Saborski odbor za obitelj i mlade na sjednici o međudržavnim posvajanjima iznio je u srijedu prijedloge o poboljšanju i izmjenama zakona, među kojima su zabrana posvojenja iz država koje nisu potpisnice Haške konvencije i osnivanje stručnog tijela za praćenje posvajanja.

Tematska sjednica je održana povodom suđenja u osmero hrvatskih državljana koji su otišli u Afriku kako bi iz Demokratske Republike Kongo posvojili četvero djece, međutim tužiteljstvo u susjednoj Zambiji tereti ih za pokušaj trgovanja djecom.

Najviše djece posvaja se iz Kolumbije, Ukrajine, Kine, Indije i Južne Koreje, a DR Kongo je, prema podacima iz 2020., tek na 19.mjestu, rekla je profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Dubravka Hrabar.

Haška konvencija (o zaštiti djece i suradnji u vezi s međunarodnim posvojenjem) je dokument koji propisuje standarde čiji je cilj spriječiti trgovinu djecom. Međutim, DR Kongo nije potpisnik tog dokumenta, upozorila je Hrabar.

„Treba hitno reagirati i zabraniti posvojenja iz ‘nehaških zemalja’. Za to je potrebna koordinacija različitih državnih tijela. Muči me jesmo li mi dio jednog šireg lanca trgovine djecom jer znam da postoji trgovina drogom, prostitucijom i djecom”, rekla je Hrabar.

Dio odgovornosti i na Ministarstvu vanjskih poslova

Dio odgovornosti snosi Ministarstvo vanjskih poslova, smatra, jer nije pratilo i obavještavalo svoje vlade o potrebi zabrane posvajanja iz rizičnih zemalja.

Bivša predsjednica udruge Adopta Diana Topčić Rosenberg problem vidi u tome što ne postoji jedno tijelo koje će objavljivati i ažurirati sve informacije o propisima i procedurama za posvajanje u svim državama u kojim je to moguće ostvariti, a da budu razumljive običnom čovjeku.

„Važno je osnovati stručno tijelo zaduženo za podršku i praćenje međudržavnih posvajanja. Sad je na zakonodavstvu da odluči hoće li to biti prošireno središnje tijelo koje već postoji u Ministarstvu socijalne politike ili neko odvojeno tijelo koje će to raditi na osnovu licence”, istaknula je.

U njemu bi radili pravni stručnjaci, socijalni radnici i psiholozi, dodala je Topčić Rosenberg.

„Međudržavna posvojenja daje djeci mogućnost da odrastaju u obitelji i u državi s većim zdravstvenim, obrazovnim, sigurnosnim i financijskim uvjetima za rast i razvoj, u odnosu na društva iz kojih često dolaze”, rekla je.

“Separacijski zločin”

Bivša ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Gordana Buljan Flander ocijenila je da je nad četvero djece iz DR Konga počinjen „separacijski zločin” jer su izdvojena od primarnih obitelji i predana posvojiteljima koje ne poznaju.

„Kakvo će biti stanje te djece ako dođu u Hrvatsku? Bit će traumatizirana, kao i posvojitelji. Ova je afera naštetila budućoj djeci koja će biti posvojena”, poručila je.

Osim u Saboru, o posvajanju se govori i u Europskom parlamentu, kazao je zastupnik iz kluba konzervativaca i reformista Ladislav Ilčić, koji je predložio rezoluciju kojom se želi uvesti pojačani nadzor nad svim agencijama koje se bave posvajanjem te privremeno obustaviti posvajanja iz DR Konga i ostalih zemalja koje imaju problema s trgovinom djece.

„Hrvatski primjer ukazuje na oprez kao i slučaj iz Belgije gdje je posvojena djevojčica, kad je naučila francuski, svojoj novoj mami ispričala kako je bila oteta od svojih roditelja u Africi”, rekao je.

Izbjeći generaliziranja

Mostov zastupnik Marin Miletić kazao je da se slučaj sličan onome s uhićenim Hrvatima u Zambiji ne može dogoditi u Francuskoj ili Velikoj Britaniji.

„Ministarstva vanjskih poslova tih zemalja dala su svojim građanima ili zabranu posvojenja iz Konga ili preporuku da bježe od Konga”, napominje.

SDP-ova Andreja Marić upozorila je da valja izbjeći generaliziranja jer nisu svi posvojitelji djece iz stranih država ujedno i trgovci djecom.

“Zabrana posvajanje iz Konga je definirano za određene zemlje, SAD, Belgija, Nizozemska, Francuska, itd.. Postoje i određeni izuzeci. Jesu li oni jasno propisani, je li Hrvatska izuzetak, to tek treba vidjeti”, naglasila je Marić.