Plamen tutnji kao mlazni avion. Ponekad vatra skače iznad zidova kompleksa, zračeći intenzivnu toplinu na ulicu[1].
Izvan bivšeg pogona Shell-a na rubu Port Harcourta [2] u Nigeriji, gdje višak plina iz naftne bušotine gori dan i noć, Miriam Chidi čeka taksi. 36-godišnja računovotkinja, koja je već imala dva spontana pobačaja, vraća se iz bolnice, gdje je njezina trogodišnja kći provela četiri dana na infuziji sa stanjem za koje Chidi sumnja da je pogoršano zagađenjem zraka.
»Odselila bih se da imam novca«, rekla je. »Te nam naftne tvrtke neće donijeti ništa dobro. Samo preuranjeni grob.«
Osim što daje ogroman [3] doprinos globalnom zatopljenju, spaljivanje plina na baklji je štetno za ljudsko zdravlje. Znanstvenici su ga povezali s komplikacijama u trudnoći; nedavna studija procjenjuje da ubije više od 700 djece godišnje samo u SAD-u[4].
U zajedničkom istraživanju »Burning Skies« predvođenom mrežom ekološkog istraživačkog novinarstva Environmental Investigation Forum (EIF), SourceMaterial, Europska istraživačka suradnja – European Investigative Collaborations (EIC), čije član je Nacional, Daraj Media i Oxpeckers ispitali smo emisije iz oko 4000 baklji[5] diljem Afrike i Bliskog istoka koristeći satelitske podatke neprofitne skupine SkyTruth i Grupe za promatranje Zemlje Instituta za javnu politiku Payne.
Analiza otkriva da su zapadni naftni i plinski divovi poput BP-a i ExxonMobila najveći proizvođači emisija iz spaljivanja baklji[6]—što su u nekim slučajevima uvelike podcijenili. Druge velike tvrtke poput Shella i Enija[7] obećale su prekinuti spaljivanje na baklji prije nekoliko desetljeća. Umjesto toga, prodavaju svoja polja koja najviše zagađuju bez čišćenja, prenoseći problem na nove vlasnike[8].
Glavobolje i vrtoglavice
Čini se da se u bogatim zemljama rješava spaljivanje na baklji [9] čak iako aktivisti kažu da je napredak spor. Norveška državna naftna tvrtka okončala je rutinsko spaljivanje na baklji u Sjevernom moru 1990-ih [10]; BP[11] i ExxonMobil[12] potvrdili su uspjeh u iskorjenjivanju svakodnevnog spaljivanja na baklji u svojim kopnenim bušotinama u SAD-u.
Ali problem je i dalje mnogo veći u siromašnijim državama. Posebno je loše u državama poput Nigerije, gdje oko 2,5 milijuna ljudi živi unutar 5 kilometara od aktivne baklje[13]. Štetni učinci vidljivi su čak 95 kilometara od mjesta spaljivanja na baklji, pokazuju istraživanja[14].
Tijekom nedavnog posjeta Afam-Ukwu, sela istočno od Port Harcourta[15] koje miriše na ugljen i zapaljenu plastiku[16], reporterski tim kojeg su angažirali SourceMaterial i nizozemske novine NRC ubrzo se počeo osjećati loše. Peckanje očiju, lagana vrtoglavica i glavobolja praćeni su osjećajem pritiska u prsima i nedostatkom zraka koji je trajao satima. Domaći kažu da se navikneš.
»Davno su nam rekli da će to prestati, ali stalno odgađaju rok«, kaže Joshua Sunday Nwagbara, tradicionalni poglavar sela. »Vatra se nikad ne gasi.«
Vlada nije održala obećanja da će zabraniti spaljivanje, dok su bezbrojna pisma Shellu »naišla na gluhe uši«, rekao je.
Shell, koji postupno ukida operacije u Nigeriji, ciljao je na kraj spaljivanja na baklji, koje nije izvedeno u hitnim slučajevima, do sljedeće godine. Ali postiže svoj cilj prebacujući problem na nekog drugog, rekao je Nwagbara. Godine 2021. tvrtka je prodala licencu koja uključuje Afam-Ukwu 2021. nigerijskoj državnoj naftnoj tvrtki NNPC.
»Otkad je Shell otišao, spaljivanje plina na baklji ostalo je potpuno isto«, rekao je Nwagbara.[17]
Shell je odgovorio da ne može komentirati »prodanu imovinu niti imovinu u vlasništvu drugih strana«, ali je dodao da su sva nova postrojenja u Nigeriji dizajnirana kako bi se iskorijenilo rutinsko spaljivanje od 2000. godine. Spaljivanje na baklji je smanjeno za 90 posto od 2002. godine, kazali su iz tvrtke.
Glasnogovornica je dodala: »Mnoga naša postrojenja za proizvodnju nafte i plina izvorno nisu bila smještena u gusto naseljenim područjima. Međutim, tijekom godina, zajednice su se približile objektima i zadirale u naše pravo prolaza i drugo zemljište propisno stečeno za naše djelovanje. »Nastavljamo raditi s državnim vladama i drugim dionicima kako bismo obeshrabrili zajednice od zadiranja u područja operacija.«
Justine Vernier/Mediapart
»Mi smo u paklenoj vatri«
Obližnje zajednice muče problemi s disanjem, pobačajima i ranom smrću: očekivani životni vijek u Nigeriji općenito je 56 godina, a rastuća medicinska literatura povezuje naftnu industriju delte Nigera – i posebno spaljivanje na baklji – s nizom bolesti[18].
U siromašnoj regiji koja je već opustošena zagađenjem zbog izlijevanja nafte, ilegalnog skladištenja goriva, spaljivanja ukradene nafte od strane vojske, teško je procijeniti točan učinak spaljivanja na baklji. Ali znanstvenici kažu da je to značajan uzrok zdravstvene krize.
Jonathan Buonocore, istraživač sa Sveučilišta u Bostonu koji je koautor nedavne studije koja povezuje spaljivanje na baklji u SAD-u sa 74.000 slučajeva astme, rekao je da život u blizini ili niz vjetar od mjesta spaljivanja na baklji znači udisanje dušikovog dioksida (NO2) i ozona.
»Oboje su iritanti dišnog sustava. Povezuju se s preranom smrću, astmom i drugim respiratornim ishodima jer doslovno uzrokuju upalu dišnog sustava«, rekao je. [19]
Još jedan štetan zagađivač su fine čestice, nazvane PM2,5, čije sićušne čestice putuju duboko u pluća i krv. »Jednom kad dođu u vašu krv, mogu doći bilo gdje drugdje i uzrokovati upalu i oštećenje svakog pojedinog sustava organa u tijelu«, dodao je Buonocore.
Pedeset milja dalje, s druge strane Port Harcourta, selo Obagi stiješnjeno je između dva spaljivanja: jednim je do prošlog mjeseca upravljao Eni, talijanski div, a drugim TotalEnergies, francuska grupa.
»Udišemo prljavi zrak od 1960-ih«, kaže Elechi Ifeanyi, predsjednik odbora za lokalni razvoj. »Mi smo u paklenoj vatri.« [20]
Prije četvrt stoljeća Eni je rekao ulagačima da planira okončati spaljivanje plina na baklji u Nigeriji do 2004. Od tada je najveći spaljivać na baklji u državi, spalivši 14,5 milijardi kubičnih metara plina u Nigeriji između 2012. i 2022. [21], prema našim izračunima, ili ekvivalent od oko 6 milijuna tona emisija CO2[22].
Eni je prošlog mjeseca dovršio prodaju svog poslovanja na kopnu u Nigeriji lokalnoj tvrtki vrijednu 783 milijuna dolara. Baš kao i u Afam-Ukwuu, seljani kažu da njihove pritužbe nisu otišle nikamo. U međuvremenu, spaljivanje na baklji se nastavlja.
Eni je odbio odgovoriti na konkretna pitanja o svojim izvješćima o poslovanju u Nigeriji, ali je rekao da je prijavio svoje emisije »u skladu s međunarodnim standardima i najboljom industrijskom praksom«. Total je istaknuo da radi na određenoj licenci u Nigeriji gdje je uspio zaustaviti rutinsko spaljivanje na baklji prošle godine nakon »velikog projekta promjene postrojenja«, čime je ušteđeno ekvivalentno 330.000 tona ugljičnog dioksida.
Nesagorjeli metan
Proizvođači se okreću spaljivanju na baklji kada iz bušotine istječe više plina nego što se može preraditi i uskladištiti. Alternative, koje uključuju izgradnju cjevovoda i skladišnih objekata, mogu stajati milijarde.
Iako zdravstvene posljedice mogu biti smrtonosne, učinak na planetu je također ozbiljan. Međunarodna agencija za energiju rangira spaljivanje na baklji kao »važan izvor« emisija ugljičnog dioksida, ali znanstvenici još uvijek izračunavaju koliko ono točno doprinosi globalnom zagrijavanju. Naše procjene sugeriraju da samo jedno postrojenje – BP-ovo polje Rumaila u Iraku – emitira više stakleničkih plinova putem spaljivanja na baklji svake godine od zemlje srednje veličine poput Albanije ili Jamajke[23].
