Savez zemalja predvođenih Njemačkom u ponedjeljak je podigao temperaturu u borbi protiv zakona EU-a koji bi motor poslao na otpad kao dio značajnih napora za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz prometa.

Nakon sastanka u Strasbourgu, ključni ministri iz grupe zemalja koje vole klasične automobile rekli su da su pravila koja ukidaju prodaju novih automobila i kombija s motorima s unutarnjim izgaranjem do 2035. godine, već prihvaćena od strane Europskog parlamenta i s kojima su se načelno složile zemlje članice. “Nema prijedloga Europske komisije koji odgovara onome što očekujemo i zato još nismo postigli svoj cilj”, rekao je njemački ministar prometa Volker Wissing nakon sastanka.

Ali, Francuska se ne planira predati. Pariz je signalizirao da će stajati iza plana EU-a o nultim emisijama 2035., godine, kao i Madrid, stavljajući dvije najveće automobilske zemlje u bloku uz skupinu manjih država koje su se već obvezale na smanjenje emisija CO2 iz osobnih automobila.

“Spremni smo boriti se za to, jer odgoditi to je ekološka pogreška, a također mislim da je to i ekonomska pogreška”, rekao je francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire uoči sastanka u Strasbourgu, na kojem nije sudjelovao nijedan francuski ministar, piše Politico.

U suprotnom je kutu njemačka vlada koja, zajedno sa saveznicima Italijom, Poljskom, Bugarskom i Češkom, vrši pritisak za rupu u zakonu kako bi automobile mogla pokretati e-goriva, sintetička i donekle zelenija alternativa fosilnim gorivima koja se mogu koristiti u konvencionalnim motorima s unutarnjim izgaranjem. Zajedno imaju dovoljnu težinu da stave veto na zakon, zajedno s odvojenim budućim zakonima koji pokrivaju otrovne ispušne zagađivače nazvane Euro 7, kao i pravila o učinkovitosti goriva kamiona.

Nije svima stalo do e-goriva kao Nijemcima, poručio je Martin Kupka, češki ministar prometa koji je sazvao samit u Strasbourgu, ali popis zahtjeva Europskoj Komisiji obuhvatit će sva tri dijela zakona o vozilima i bit će poslan u narednim danima.

Dogovor ili ne o motorima na e-gorivo

Njemačka je već odbila prvi pokušaj primirja s Bruxellesom.  Komisija je bila voljna predložiti pravnu deklaraciju koja bi pooštrila neobvezujući jezik na marginama dogovorenog teksta standarda CO2 za automobile i kombije iz 2035. kao rupu za e-goriva. Ali to je loše prošlo s Berlinom, gdje Wissingova Slobodna demokratska stranka, prijateljski nastrojena prema klasičnim automobilima, kontrolira ministarstvo prometa.

FDP smatra da je udario na snažno političko pitanje tako što je iskoristio strahove zbog oštre promjene koja će pratiti prijelaz na električna vozila — nešto što će biti smrtno zvono za stotine tvrtki specijaliziranih za komponente za motore s unutarnjim izgaranjem, ali za koje nema mjesta u EV svijetu.

“Prijedlog Komisije bio je sročen tako blago da se od njega nije moglo puno napraviti”, rekao je Bernd Reuther, FDP-ov glasnogovornik za prometnu politiku. “To je guralo stvari jako daleko u budućnost. Ne želimo takav bezobrazan kompromis”, dodao je.

Komisija ima malo prostora za postizanje dogovora budući da je Europski parlament rekao da neće ponovno otvarati konačni tekst dogovoren prošle godine. Ima vrlo malo vremena za djelovanje prije nego što zakonodavni kalendar EU-a završi s europskim izborima sljedeće godine. “Ne smijemo dopustiti da budemo pod vremenskim pritiskom, jer nismo mi ti koji su mjesecima ostavljali stvar otvorenom”, rekao je Wissing, tvrdeći da je Komisija trebala riješiti problem prošlog ljeta.

Prijedlozi da se osnuje radna skupina za procjenu opcija za e-goriva i dogovor o vraćanju i reviziji zakona 2026., kao što je standardna praksa za zakonodavstvo EU-a, također nisu bili prihvatljivi. “Ne zadovoljavaju ono što nam treba”, rekao je Wissing.

Reuther iz FDP-a želi potpuno odvojeni dio zakona koji pokriva e-goriva koji bi nadjačao standarde učinkovitosti voznog parka; ali za to bi trebalo vremena da se izradi i nema jamstva da će ga ionako odobriti parlament i druge zemlje. Češki ministar Kupka rekao je da su ministri skloni klasičnim motorima uvjereni da bi se u narednim danima mogao postići dogovor s Komisijom, uključujući “pravno obvezujuće izuzeće na druge načine, a ne ponovnim otvaranjem zakona”.