Do kraja godine bit će objavljeni natječaji za izvođača radova za dionice autocesta A7 i A1. Danas je završio postupak javnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima za građevinske radove na dionici Križišće – Selce dugoj 17 i pol kilometara vrijedne 310 milijuna eura te na dionici Rudine – Osojnik dugoj 28 kilometara za koju se vrijednost radova procjenjuje na 380 milijuna eura.

Odabir izvođača, potpisivanje ugovora i njihovo uvođenje u gradilišta očekuju se tijekom prve polovine iduće godine. Hrvatske autoceste izgradnju dionica autocesta A7 od Križišća do Žute Lokve i A1 od Metkovića do Dubrovnika financirat će kreditnim zaduženjem.

Nakon postignutog dogovora Europskog parlamenta i Vijeća o izmjenama TEN-T Uredbe (Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži), Republika Hrvatska će, uz postojeća dva prometna koridora (Mediteranski koridor i koridor Rajna – Dunav), biti dodatno pozicionirana na još dva – Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.

“To je povijesna odluka za nas u Hrvatskoj budući da smo jedina zemlja u EU-u koja je s dva koridora išla na dodatna dva, uz postojeći Mediteranski i Rajna-Dunav, došli smo na još dva. Jug zemlje nije bio niti na jednom koridoru, a sad smo dobili priključak do Splita, uključujući i Split koji je ušao na popis osnovnih luka. To je 430 kilometara novih pruga i 410 kilometara novih cesta, uz postojeću cestovnu i željezničku infrastrukturu na postojećim koridorima”, rekao je Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture.

Radi se o odluci, rekao je ministar, koja nam je omogućila da nastavimo investicijski ciklus u prometnu infrastrukturu, koristeći europske fondove.

“Naravno postoje rokovi do kad mi to moramo izgraditi, osnovna mreža do 2030. godine, proširena do 2040. godine i sveobuhvatno do 2050. godine. Nama je niz cestovnih i željezničkih pravaca išao na sveobuhvatnu mrežu. Otvorili smo sebi mogućnost da te investicije koje nismo realizirali uspijemo što prije realizirati”, rekao je.

Restrukturiranjem samoga duga, rekao je Butković, stvorili smo mogućnost da se dodatno zadužimo i da iz refinanciranja stvorimo prostor da idemo u završetak npr. Jadransko-Jonskog koridora, a to su autocesta Križišće-Žuta Lokva i Metković-Dubrovnik.

“Mi ćemo zajedničkim snagama – europskim fondovima, povoljnim kreditnim aranžmanima i našim državnom proračunom koji je sve stabilniji moći realizirati sve te investicije”, poručio je ministar.

Uz to ostaje još nekoliko brzih cesta.

“Raspisan je natječaj za spoj Požege na autocestu, tu je Iločka transverzala, Srijemska transverzala, Vukovarska obilaznica, Zagvozd-Imotski, niz brzih cesta u Zagorju, završetak do Koprivnice i Virovitice, niz brzih cesta gdje pojedina županijska središta na kontinentu nismo spojili s autocestom. Za to su planirana određena zaduženja, a dio će financiran iz europskih sredstava”, rekao je.

Obnova željeznice

Kroz desetak godina bit će obnovljen veći dio željezničke infrastrukture.

Iako se u željeznicu ulažu velika sredstva, Hrvatska je daleko od europskog standarda.

Butković je rekao kako se “objektivno nije moglo istovremeno graditi autocestovnu infrastrukturu, luke na Jadranu, zračne luke i željezničku infrastrukturu jer Hrvatska nema tu financijsku moć“.

U narednih desetak godina, uvjerava Butković, predstoje najveća ulaganja u željezničku infrastrukturu, a neka su već i krenula.

“Sad već imamo milijardu i pol eura ulaganja, ovih dana je raspisan natječaj za obnovu kompletne pruge Knin-Zadar, raspisan je veliki natječaj od 600 milijuna eura za Dugo Selo-Novska, sve te investicije polako kreću. Trebat će nam desetak godina da to sve izradimo, to su veliki i složeni projekti”, rekao je Butković.

Putnike se usmjerava na željeznicu kao najbolje ekološko rješenje, ali samo oni iz središnjeg dijela Hrvatske mogu putovati vlakovima. Koliko je realno da se na posao ili školu putuje vlakom?

“Oko velikih gradova, recimo Zagreba, funkcionira. Mi smo pruge oko Zagreba obnovili. Prošli tjedan smo donijeli odluku i krećemo s dizanjem zajma od 900 milijuna eura da bi obnovili sve lokalne i regionalne pruge, što ne možemo financirati iz europskih fondova. Paralelno s glavnim pravcima gradit ćemo regionalnu i lokalnu mrežu”, rekao je Butković.

Kaže da neće davati nerealna obećanja, ali uvjeren je da će se kroz desetak godina obnoviti veći dio željezničke infrastrukture.

Novi sustav naplate cestarine

U srpnju su otvorene ponude za natječaj vrijedan 100 milijuna eura – za novi sustav naplate cestarine. Prijavilo se 10 ponuđača, mahom stranaca, među njima je i jedna hrvatska tvrtka.

Evaluacija pristiglih ponuda je pri kraju. Butković je rekao kako će odluka o odabiru biti poznata kroz 10 dana.

“Nakon toga će biti žalbeni postupak. Vjerujem da ćemo kroz 2024. krenuti u implementaciju novog sustava”, rekao je Butković u programu HRT-a.