Prijedlog zakona o procjeni učinaka propisa, koji bi trebao donijeti veću pravnu sigurnost građanima i tvrtkama, dobio je jednoglasnu potporu i vladajućih i oporbe u četvrtak tijekom saborske rasprave, u kojoj je Mostov Miro Bulj upozorio na sadašnju pravnu nesigurnost, “u kojoj Todorić i Tedeschi drže Hrvatsku za gušu”.

“Pravna nesigurnost u Hrvatskoj je ogromna, baka koja prodaje luk na tržnici koji je proizvela svojim mukom i trudom, može biti zatvorena zbog inspekcijskog nadzora, a nad Todorićevom sudbinom, čiji su uspon omogućile politike lijevih i desnih, sada neki plaču”, poručio je Bulj. Tijekom rasprave se osvrnuo i na aktualne probleme u Agrokoru, koncernu tog poduzetnika suočenim s padom rejtinga, vrijednosti dionica i problemima oko otplate kredita.

Iako podržava predloženi zakon, koji predviđa prethodnu procjenu učinka propisa koji se donosi, Bulj je rekao kako sumnja u njegov učinak. “Ovaj zakon je dobar na papiru, ali i kao brojni drugi zakoni koji su napisani, vrijedit će kao ovaj prazni papir”, rekao je Mostov zastupnik, razderavši slikovito papir u sabornici.

Maras (SDP): Ranogajac opteretio poduzetnike članarinom za Komoru, a HDZ ga gura za župana

Govoreći u ime Kluba SDP-a, Gordan Maras osvrnuo se posebno na problem obrtnika te u svom izlaganju ‘napao’ predsjednika Hrvatske obrtničke komore Dragutina Ranogajca, HDZ-ova kandidata za župana Krapinsko-zagorske županije na predstojećim lokalnim izborima.

“Da je ovaj zakon ranije postojao, a ministar Zdravko Marić napravio kvalitetniju procjenu učinka novih poreznih zakona na male i srednje poduzetnike, vidio bi da on omogućava Obrtničkoj komori poskupljenje komorske članarine s 52 na 75 kuna mjesečno. To je učinio predsjednik te Komore, koji je ujedno i HDZ-ov kandidat za župana. Tog čovjeka, koji je dodatno opteretio poduzetnike komorskom članarinom, HDZ sada gura za župana. Toliko o brizi vladajućih za obrtnike”, naglasio je Maras. Upozorio je kako se Obrtničkoj komori na godišnjoj razini omogućilo da, na temelju članarina, uprihodi dodatnih 20-ak milijuna kuna.

“To je Dragutin Ranogajac uzeo iz džepova obrtnika, a u Klubu zastupnika HDZ-a u tome ne vide problem, već nagrađuju tog čovjeka”, istaknuo je Maras.

Odgovorio mu je HDZ-ov Josip Borić, upitavši ga zašto kao ministar u vladi Zorana Milanovića nije realizirao svoja obećanja o otvaranju 13.000 novih obrta i 50.000 novih radnih mjesta, te ukidanja obaveznog članstva u Obrtničkoj komori. Marasovo objašnjenje bilo je da ga je u tome spriječio tadašnji ministar gospodarstva, HNS-ov Ivan Vrdoljak.  “Poanta je pokušavati i boriti se za svoje zakone. Želim da i vi budete bolji i pokušavate”, poručio je Maras Boriću, najavivši da će predložiti novi zakon o Obrtničkoj komori.

HDZ-ova Marija Jelkovac istaknula je, pak, da se nijedan zakon ne donosi radi pojedinaca, već radi cijeloga društva. U ime HDZ-a pozdravila je predloženi zakon, koji bi trebao zaustaviti neplanirano donošenje zakona i njihovu hiperprodukciju zbog koje “obrtnici trebaju angažirati odvjetnike kako bi poslovali u skladu sa zakonom”.

SDP pozvao vladajuće da uvedu vinjete, HDZ pita zašto to nisu sami napravili

Maras je pozvao vladajuće da procjenu učinaka propisa proširi i na uredbe Vlade jer su građani, kaže, suočeni sa stalnim poskupljenjima na koja nisu računali, poput aktualnih poskupljenja cestarina i plina, te upitao zašto se u Hrvatskoj ne uvedu vinjete, kako bi hrvatskim građanima autoceste bile pristupačnije. HDZ-ov Borić na to je upitao Marasa od “koje vrste zaborava boluje” kada zaboravlja da su 2012., u vrijeme njegova ministarskog mandata, za 15 posto poskupile autoceste, a sada se ponaša kao da se to nije ni dogodilo.

Po Borićevim riječima, predloženi zakon trebao bi riješiti sadašnju situaciju u Hrvatskoj, “u kojoj smo često dojma da ne postoji jednostavan i pravedan pravni sustav, da je sustav prenormiran te dolazi do nereda i problema u primjeni zakona i propisa”. Kao odgovornu prozvao je Milanovićevu vladu, za koju je rekao da je u tri godine u Sabor poslala oko 400 nepredviđenih zakona, a 90 posto ih je stizalo u hitnoj proceduri. “Mi želimo postaviti jasne norme, pravila i planove”, poručio je Borić, objašnjavajući motive za donošenje novog zakona.

SDP-ova Sabina Glasovac u replici je Boriću predbacila nevjerodostojnost i moraliziranje, u situaciji kada vladajući, kako je istaknula, nisu procijenili učinak nedavno donesene porezne reforme, koja ima utjecaja na sve građane.

Na poreznu reformu se očitovao i Branimir Bunjac iz Živoga zida, ustvrdivši da je “bombastično najavljena”, a osim poskupljenja i zatvaranja radnih mjesta, nije donijela nikakvu dobrobit ni građanima ni poduzetnicima.

Državna tajnica Nataša Mikuš Žigman je u ime Ministarstva gospodarstva zaključila kako će se konstruktivne zastupničke primjedbe ugraditi u konačni prijedlog zakona, o kojemu se danas raspravljalo u prvom čitanju.

Panenić (Most): Bravo zakonu koji će pokrenuti lavinu

Sabor je uoči poslijepodnevne stanke započeo i raspravu o prijedlogu Zakona o postupcima naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja, kojima je cilj osigurati da oštećenici kojima je šteta nastala povredom Europskog ili nacionalng prava tržišnog natjecanja, dobiju punu kompenzaciju povrede koju su pretrpjeli.

“Zakon se odnosi na zlouporabe vladajućeg položaja i temeljnih sporazuma u smislu temeljnih ugovora EU. Želimo omogućiti svakom tko je pretrpio štetu povredom prava tržišnog natjecanja od strane poduzetnika ili udruženja poduzetnika da ostvari potpunu naknadu štetu. To znači da osoba ostvaruje pravo na naknadu imovinske, neimovinske štete i kamatu tome pridruženu. Drugi cilj se odnosi na postizanje ravnoteže između javne i privatne provedbe prava tržišnog natjecanja”, pojasnila je malobrojnim zastupnicima koji su se tijekom današnjeg zasjedanja nalazili u sabornici državna tajnica Nataša Mikuš Žigman.

“Bravo za jedan od zakona koji će pokrenuti veliku lavinu, jer gdje god dotaknemo naći ćemo probleme vezane za iskorištavanje tržišnog monopola”, rekao je ‘mostovac’ Tomislav Panenić. Za primjer je naveo plinaru ili toplinara koji su opskrbljivači, a koji su kaže, naučili funkcionirati tamo gdje su ‘jedni’.