Javne konzultacije koje je početkom listopada pokrenuo mađarski premijer Viktor Orban kako bi dao legitimitet svojoj protuimigrantskoj politici polučile su uspjeh, rekla je u nedjelju vlada na temelju djelomičnih rezultata.

Od 8,2 milijuna upisanih glasača više od 2,3 milijuna odgovorilo je na javne konzultacije a gotovo oni svi podupli su stajalište službene Budimpešte, rekao je glasnogovornik vlade Bence Tuzson na temelju 1,5 milijuna odgovora koji su do danas analizirani.

“Mađari su rekli ‘ne’ obveznim kvotama za relokaciju kao i skidanju ograde koja brani naše granice”, rekao je glasnogovornik.

Meta konzultacija bio je prije svega navodni plan američkog milijardera Georgea Sorosa koji, kako tvrdi Orban, želi promovirati imigraciju u Europu u broju od jednog milijuna izbjeglica godišnje.

Krajem studenoga, Soros je odbacio jednu po jednu sve točke optužbe formulirane protiv njega, optužujući Orbana da širi lažne tvrdnje i antisemitizam.

Krajem studenoga, lijeva oporba je osporila vladine brojke o sudjelovanju na konzultacijama, rekavši da nije bilo moguće pratiti formulare.

U listopadu 2016. održan je u Mađarskoj referendum koji je završio fijaskom po vladu, jer prag izlaznosti od 50 posto nije dostignut.

Soros koji financira nevladine udruge za zaštitu ljudskih prava u svijetu postao je crvena krpa za Orbana koji ga optužuje da se miješa u mađarsku unutarnju politiku.

Europska komisija u četvrtak je prijavila Mađarsku Sudu EU-a za kršenje europskih propisa u čak tri područja – zbog nepoštivanja odluke o raspodjeli izbjegličkih kvota, zbog zakona o visokom obrazovanju te zbog zakona o nevladinim organizaacijama kojim se diskriminiraju NVO-i financirani iz inozemstva.

Europska komisija jednom mjesečno objavljuje paket o kršenjima europskih propisa, koji se sastoji od prvih upozorenja do prijave Sudu EU-a. Mađarska je u četvrtak apsolutni rekorder – prijavljena je Sudu EU-a za tri slučaja, a u još nekoliko predmeta dobila ozbiljna upozorenja.

Zajedno s Češkom i Poljskom, Mađarska ide na Sud EU-a zbog zbog nepoštivanje odluke o raspodjeli izbjegličkih kvota, koje je EU dogovorila 2015. kako bi se olakšao teret Grčkoj i Italiji, kamo su masovno pristizale izbjeglice iz Sirije. Mađarska i Poljska nisu primili nijednog izbjeglicu, a Češka ih je primila samo 12.

Drugi slučaj zbog kojih ide na sud odnosi na izmjene Zakona o visokom obrazovanju od 4. travnja 2017., kojima se sveučilištima iz EU-a i izvan njega nerazmjerno ograničava djelovanje. Te izmjene su prije svega uperene protiv Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti, čiji je osnivač Soros.

Mađarska ide na sud i zbog svog zakona o nevladinim organizacijama, koji obvezuje  sve nevladine organizacije koje iz inozemstva godišnje dobiju preko 7,2 milijuna forinti (oko 24 tisuće eura) da se službeno registriraju kao nevladina organizacija financirana iz inozemstva i kao takve se moraju identificirati na svakom priopćenju za javnost, letku, web-stranici ili izvješću koje sastave. U protivnom prijeti im zabrana rada.

Zakon se tumači kao udar na nevladine organizacije koje također financira Soros.