Prirodni plin sastoji se uglavnom od metana[24], koji kada sagorijeva proizvodi ugljikov dioksid[25], najpoznatiji i najznačajniji staklenički plin. Kada se metan ispušta u zrak bez sagorijevanja, ima 84 puta veći učinak zagrijavanja od ugljičnog dioksida u razdoblju od 20 godina[26].
U skladu s podacima Svjetske banke i industrije, analiza SourceMateriala i njegovih partnera pretpostavlja da 2 posto spaljenog metana ne izgori[27] jer oprema nije savršeno učinkovita. Ipak, mnogi znanstvenici vjeruju da bi stvarna brojka mogla biti puno veća — a utjecaj na klimu još ekstremniji[28].
Naftne i plinske tvrtke postale su manje ovisne od spaljivanja na baklji u posljednja tri desetljeća, kaže Zubin Bamji, menadžer programa Svjetske banke Globalno partnerstvo za smanjenje spaljivanja na baklji i metana (Global Flaring and Methane Reduction Partnership – GFMR). Ali tijekom posljednjih 12 godina čini se da je bilo malo očitog napretka u Iraku i Nigeriji, gdje su zdravstvene posljedice spaljivanja najoštrije.
»U obje zemlje, količina spaljivanja po barelu proizvedene nafte ostala je uglavnom stabilna, pa promjene u količinama spaljivanja plina na baklji odražavaju promjene u proizvodnji nafte«, rekao je Bamji.
»Potičemo sve proizvođače nafte da ubrzaju svoje napore.«
Računovodstveni hir
Čini se da neke od najvećih tvrtki u industriji nafte i plina sustavno ne prijavljuju svoje spaljivanje na baklji.
BP je rekao da je spalio na baklji 654.000 tona plina na globalnoj razini 2022. [29]. No podaci pokazuju da je iste godine u operacijama tvrtke spaljeno na baklji oko 2,3 milijuna tona plina samo u Africi i na Bliskom istoku[30].
Čini se da je razlika uzrokovana računovodstvenim hirom.
Iako je iračka Rumaila odgovorna za najveći dio BP-ovih emisija spaljivanih na baklji, tvrtka je nije uključila u izvješća jer je bila vođena kroz »ugovor o tehničkim uslugama« s iračkom vladom.
Od prošle godine BP upravlja svojim operacijama u Rumaili kroz novo zajedničko ulaganje s tvrtkom PetroChina.
Do tada je Inicijativa za transparentnost iračke ekstraktivne industrije (EITI) navodila BP kao operatera Rumaile, dok je web stranica Ministarstva nafte učinila isto u više navrata[31].
Glasnogovornica BP-a rekla je: »BP nije i nikada nije bio operater naftnog polja Rumaila. Nemamo niti vlasnički udjel ili kapital u polju niti bilo kakvo pravo na naftu koju ono proizvodi.«
»Međutim, kao dioničar u vodećem izvođaču – Basra Energy Company Limited – nastavljamo aktivno podržavati smanjenje spaljivanja na baklji i emisija u Rumaili, radeći s operaterom naftnog polja, Rumaila Operating Organisation. Također postoji niz naftnih i plinskih postrojenja na polju Rumaila kojima upravljaju treće strane (i u kojima BP nije uključen), a koja su izvor spaljivanja na baklji.«
BP je dodao da je pomogao Rumaila Operating Organisation – nekorporiranom joint venture-u, prema BP-u[32] – da »značajno« smanji spaljivanje na baklji i emisije.
Trenutačno ni BP ni Rumaila Operating Organization ne moraju otkriti količine spaljivanja na baklji. Rezultat je, kažu aktivisti kampanje, nedostatak odgovornosti.
To je nešto što je tužba u Londonu htjela promijeniti: obitelj iračkog tinejdžera koji je umro od leukemije, navodno povezane s intenzivnim spaljivanjem na baklji, tuži BP.
ExxonMobil, u međuvremenu, tvrdi da je emitirao 20,2 milijuna tona ugljičnog dioksida iz spaljivanja na baklji u Europi, Bliskom istoku i Africi između 2019. i 2022. Podaci SourceMateriala sugeriraju da je Exxon emitirao 25 milijuna tona samo na Bliskom istoku i u Africi, što predstavlja 4,8 milijuna tona skrivenih emisija stakleničkih plinova[33].
Računovodstvene mane nisu jedino objašnjenje. Čini se da operateri iz SAD-a znatno premalo prijavljuju količinu plina koju spaljuju na baklji iz tehničkih razloga: kritičari kažu da izračuni industrije pretpostavljaju da sva oprema radi besprijekorno.
