Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović iznio je zabrinjavajući podatak da je od 1993. do 2019. u Hrvatsku došlo 31,8 milijardi eura izravnih stranih ulaganja, ali i upozorio da ta ulaganja zaobilaze proizvodnu djelatnost i kontinentalnu Hrvatsku.

Nezadovoljstvo strukturom ulaganja

“U zadnje četiri godine bilježimo solidan rast stranih investicija po županijama, od 370 milijuna eura u 2016. do 1,2 milijarde u 2019., ali još uvijek smo daleko od pretkriznih godina i iznosa od 3,6 milijardi eura iz 2008. Nikako ne možemo biti zadovoljni strukturom stranih ulaganja jer su nedovoljno usmjerene na proizvodnju i greenfield projekte”, rekao je Burilović u priopćenju HGK.

Dodao je i da također zabrinjava i njihova neravnomjerna raspodjela jer, dodao je, većina stranog kapitala dolazi u Zagreb i naše razvijenije obalne županije, dok su ostali dijelovi zemlje praktički potpuno nezanimljivi međunarodnim investitorima.

Najviše se razvija Zagreb

Hrvatske županije su od 1993. do 2019. privukle 31,8 milijardi eura izravnih stranih ulaganja, a u tom iznosu daleko prednjači Grad Zagreb s više od 19 milijardi.

Iza Zagreba, ulagačima je najprivlačnije Istarska županija koja je od 1993. do danas primila 2,3 milijarde stranih ulaganja, zatim Splitsko-dalmatinska (2,2 milijarde), Primorsko-goranska (2 milijarde) i Zagrebačka županija (1,8 milijardi eura).

Zapostavljeni ostali dio kontinentalnih krajeva

Strani kapital u potpunosti je zapostavio kontinentalni dio zemlje, tako je daleko najmanje investicija otišlo u Virovitičko-podravsku županiju, tek 19 milijuna eura, a slijede Požeško-slavonska s 50,7 milijuna, Sisačko-moslavačka s 52,3 milijuna te Bjelovarsko-bilogorska s 90 milijuna eura, toji u priopćenju.

Od 1993. do danas u Hrvatsku je najviše uložila Austrija (4,5 milijardi eura), zatim Nizozemska (4,1 milijarda), Njemačka (3,34 milijarde) i Italija (3,3 milijarde).

Uvjerljivo najviše direktnih stranih investicija otišlo je u financijski sektor (više od sedam milijardi eura), zatim u trgovinu (gotovo tri milijarde eura u trgovinu na veliku i gotovo dvije milijarde u trgovinu na malo), a međunarodnim ulagačima zanimljivi su i sektori poslovanja nekretninama (2,2 milijarde eura uloženo u poslovanje s nekretninama i još 2,1 milijarda kroz vlasnička ulaganja u nekretnine) te telekomunikacije (2 milijarde eura), stoji u priopćenju.