Cimos kao sistem “barem u ovom trenutku” ne može djelovati bez triju pogona u Hrvatskoj, a sporazum po kojemu će slovenska “loša banka” otkupiti dug Cimosa prema nekadašnjoj Riječkoj banci za 7 milijuna eura spašava radna mjesta u obje države, izjavio je u ponedjeljak u parlamentu državni tajnik u slovenskom ministarstvu gospodarstva Aleš Cantarutti.

Cantarutti je branio nedavni dogovor slovenskog ministra gospodarstva Zdravka Počivalšeka i hrvatskog ministra za državnu imovinu Gorana Marića pred parlamentarnim odborom za kontrolu javnih financija čiju je sjednicu zahtijevala jedna oporbena stranka.

Cantarutti je odbio tezu s kojom je oporbena Slovenska demokratska stranka sazvala sjednicu, da Slovenija pristajanjem na nagodbu subvencionira radna mjesta u Hrvatskoj.

Vlada daje financijske poticaje i slovenskim poduzećima koja imaju proizvodnju u drugim državama, te stranim investitorima koji otvaranju radna mjesta u Sloveniji, a sudska tužba mogla je u ovoj situaciji bez obzira na ishod sve to ugroziti, pojasnio je.

Istaknuo je da se to pitanje javno pokreće u osjetljivom trenutku, jer pred zaključivanjem je postupak kojim će se dovršiti posao s kupcem tvrtke.

Riječ je o talijanskom fondu Palladio Finanziaria koji je kao uvjet za ulazak u tvrtku zahtijevao rješenje pitanja duga Cimosa Riječkoj banci koji je preuzela hrvatska Agencija za  banke i zaštitu depozita (DAB).

Cantarutti je istaknuo da se Počivalšek osobno angažirao da se to pitanje riješi, kako bi se spasilo pet tisuća radnih mjesta koliko Cimos ukupno ima u Sloveniji, Hrvatskoj i drugim državama, te da bi opstanak Cimos bio upitan da se nije išlo u vansudsku nagodbu s hrvatskom stranom.

“To je bio jedini način da se ta stvar riješi i zaključi, istaknuo je Cantarutti, navevši da bi sudsko rješenje predstavljalo velik rizik.

Upozorio je da se je Cimos nakon zbog krize u automobilskoj industriji za koju proizvodi komponente našao u velikim teškoćama nakon 2009. godine, zbog čega je vlada uz odobrenje Europske komisije morala dva puta intervenirati jamstvima za kredite i u okviru plana restrukturiranja, da bi  sačuvala radna mjesta, Cimos sačuvala kao cjelinu i onda ga privatizirala.

Hrvatska je Vlada prošli tjedan donijela odluku o načinu podmirenje potraživanja od slovenskog Cimosa, prema kojoj će slovensko Društvo za upravljanje imovinom banaka (DUTB) prodati potraživanja od Cimosa i u hrvatski proračun uplatiti 7 milijuna eura. Odlukom se osigurava zadržavanje postojećih radnih mjesta, kao i proizvodnje u Cimosovoj tvornici u Labinu minimalno dvije godine.

Riječ je o potraživanju starom 21 godinu na temelju kredita od 20 milijuna eura Riječke banke koja ga nije uspjela naplatiti. Vladina odluka trebala bi omogućiti da se prodaja Cimosa čiji su glavni dioničari država i banke vjerovnice talijanskom fondu Palladio Finanziaria iz Vicenze nastavi i zaključi.