Čak 92 posto hrvatskih tinejdžera zabrinuto je za financijsku budućnost, 71 posto ih štedi, a 83 posto odluku o kupovini skupljih uređaja donosi na temelju neovisnih informacija, pokazuje istraživanje koje su proveli Hrvatska udruga banaka (HUB) i Institut za financijsko obrazovanje Štedopis.

Istraživanje o financijskoj pismenosti “Tinejdžeri i novac”, navode autori, otkriva kako mladi Hrvati štede i troše džeparac, koji su im financijski ciljevi te kako vide svoju financijsku budućnost.

Provedeno je s učenicima u dobi od 13 do 19 godina na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1011 ispitanika, a mjerene su tri osnovne kategorije financijske pismenosti – financijsko znanje, financijsko ponašanje i stavovi prema novcu. Istraživalo se i kakvi su njihovi financijski ciljevi i što ih najviše brine u budućnosti, kao i kolika je financijska uključenost tinejdžera.

U istraživanju su sudjelovali učenici škola u kojima je Štedopis provodio aktivnosti financijske pismenosti te je ovo istraživanje ujedno i evaluacija provedenih edukativnih programa Štedopisa u posljednje tri godine. Rezultati istraživanja pokazuju da su tinejdžeri u uzorku financijski pismeniji u odnosu na ostatak tinejdžerske populacije u Hrvatskoj, što potvrđuje da financijska edukacija povećava razinu financijske pismenosti, kaže se u utorak u objavi za medije HUB-a i Štedopisa.

Istraživanje tako pokazuje dobro znanje i ponašanje tinejdžera, ali loše stavove prema novcu – 92 posto ih je zabrinuto za svoju financijsku budućnost pa je pozitivno da ih 85 posto smatra da trebaju učiti o novcu, napominje se.

Nadalje, financijsko ponašanje tinejdžera pokazuje da ih 71 posto štedi, a da 83 posto tinejdžera odluku o kupnji skupljih uređaja, poput mobitela i računala, donosi na temelju provjerenih neovisnih informacija. Pritom, najviše štede gimnazijalci (75 posto) oni u prvom razredu srednje (77 posto) kojima je 15 godina (78 posto), iz sjeverne Hrvatske (75 posto) te iz manjih mjesta do tri tisuće stanovnika (73 posto).

Istraživanje pokazuje i da veću odgovornosti pri upravljanju novcem pokazuju tinejdžeri koji dobivaju džeparac, njih 85 posto, dok od onih koji ne dobivaju džeparac, čak 36 posto ne zna s kojim iznosom novca mjesečno raspolažu, odnosno koliko troše.

Kada je riječ o trošenju, najveći postotci, od po 62 posto, otpadaju na izlaske i hranu u školi, s 50 posto slijedi trošenje u pekarnicama, odjeća i obuća s 40 posto te naposljetku kozmetika s 32 posto.

Odnos tinejdžera prema novcu pokazuje da ih znatan dio daje prednost potrošnji pred štednjom pa se tako 65 posto ispitanih slaže da novac postoji da bi se trošio. Među njima je većina iz strukovnih škola (66 posto), drugih razreda (69 posto), iz Dalmacije (76 posto), te onih od 19 godina (88 posto).

Polovica tinejdžera ima račun u banci

Što se tiče rezultata da 92 posto svih ispitanika ima neke brige u vezi sa svojom financijskom budućnosti, tinejdžeri su pritom najzabrinutiji u vezi s troškovima samostalnog života (34 posto) i pronalaskom dobro plaćenog posla (26 posto). Također, brine ih i plaćanje studija i drugih vezanih troškova (14 posto), kao i nezaposlenost ili gubitak posla (11 posto).

S druge strane, u smislu glavnih financijskih ciljeva u budućnosti, tinejdžerima je najveći prioritet stalan posao (79 posto), zatim kupnja automobila (78 posto), financijska neovisnost od roditelja (74 posto) te vlastiti stan (74 posto).

Kada je, pak, riječ o financijskoj uključenosti, polovica tinejdžera, 51 posto, ima otvoren račun u banci, a od toga se 33 posto koristi mobilnim bankarstvom. Tinejdžeri su relativno dobro financijski uključeni, a najviše ih je iz sjeverne Hrvatske i Dalmacije te gimnazijalaca, kaže se u istraživanju.

Direktor HUB-a Zdenko Adrović kaže da je upravljanje novcem u tinejdžerskoj dobi jako važno jer mladi na taj način uče kako kvalitetnije upravljati novcem, stječu ispravnije navike i odgovornije se ponašaju prema novcu.

Predsjednica Štedopisa Marina Ralašić, pak, navodi da su njihovi nalazi istraživanja adolescenata usporedivi s rezultatima istraživanja financijske pismenosti odraslih hrvatskih građana koje je krajem 2019. proveo OECD.

“U tom su istraživanju Hrvati pokazali relativno dobro financijsko znanje i ponašanje, ali loš odnos prema novcu. To ukazuje na potrebu daljnjih aktivnosti financijskog obrazovanja, ne samo mladih, već svih građana“, kaže Ralašić.