Iako je izvješće Državne revizije o učinkovitosti provedbe mjera utvrđenih Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. naišlo u četvrtak na podršku saborskih klubova, mostovac Miro Bulj ustrajavao je u ocijeni da je upravljanje turizmom loše, a bivšu je vladu optužio da je Istru preferirala po političkom ključu dok je druge hrvatske krajeve zapostavljala.

“Strategijom razvoja turizma određen je put razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine, a napisana je i usvojena u vrijeme dok je IDS preuzeo odgovornost za turističku politiku u Hrvatskoj”, hvalio je Strategiju Tulio Demetlika (Klub IDS-a i Furija Radina).

Upravo je “odgovornosti” istaknuo Miro Bulj (Most) prozivajući čelnika Hrvatske turističke zajednice koji, tvrdi, dolazi iz redova IDS-a, a za ostale hrvatske krajeve nije ništa napravio. “Imamo Hrvatsku turističku zajednicu na čelu koje je baš čovjek iz IDS-a koji nema dana radnoga staža u turizmu, niti ima kompetencije, niti školu da bude u turizmu. Sigurno bih ja volio da se dalmatinsko zaleđe razvija ili Dalmatinska zagora, cetinski kraj, Lika, Gorski kotar. Međutim, vi ste iz IDS-a apsolutno pogrešnu osobu stavili na čelo Hrvatske turističke zajednice, a rezultati u turizmu su isključivo plod naših ljepota”, poručio je Bulj.

Demetlika se pak pravdao kako čelnik Turističke zajednice nije član IDS-a već onakav stručnjak kakve zagovara upravo Most. “Direktor Turističke zajednice nije član IDS-a. On je bio duži niz godina upravo direktor Brioni Riviere i ovo što govorite da se cijela Hrvatska mora pravilno razvijati, to je upravo u ovoj Strategiji koju su ministri iz IDS-a i Ostojić i Lorencin promovirali”, odgovorio mu je Demetlika.

Bulj je ustrajao na tvrdnji da njegov cetinski kraj nije manje atraktivan od Istre te ustvrdio kako se “Istra preferirala po političkom ključu”.

Upravljanje turizmom, kaže, nije dobro, a kada je riječ o samoj Strategiji razvoja turizma, Bulj je ustvrdio kako je 90 posto strategija “k’o list na kupusu prije nego zec naiđe”.

Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku u 2014. ostvareno je ukupno 13 milijuna i 128 tisuća dolazaka turista koji su ostvarili ukupno 66 milijuna i 480 tisuća noćenja. Najveći broj dolazaka turista u 2014. ostvaren je u hotelima, zatim u privatnom smještaju i nešto manje u kampovima.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u 2014. je u sektoru ugostiteljstva i turizma bilo zaposleno 88 tisuća i 790 osoba što čini 6,6 posto svih zaposlenih u RH.  U 2015. zabilježeno je 14 milijuna i 343 tisuće dolazaka i 71 milijun i 605 tisuća noćenja u turističkim smještajnim objektima.

“Ostvareno je 9,3 posto više dolazaka i 7,7 posto više noćenja u odnosu na 2014. što znači da imamo gotovo milijun dolazaka više i pet milijuna noćenja više u prošloj godini, što pokazuje da je moguće raditi i velike iskorake”, ustvrdio je HDZ-ov Josip Borić.

Borić je ministrima turizma u bivšoj vladi zamjerio niz loših poteza u turizmu ali i ustvrdio kako dobri rezultati pokazuju da “uloga Vlade ne mora biti ograničavajući faktor razvoja, tj. ne može ga pokvariti niti lošim potezom”. Pamti, kaže, među ostalim izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, neuspješne privatizacije hotelskih tvrtki u većinskom vlasništvu države i druge. “Sve u svemu potezi koji nisu bili prepreka rezultatima koji su se ostvarili”, rekao je Borić.

Anka Mrak Taritaš (HNS) mišljenja je kako treba korigirati zakonodavni okvir te mijenjati dva zakona. “Prvi je vezan uz turističko i ostalo građevinsko zemljište neprocijenjeno u procesu pretvorbe i privatizacije, a drugi je onaj vezan uz more i morske luke, koji se već osam godina pokušava donijeti”, kazala je Mrak Taritaš.

Sabina Glasovac (SDP) podsjetila je kako su, po izvješću, tri mjere implementirane uspješno – donošenje brojnih zakonskih rješenja koje pojednostavljuju zakonodavni okvir i poboljšavaju investicijsku klimu, zapošljavanje i gospodarsku aktivnost.

“Osobno smatram da je Zakon o strateškim investicijskim projektima iz studenog 2013. stvorio čvrst zakonodavni okvir”, istaknula je Glasovac.

Iako je hvalio posao koji je obavila Državna revizija HDZ-ov zastupnik Goran Marić kazao je kako ga je sram čitati ono što u tom nalazu piše.

U jednoj godini, tvrdi, imamo 77 milijuna kuna nenaplaćenih  boravišnih pristojbi i članarina,  plaće u turističkim zajednicama brutto su i do 46 tisuća kuna, Turističke zajednice nisu standardizirane…”Za ovakav odnos prema svemu nitko nije odgovarao. Kako je to moguće”, čudio se Marić. “Ne može se ni šetnica urediti jer nema utvrđenog pomorskog dobra, a  s takvima mi moramo ići u ostvarenje ciljeva”, zamjerio je Marić.

I za mostovca Ivana Lovrinovića situacija u turizmu je zabrinajvajuća. “Turizam je neuređen sustav i do sada je bilo najbolje biti ministrom turizma jer je jedino vrijeme ili nogometno prvenstvo moglo nešto poremetiti”, rekao je Lovrinović ustvrdivši kako Ministarstvo turizma ne bi trebalo postojati već bi ga trebalo pripojiti Ministarstvu gospodarstva.

Hrvatski sabor zasjedanje nastavlja u četvrtak raspravom o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o Agencijama za kreditni rejting kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim.