Postupak će izolirati Izrael nekoliko dana prije nego što svjetski vođe dođu u New York na godišnje okupljanje.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu će se obratiti 193-članoj Općoj skupštini 26. rujna, istog dana kada će to učiniti i palestinski predsjednik Mahmud Abas.

Nacrt rezolucije pozdravlja savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda koji je u srpnju izraelsku okupaciju palestinskih teritorija i naselja nazvao ilegalnom te zatražio povlačenje Tel Aviva.

Glavni sud UN-a je također rekao da bi se to trebalo učiniti “što je brže moguće” iako nacrt rezolucije Opće skupštine dopušta vremenski okvir od 12 mjeseci.

POGINULI ZAPOSLENICI UN-A Guterres: ‘To što se događa u Gazi je neprihvatljivo’

Nacrt rezolucije je prvi službeno podneseni dokument Palestinske Samouprave otkako je ovog mjeseca dobila dodatna prava i privilegije, uključujući mjesto među članicama UN-a u dvorani skupštine te pravo da predlaže nacrte rezolucija.

Američka veleposlanica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield je pozvala zemlje da glasaju protiv rezolucije u srijedu. Washington, saveznik Izraela, dugo se protivi unilateralnim mjerama koje potkopavaju mogućnost dvodržavnog rješenja.

Savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda nije obvezujuće, ali nosi određenu težinu prema međunarodnom pravu i moglo bi oslabiti podršku za Izrael. Rezolucija Opće skupštine također nije obvezujuća, no nosi političku težinu. Nijedna članica u skupštini nema pravo veta.

RAT, GLAD I SMRT ‘Humanitarna situacija u Pojasu Gaze više je nego katastrofalna’

“Svaka zemlja može glasati, a svijet nas gleda”, poručio je palestinski ambasador pri UN-u Rijad Mansur Općoj skupštini u utorak.

“Molim vas da budete na pravoj strani povijesti. Uz međunarodno pravo. Uz slobodu. Uz mir”.

Izraelski veleposlanik pri UN-u Danny Danon je kritizirao Opću skupštinu u utorak jer nije osudila napad palestinske organizacije Hamas na Izrael 7. listopada, koji je doveo do izraelske ofenzive na Pojas Gaze, kojim upravlja militantna skupina.

Odbacio je nacrt palestinske rezolucije, rekavši: “Nazovimo ovo pravim imenom: ova rezolucija je diplomatski terorizam, (koja) koristi alate diplomacije ne da bi gradila mostove, već da bi ih rušila”.

Izrael je u bliskoistočnom ratu 1967. zauzeo Zapadnu obalu, Pojas Gaze i Istočni Jeruzalem, područja povijesne Palestine koja Palestinci žele kao dio svoje države, a otada gradi naselja na Zapadnoj obali i polako ih proširuje.

Rat u Pojasu Gaze je započeo 7. listopada 2023. kada su Hamasovi napadači upali u izraelska naselja, ubili oko 1200 ljudi i oteli 250 talaca, prema izraelskim brojkama.

Izraelska vojska je otada sravnila sa zemljom velike dijelove palestinske enklave te otjerala skoro cijelo stanovništvo od 2,3 milijuna ljudi iz njihovih domova, pri čemu je poginulo više od 41.000 osoba, uključujući od gladi i bolesti, prema palestinskim zdravstvenim vlastima.

Opća skupština je 27. listopada pozvala na trenutačno humanitarno primirje u Gazi sa 120 glasova ‘za’. Zatim su u prosincu 153 zemlje glasale zahtijevajući, a ne pozivajući na, trenutačno humanitarno primirje u prosincu.

Dvotrećinska većina prisutnih je potrebna kako bi se izglasao nacrt rezolucije u srijedu. Mansur je novinarima u ponedjeljak rekao da će, iako očekuje da će nacrt teksta biti usvojen, vjerojatno dobiti manju podršku nego rezolucije prošle godine.

Palestinska samouprava predstavlja palestinski narod pri UN-u, gdje ima status zemlje promatrača, a naziv njene delegacije je Država Palestina.