Hvatajući zrak
Dok se međunarodne naftne tvrtke počinju vaditi iz delte Nigera, Nigerijci razmišljaju o budućnosti u kojoj požari koje je zapalila industrija ne pokazuju znakove da će se uskoro ugasiti.
Bieye Briggs, liječnik u Sveučilištu za obrazovanje Ignatius Ajuru u Port Harcourtu, započeo je kampanju protiv spaljivanja plina na baklji kad mu se prije četiri godine rodila kći koja je jedva hvatala zrak s teškim respiratornim problemom.
“Prije nego što prodate svoju tvrtku, zašto ne počistite pustoš koju ste stvorili?” rekao je[34].
Projekt Burning Skies podržao je JournalismFund Europe
[1] nizozemski materijal OML 11, 17, 58.docx
[3] Prevelik jer ne izgara sav metan, a metan je daleko snažniji staklenički plin od CO2 https://www.worldbank.org/en/programs/gasflaringreduction/publication/2024-global-gas-flaring-tracker-report
[4] https://www.bu.edu/sph/news/articles/2024/oil-and-gas-flaring-linked-to-7-4-b-in-health-damages/
[5] analiza mjesta spaljivanja na baklji
[6] https://drive.google.com/file/d/12THoasbUFJffLr0CtZgvKyZRZTUqwtTS/view?usp=drive_link
[7] Shell: https://www.theguardian.com/business/2005/may/28/oilandpetrol.news. ENI: https://www.eni.com/assets/documents/nigeria-descalzi-presentation.pdf
[8] Shell: https://www.reuters.com/markets/deals/shell-agrees-sell-its-nigeria-onshore-oil-gas-business-2024-01-16/. ENI: https://www.eni.com/en-IT/media/press-release/2024/07/eni-receives-consent-sale-naoc-oando.html
[9] https://www.nstauthority.co.uk/news-publications/uk-north-sea-flaring-halved-in-just-four-years/
[10] https://www.equinor.com/news/archive/2003/01/27/RecoveringFlareGas
[11] odgovor BP
[12] https://www.reuters.com/business/energy/exxon-halts-routine-gas-flaring-permian-wants-others-follow-2023-01-24/
[13] https://www.catf.us/2023/10/eu-improve-lives-nearly-10-million-people-strong-methane-regulation/[14] https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0047272722000032?via%3Dihub
[15] https://maps.app.goo.gl/UptMFnDKUv93vycRA
[16] Vidi fusnotu 1
[17] Intervju sa Sunday Nwagbarom, vidi fusnotu 1 [18] https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32503082/, https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/35235569/, https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/39212619/
[19] E-pošta Buonocorea
[20] Intervju sa Elechi Ifeanyiom, vidi fusnotu 1
[21] Nigerija prema operatorima
[22] Co2e Enijevih emisija u Nigeriji = 37,4 milijuna tona tijekom 11 godina. Svjetska banka procjenjuje emisije Nigerije po glavi stanovnika na 0,54 metričke tone godišnje. 37,4 milijuna tona / 11 godina = 3,4 milijuna tona godišnje. 3,4 milijuna tona/0,54 tone po osobi = 6,3 milijuna ljudi https://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC?locations=NG
[23] Rumaila emitira 106 milijuna tona CO2e tijekom 11 godina. 9,6 milijuna tona godišnje. Jamajka 8 milijuna tona, Albanija 4,6 milijuna tona https://edgar.jrc.ec.europa.eu/report_2022 RESULT_by_licence_S1 (1).xlsx
[24] https://www.eia.gov/energyexplained/natural-gas/
[25] https://www.bbc.co.uk/bitesize/guides/z8yj6sg/revision/3
[26] https://unece.org/challenge
[27] https://thedocs.worldbank.org/en/doc/d01b4aebd8a10513c0e341de5e1f652e-0400072024/original/Global-Gas-Flaring-Tracker-Report-June-20-2024.pdf?_gl=1*1vs8ou1*_gcl_au*Njc0ODI4MTYuMTcyMjg2OTU2NQ.. Pg 30 “Unburned potential” u World Bank’s Global Gas Flaring Report, 2024
[28] https://www.science.org/doi/10.1126/science.abq0385
[30] BP ukupni ugljikovodici spaljeni na baklji stupacH
[31] BP Rumaila snimke zaslona iračkog ministarstva [32]
https://www.bp.com/en/global/corporate/what-we-do/bp-worldwide/bp-in-iraq.html
[33] EXXON_by_country_by_year_S1.xlsx
[34] Intervju vidi fusnotu 1
Komentari