Prema navodima ravnatelja Republičke uprave Civilne zaštite Republike Srpske Borisa Trninića, u Nacionalnom parku Sutjeska gori stoljetna crnogorična šuma. Veliki broj gasiteljskih ekipa je na terenu, a pomažu im helikopteri MUP-a Republike Srpske.

“Ljudski i tehnički resursi su skoro iscrpljeni i ukoliko ne bude angažirana veća letjelica za gašenje požara iz Republike Srbije može doći do ekološke katastrofe u prašumi Perućica i na cijelom teritoriju Nacionalnog parka Sutjeska”, rekao je Trninić.

Uputio je zahtjev za angažiranje specijaliziranoga helikoptera za gašenje požara iz Srbije koji ima mogućnost nositi 5000 litara vode u jednome naletu. Radi se o ruskome helikopteru tipa Kamov.

No, da bi srbijanski helikopter mogao djelovati u BiH potrebno je odobrenje bošnjačkih ministara u Vijeću ministara BiH koji su na čelu resora obrane, prometa i vanjskih poslova.

Njihov kolega na čelu ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac uputio je poziv da se angažira helikopter MUP-a Republike Srbije.

“Ukoliko ne bude dana suglasnost za angažiranje helikoptera iz Srbije, Nacionalnom parku ‘Sutjeska’ prijeti šteta nesagledivih razmjera. To ne smijemo dopustiti”, napisao je Košarac na društvenim mrežama.

Ranije ovoga ljeta ministar unutarnjih poslova Srbije Ivica Dačić i entitetski ministar unutarnjih poslova Republike Srpske Siniša Karana potpisali su sporazum o smještaju helikoptera za gašenje požara na području Trebinja. Tomu su se usprotivili bošnjački ministri u državnom Vijeću ministara tvrdeći da takav sporazum ne mogu postići entitetske nego državne vlasti, te da taj potez narušava suverenitet države BiH.

Mjesto požara Tjentište je poznato po spomen obilježju poginulim partizanskim borcima u bitci na Sutjesci u svibnju 1943. godine kada su pretrpjeli velika stradanja u operaciji nacističkih snaga koje ih ipak nisu uspjele posve uništiti.

Prašuma Perućica je jedna od posljednjih u Europi, a u njoj se nalazi veliki broj stabala starih oko 300 godina. Zabilježeno je više od 170 vrsta drveća i grmlja, te preko 1000 vrsta zeljastog bilja, od kojih su brojni endemi.