Putem najavljenog administrativnog rasterećenja, koje podrazumijeva digitalizaciju brojnih procesa, postići će se uštede za hrvatsko gospodarstvo od najmanje 265 milijuna eura, najavio je u utorak državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović.

Bujanović je to izjavio hrvatskim novinarima na marginama konferencije Central and Eastern European Forum 2024, u organizaciji tvrtke Euromoney Conferences, koji tradicionalno okuplja sudionike na financijskim tržištima iz regije srednje i istočne Europe (SIE), na kojoj je u uvodnom dijelu govorio o stanju i izazovima u hrvatskom gospodarstvu.

Istaknuo je da tako Vlada nastavlja s rasterećivanjem gospodarstva, podsjetivši da je nedavno donijela novi akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja, pri čemu će putem ukupno 73 mjere doći do rasterećenja gospodarstva za minimalno 132,7 milijuna eura.

Pojašnjavajući najavljeno administrativno rasterećenje, Bujanović je rekao da se ono provodi u suradnji s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD), pri čemu nije riječ o novčanim već vremenskim uštedama, koje će se postići putem digitalizacije brojnih procesa, primjerice u Poreznoj upravi i Ministarstvu poljoprivrede.

Mjereno po “cost metodi”, vrijednost tih mjera je oko 265 milijuna eura, rekao je Bujanović, dodavši da će one doprinijeti efikasnijem poslovanju svih gospodarskih subjekata, a posebice će biti značajno za one manje.  Konkretno, pojasnio je Bujanović, to će značiti da tvrtke primjerice za neke procese neće morati imati zaposlenika, pa će oni moći sada raditi neke druge poslove i sl.

Glavni izazov je osigurati radnu snagu

Govoreći o izravnim stranim ulaganjima, istaknuo je da je njihova vrijednost u zadnje četiri godine iznosila oko 13 milijardi eura, ocijenivši da je to “zaista puno za Hrvatsku”.

Pritom je izdvojio ulaganje američkog Jabila u Osijek, visokotehnološke proizvodne kompanije u segmentima elektroničkih komponenti za automobilsku industriju i medicinskih protetskih dijelova, koja bi u prvoj fazi trebala zaposliti oko 1.500 radnika, pri čemu značajan dio otpada i na inženjere. Stoga, naglasio je Bujanović, glavni izazov je osigurati radnu snagu, posebice onu ključnu za razvoj proizvoda više dodane vrijednosti.

U razgovoru “1 na 1” na otvaranju konferencije, državni tajnik je rekao da je hrvatsko gospodarstvo na dobrom putu, nakon svih izazova s kojim se suočilo u posljednjih nekoliko godina, uključujući i posljedice pandemije koronavirsa i ruske agresije na Ukrajinu. Apostrofirao je i Vladine antiinflacijske pakete pomoći građanima i gospodarstvu, čija vrijednost iznosi oko 11 posto BDP-a, a između ostalog i pozitivne trendove na tržištu rada, pri čemu je omjer između zaposlenih i nezaposlenih 16:1.

Između ostalog, dotaknuo se i stranih radnika, kojih je u Hrvatskoj već blizu 200 tisuća, a koji se ponajviše zapošljavaju u turizmu i građevinarstvu.