se ljudi htjeti cijepiti i koliko će se držati mjera”, pojašnjava..

Proteinsko cjepivo, kaže je tek još jedno cjepivo u nizu, što pokazuje da se promišlja u znanstvenim krugovima. “To je jedna potreba da poboljšavamo svoje oružje u borbi protiv epidemije”, istaknula je.

Kaže kako će se novim, proteinskim cijepivom, moći cijepiti svatko. “Ono nije kontraindicirano kod nekih, a preporučljivo kod drugih. Ja bih radije da to naš referentni centar za epidemiologiju zaraznih bolesti donese. To je još jedno cjepivo u nizu kao što imamo vektorska cjepiva, mRNA cjepiva, sada dolazi samo još jedno u nizu tih koja izgledaju za sada sigurno pa se nadam da će ih EMA evaluirati i da će ih imati u primjeni”, kaže.

Dodaje i da smo prošli 570 dana epidemije te da je razumljivo da su ljudi time zasićeni, no moramo, kaže, biti svjesni da će se nove varijante virusa i dalje javljati te da će zaobilaziti zaštitu koju nam daje cjepivo i imunitet i to će dovoditi do toga da se zaraza širi.

“Svatko od nas bi htio da se to ne događa. To ćemo moći postići samo kada postignemo zadovoljavajući imunitet u populaciji. Hoće li to biti cijepljenjem ili preboljenjem, to je na svakome od nas da zaključi. Kada pogledamo Europu i kad vidimo da su cijepili 70 i više posto populacije, da još uvijek postoje prirodni rezervoari za širenje bolesti, kao i drugdje u svijetu gdje je procijepljenost manja, onda je posve jasno da je cijepljenje jedina mjera koja će nam naznačiti kada dolazi kraj epidemije i kraj mjerama s kojima su neki jako zasićeni”, zaključila je Bubaš.