Rusija je igrala ključnu ulogu u svjetskim zbivanjima 2015., od uključenja u protuterorističku kampanju u Siriji, posredovanja u dugoočekivanim pregovorima između sirijske vlade i oporbe, do nuklearnog sporazuma velikih sila s Iranom, ali je njezina najsnažnija poruka Zapadu da ne pristaje biti kažnjena zbog svoje neovisne vanjske politike, prenose u utorak mediji ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova.

“Još su na snazi pokušaji da se izvuče jednostrana korist i da nas se čak kazni zbog vođenja neovisne vanjske politike (…) spremni smo na najkonstruktivniju moguću suradnju s našim zapadnim partnerima, uključujući Europsku uniju i SAD, ali samo i jedino na jednakoj i obostrano korisnoj osnovi te pod uvjetom međusobnog nemiješanja u unutarnje poslove”, kazao je Lavrov na redovitoj godišnjoj konferenciji za novinare.

Lavrov je ponovio protivljenje američkom proturaketnom štitu i širenju NATO-a sve bliže ruskim granicama, ocijenivši tu politiku “destabilizirajućom i kratkovidnom”.

O migrantskoj krizi u Europskoj uniji Lavrov je kazao da je Rusija svjesna opsega krize s kojom se EU suočava te je, ističući da je Moskva zainteresirana za snažnu EU, izrazio nadu da će Unija, a posebice Njemačka uspješno prebroditi trenutnu krizu.

“Samo ujedinjena Europska unija može biti dobar partner, no rješenje krize ne smije ići na uštrb njezinih članica”, istaknuo je Lavrov ne zaboravivši spomenuti da ništa manji izazov za Bruxelles nije ni pitanje mogućeg izlaska Velike Britanije iz bloka 28-orice.

Što se odnosa s Londonom tiče, potvrdio je da će britanska istraga o smrti Aleksandra Litvinenka “ozbiljno zakomplicirati” odnose dviju strana.

Na temu migranata Lavrov je jasno poručio da Moskva neće primiti natrag izbjeglice koji su preko Rusije stigli u Norvešku, objasnivši da su pod izlikom posjete rođacima ili traženja posla Rusiju iskoristili kao tranzitnu rutu prema Norveškoj.

“To znači da su namjerno lagali o svrsi posjete Ruskoj Federaciji i stoga te ljude ne želimo natrag u Rusiji”, kratko je objasnio Lavrov.

Nezaobilazna tema su bili odnosi s Ukrajinom i sporazumi iz Minska, a Lavrov je poručio da će njegova strana u 2016. nastaviti inzistirati na “strogoj implementaciji” dokumenata potpisanih u bjeloruskom glavnom gradu.

“Nisu sve odredbe primijenjene, posebice one koje se odnose na obveze Kijeva o uspostavi direktnog dijaloga s područjima Donjecka i Luhanska”, istaknuo je šef ruske diplomacije.

Moskva ostaje privržena “miroljubivu rješavanju unutarnje ukrajinske krize”, rekao je no ponovo je istaknuo da SAD i EU nastavljaju “nekonstruktivnu, opasnu politiku” pokušaja “obuzdavanja Rusije”, u koju spada i “utvrđivanje” NATO-a.

“Krajnje je vrijeme da se ta politika napusti i spremi u povijesne arhive”, kazao je Lavrov.

Govoreći o Ukrajini kao “nepouzdanoj” tranzitnoj ruti za izvoz ruskog plina u Europu, Lavrov u prvi plan ističe Njemačku s kojom, kako navodi, Rusija vodi “intenzivan dijalog” i s kojom nema krize u odnosima te odlučno poručuje da ukrajinska kriza “ne predstavlja nikakvu prepreku” suradnji s Njemačkom na energetskom planu, aludirajući na projekt Sjeverni tok 2.

“Predloženi projekt plinovoda s Njemačkom, Sjeverni tok 2, bio bi na korist i Rusiji i Europi”, kazao je Lavrov.

Taj je projekt, međutim, izazvao nevjericu i ljutnju nekih srednjoeuropskih i istočnih članica EU-a, posebice Poljske, jer je u suprotnosti s na sva zvona oglašavanoj namjeri Bruxellesa da diversificira energetske izvore.

“Uvjereni smo da je ta investicija ekonomski neopravdana”, kazao je sredinom siječnja poljski predsjednik Andrzej Duda i ocijenio da je ta odluka “više političke prirode i nije ekonomski utemeljena”.

Duda također podsjeća da taj projekt potkopava energetsku solidarnost u Europi i ugrožava ne samo energetsku sigurnost Poljske već i Ukrajine, Slovačke i ostalih zemalja te izražava nadu da će europska solidarnost prevagnuti nad “individualnim interesima”. Slovački premijer Robert Fico oštrim se riječima  obrušio na taj projekt, optuživši zapadnoeuropske čelnike za “izdaju” svojih istočnih susjeda. Sjevernim tokom 2 istočne članice EU-a izgubit će milijarde dolara od tranzitnih naknada.

O Siriji je Lavrov  na konferenciji za novinare kazao da je ruski angažman pridonio “obratu situacije” u toj zemlji te da je postalo jasno tko podržava teroriste, tko se bori protiv njih, a tko ih koristi za “jednostrane, egoistične ciljeve”.

“Akcije ruskog ratnog zrakoplovstva osjetno su pomogle da se stanje u Siriji preokrene”, rekao je Lavrov. Također je kazao da je nemoguće postići mirovni sporazum  bez sudjelovanja Kurda.

“Bilo bi nepošteno i kontraproduktivno izostaviti sirijske Kurde iz sudjelovanja u mirovnim pregovorima”, rekao je Lavrov, a neke sudionike mirovnog procesa koji ne žele pregovarati nazvao je “kapricioznima”.

Također je opovrgnuo da je Moskva od Bašara al-Asada zatražila da odstupi s vlasti i da mu je nudila politički azil.

“Na oba pitanja odgovor je ‘ne’. To je netočno. Nitko nije zatražio politički azil, nitko ništa slično nije nudio”, rekao je Lavrov.

U kontekstu borbe protiv terorizma ukazao je na jačanje utjecaja sunitske džihadističke skupine Islamske države u Afganistanu i upozorio da se borci IS-a obučavaju u podrčju kanjona Pankisi u Gruziji, u blizini ruske granice.

U okviru bliskoistočnih tema osvrnuo se i na Iran i kazao da Rusija pozdravlja sve korake normalizacije situacije oko iranskog nuklearnog programa.