Svi znamo da je redovita tjelesna aktivnost u obliku tjelovježbe ili sporta neophodna za poboljšanje tjelesnog i psihičkog zdravlja. Između ostalih dobrobiti, podržava kognitivno funkcioniranje i dobrobit. Ipak, trend je to kojim se ne vode Europljani. Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) čak 45 posto Europljana izjavilo je da nikada ne vježba niti se bavi sportom.

Zajedničko izvješće sugerira da bi povećanje tjelesne aktivnosti moglo spriječiti tisuće preuranjenih smrti u EU-u i uštedjeti milijarde eura u potrošnji za zdravstvo svake godine. Sveobuhvatno istraživanje Eurobarometra o sudjelovanju u sportu i tjelesnoj aktivnosti u državama članicama EU-a i zajedničko izvješće WHO-a i OECD-a pod naslovom ‘Step up! Suočavanje s teretom nedovoljne tjelesne aktivnosti u Europi’ pokazuje nam koje su europske nacije najviše, a koje najmanje aktivne te koji su glavni razlozi koji sprječavaju ljude da redovitije vježbaju.

Godine 2016. 35.4 posto odraslih osoba u 27 država članica Europske unije bilo je nedovoljno aktivno, prema skupu podataka WHO-a. To je variralo od 19 posto u Finskoj do 46 posto u Portugalu. Nedovoljna tjelesna aktivnost osobito je prisutna u nekim južnoeuropskim zemljama, a rjeđa u nordijskim zemljama. Najniža stopa iznosila je 18 posto u Rusiji.

Istraživanje Eurobarometra, provedeno u razdoblju od travnja do svibnja 2022., donosi nove podatke o sportu i tjelesnoj aktivnosti u EU. Kada su stanovnici EU-a upitani koliko često vježbaju ili se bave sportom, gotovo polovica (45 posto) izjavila je da nikada nisu. Gotovo svaki peti (17 posto) rekao je da rijetko vježba ili se bavi sportom. Vježba, s nekom redovitošću, 32 posto ispitanika, dok je samo 6 posto to činilo redovito.

Tjelovježba znači svaki oblik tjelesne aktivnosti koju ljudi obavljaju u sportskom kontekstu ili okruženju povezanom sa sportom, poput plivanja, treninga u sportskom centru ili sportskom klubu ili trčanja u parku.

Portugal ima najvišu stopu onih koji ‘nikad’ ne vježbaju ili se bave sportom – čak 75 posto! Nordijske zemlje imaju najniže vrijednosti od samo 8 posto u Finskoj, a slijede je Švedska (12 posto) i Danska (20 posto). Ova stopa je 32 posto u Njemačkoj i 45 posto u Francuskoj.

Što se tiče Hrvatske, u izvješću se navodi da je 40 posto ispitanika u našoj zemlji reklo da nikada ne vježbaju ili se bave sportom. Trideset posto je onih koji rijetko vježbaju, 24 posto onih koji vježbaju ‘tu i tamo’ te tek šest posto onih koji redovito vježbaju ili se bave nekim sportom.

Istraživanje otkriva da su spol, dob, obrazovanje i ekonomski status povezani s vježbanjem u EU. Manje je vjerojatno da će se redovito baviti sportom ili vježbanjem žene i starije osobe, kao i osobe iz nižih socioekonomskih skupina. Muškarci češće nego žene redovito vježbaju ili se bave sportom: 40 posto njih kaže da ‘nikad’ ne vježbaju ili se bave sportom, u usporedbi s 49 posto žena, piše Euronews.

Ljudi u dobi od 15 do 24 godine najvjerojatnije će redovito vježbati ili se baviti sportom (54 posto). Taj se udio smanjuje s dobi, s 42 posto među onima u dobi od 25 do 39 godina na 32 posto u skupini od 40 do 54 godine i 21 posto među onima u dobi od 55 i više godina.

Motivatori za vježbanje i bavljenje sportom

Više od polovice Europljana (54 posto) kaže da se bave sportom ili tjelesnom aktivnošću kako bi poboljšali svoje zdravlje, daleko ispred bilo kojeg drugog razloga.

Otprilike četiri od 10 ispitanika bavilo se sportom ili drugim fizičkim aktivnostima kako bi poboljšalo kondiciju (43 posto) ili se opustilo (39 posto). Najmanje četvrtina ispitanika rekla je da im je motivacija zabava (27 posto), poboljšanje tjelesnog stanja (27 posto) ili kontrola težine (25 posto).

Zašto Europljani više ne vježbaju?

Nedostatak vremena daleko je glavni razlog koji sprječava ljude diljem EU-a da se redovitije bave sportom. Dok je 41 posto reklo da se ne bavi redovitije sportom zbog nedostatka vremena, četvrtina (25 posto) rekla je da im nedostaje motivacije ili da nisu zainteresirani.

Kako je COVID-19 utjecao na učestalost bavljenja sportom i vježbanja?

Trećina ispitanika (34 posto) izjavila je da su nastavili biti fizički aktivni, uključujući sudjelovanje u sportu, ali s manjom učestalošću, tijekom pandemije COVID-19.

Gotovo svaki peti ispitanik (18 posto) prestao je biti fizički aktivan tijekom pandemije. Trećina sudionika (34 posto) rekla je da su bili fizički aktivni na istoj razini tijekom COVID-19 kao i prije.

Ekonomski teret nedovoljne tjelesne aktivnosti

OECD procjenjuje da povećanje tjelesne aktivnosti može uštedjeti paritet kupovne moći (PPP) od 7,7 milijardi eura godišnje u izdacima za zdravstvenu skrb, ako bi svatko potrošio najmanje 150 minuta tjelesne aktivnosti tjedno.

Velik dio tereta javlja se u zemljama s velikom populacijom i visokom razinom izdataka za zdravstvo, kao što su Njemačka (2,1 milijarda eura), Italija (1,3 milijarde eura) i Francuska (1,1 milijarda eura).

Izvješće WHO-a i OECD-a pokazalo je da bi, kada bi svi zadovoljili preporučenu razinu WHO-a od 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno, to moglo spriječiti više od 10 000 preuranjenih smrti (ljudi u dobi od 30 do 70 godina) godišnje te produljiti životni vijek sada nedovoljno aktivnih za 7,5 mjeseci, a ukupnog stanovništva za gotovo 2 mjeseca.