Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za djecu i mlade,  za ZG News govori o problemima s kojima će se suočavati učenici nižih razreda u nastavku školske godine

Zagrebački učenici nižih razreda od ponedjeljka su ponovno u svojim školama. Kako bi osigurao adekvatnu zaštitu Hrvatski zavod za javno zdravstvo predstavio je mjere zaštite u školama. Preporučuje se ostanak doma, osim ako roditelji nemaju izbora i moraju na posao, uvelo se fizičko distanciranje među djecom od dva metra kao i ograničenje broja djece u razrednim skupinama koje ne smiju imati više od devetero djece. Također, roditelji će sami morati procijeniti je li njihovo dijete zdravo da ide u školu, odnosno pokazuje li simptome bolesti covid-19.

Ravnateljica Poliklinike za djecu i mlade Gordana Buljan Flander kaže da moramo biti jasni oko toga što očekujemo od roditelja.

“Ako očekujemo da procijene primjerice ima li dijete temperaturu, kašlje li ili curi li mu nos, smatram da je to realno i objektivno opažljivo. Međutim, ako tražimo od roditelja da provjeravaju neke apstraktnije stvari poput traženja bilo kakvih simptoma respiratornih infekcija ili da stoje iza toga da je dijete potpuno zdravo, to izlazi iz ekspertize prosječnog građanina i stvara dodatnu konfuziju, uz sve već postojeće pritiske”, objasnila je Gordana Buljan Flander za Zagreb News.

Napominje kako su roditelji pod velikim stresom i da oni dobivaju kontradiktorne informacije oko toga što da čine sa svojom djecom.

“Već sad u praksi čujemo da djeca koja će biti doma pitaju zašto ne mogu biti u školi s prijateljima. A ona u školi će pitati zašto ne mogu ostati doma s roditeljima. S obzirom na to da ne postoje jasne i istoznačne upute, uvjeti i prilike nisu isti za sve, jasno je da se teret odluke stavlja na leđa roditelja. Uvjeti usvajanja i ispitivanja znanja ne mogu biti isti u školi uživo i u školi preko malih ekrana, a da ne govorimo o podijeljenosti učitelja između dvije skupine ‘svoje’ djece. Informacije koje roditelji imaju su kontradiktorne. Kaže im se da ne šalju djecu u školu ako ne moraju, a u isto vrijeme im se kaže da će u školi biti zadovoljeni svi uvjeti zaštite. Takva situacija im stvara stres, što onda stvara i stres djeci. Bojim se da ovih mjesec ili više dana dvostruke nastave neće donijeti ništa dobro ni odraslima ni djeci”, rekla je Gordana Buljan Flander.

Ravnateljica Gordana Buljan Flander kaže da se djecu mora zaštiti i od potencijalne stigmatizacije ako dođe do slučaja da je dijete došlo u školu bolesno.

“Poznati su primjeri stigmatizacije oboljelih ili čak potencijalno oboljelih i kod odraslih građana, koji se znaju upuštati u nasilna ponašanja, javno sramoćenje, prozivanje oboljelih i onih u samoizolaciji. Djeca uče iz onog što vide kod nas odraslih. Ako bi došlo do takve situacije, presudno bi bilo postavljanje roditelja, učitelja i stručne službe škole, kako bi se kod djece poticala empatija, a ne mržnja i agresija. Tu je također potrebna podrška učiteljima i nastavnicima kako bi se preveniralo ovakvo ponašanje kroz aktivnosti s djecom.”

Što se tiče sprječavanja kontakta među djecom i razdvajanja grupa jedne od drugih, ravnateljica smatra da će učitelji imati veliki posao na svojim leđima.

“Po mom iskustvu i onome što čujem od kolega, jako je velik pritisak i odgovornost na leđima učitelja koji ne smiju okrenuti ni leđa, a da time ne riskiraju zdravlje i živote djece i njihovih obitelji. U tim okolnostima trebali bi se posvetiti i obrazovanju, i podršci djeci, i odgojnom elementu školstva, što je naravno značajno otežano kada paralelno s tim trebaju paziti na tjelesnu distancu skupine male djece. Također čujem od kolega da prostor i uvjeti u mnogim školama ne omogućavaju pridržavanje svih propisanih mjera, a osjećaju da je sva odgovornost na njima. Moguće je da učitelji uspiju osigurati poštivanje mjera, barem dijela koji je u njihovoj moći, ali pitanje je pod koju cijenu i tko će sve biti odgovoran ako nešto pođe po zlu.”

Ravnateljica preporučuje da se na neko vidljivo mjesto istaknu osnovna pravila ponašanja koja su izrađena zajedno s djecom te na kojima pišu posljedice za njihova pridržavanja tj. nepridržavanja.

“Ne smijemo izostaviti ovaj dio potkrepljivanja poželjnih ponašanja jer djeca često rušenjem granica traže pažnju, koju neće tražiti na taj način ako ih se primijeti i pohvali za poželjno ponašanje. To ne moraju biti velike nagrade, to može biti pljesak na kraju dana za svako dijete koje je poštovalo pravila. Pravila moraju biti vrlo jasno i konkretno objašnjena. Bitno je surađivati s roditeljima te pokušati imati što više jasna i ujednačena ponašanja doma i u školi”, objasnila je Gordana Buljan Flander.

                                                                 Učenici nižih razreda od ponedjeljka su u školama

Ako epidemiološki zahtjevi budu takvi da djeca trebaju nositi maske najesen, ravnateljica kaže da se djeci mora na jasan i razumljiv način objasniti zašto je to bitno.

“Njihova prilagodba uvelike ovisi o ponašanju nas odraslih koji im služimo kao primjer, kao i o tome kako im pravila predstavljamo. Možemo očekivati da će djeca kojoj se sve jasno objasni, koja gledaju učitelje i druge odrasle kako nose masku kao nešto normalno i opušteno, kojoj odrasli pomognu da situaciju dožive kroz dozu igre i zabave, imati lakšu prilagodbu od primjerice djece kojoj nije objašnjeno”, zaključila je Gordana Buljan Flander.