S početkom školske godine u hrvatske osnovne škole koje su u eksperimentalnoj nastavi uvodi se jedan novi predmet – Svijet i ja. Budući da se u hrvatskoj javnost o tome predmetu malo ili ništa zna, obratili smo se za objašnjenja i točne informacije filozofu Bruni Ćurku, izvanrednom profesoru Filozofskog fakulteta u Splitu i voditelju ekspertne Radne skupine Ministarstva obrazovanja za izradu kurikuluma novog nastavnog predmeta. U javnosti se Brunu Ćurka doživljava kao autora kurikuluma novog izbornog predmeta u svih osam razreda osnovne škole. Ne poričući svoj doprinos, Ćurko skromno ističe kolektivni rad, doprinos i sudjelovanje svih članica Radne skupine, jer se čini da je, uz Ćurka, na ovom zanimljivom kurikulumu radilo još dvanaest profesorica. Ono što je značajno, cijeli kurikulum za novi izborni predmet Svijet i ja razvio se iz projektnog zadatka Ministarstva obrazovanja kojim se trebao kreirati nastavni predmet Kritičko mišljenje, koji bi slušali oni učenici koji ne pohađaju Vjeronauk. Ćurko smatra da Svijet i ja nije sadržajna alternativa Vjeronauku. On se nada da će u eksperimentalnim školama taj predmet, zasnovan na kritičkom mišljenju, dugogodišnjoj omiljenoj temi Brune Ćurka, doživjeti svoju afirmaciju te da će ga u svim hrvatskim osnovnim školama kao izborni predmet moći odabirati svi učenici, bez obzira na to jesu li izabrali Vjeronauk ili ne. Bruno Ćurko je autor, odnosno, suautor i udžbenika nastavnog predmeta Svijet i ja za prva četiri razreda osnovne škole. Specijalist je za filozofiju među djecom i mladima i utemeljitelj udruge Mala filozofija.

NACIONAL: Što su bili povod i motiv da ponudite svoj prijedlog programa za osnovce zasnovanog na kritičkom mišljenju? U kakvim je okolnostima stvoren novi predmet za osnovne škole?

Ministarstvo obrazovanja je potaknulo ideju za novi nastavni predmet za osnovne škole, koji će biti ponuđen svim onim učenicima koji ne pohađaju Vjeronauk. Raspisali su natječaj za ekspertnu radnu skupinu za izradu nastavnog predmeta radnog naziva „Kritičko mišljenje“. Javio sam se jer mi je to bio profesionalni izazov. Sličnim se stvarima bavim zadnjih petnaestak godina. Na prvom sastanku Radne grupe, prije svega zbog mog iskustva, kolegice su me izabrale za voditelja Grupe. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u kreiranju ovog novog predmeta.

NACIONAL: U kakvim je okolnostima stvoren novi predmet koji će slušati osnovci? U koliko će se škola u kojima Ministarstvo obrazovanja provodi eksperimentalnu nastavu, slušati taj predmet?

Radna skupina je kreirala kurikulum prošle godine. Naravno da sam svoj doprinos u tome procesu dao i ja, kao i sve kolegice. Započeli smo s radom u studenome 2021. godine, a prva javna rasprava o predmetu je održana od 15. srpnja do 29. kolovoza 2022. godine. Dakle, na kurikulumu smo radili dobrih osam mjeseci. Nakon toga prihvatili smo sve konstruktivne kritike kurikuluma i krenuli u još jednu javnu raspravu. Ove godine, odlukom Ministarstva, predmet Svijet i ja postao je dio eksperimentalne škole i, evo, s početkom školske godine počinjemo s primjenom u 60-ak osnovnih škola širom Hrvatske. U ovoj školskoj godini dosta je šarolika slika nastavnika koji će predmet predavati. Moja preporuka je da Svijet i ja predaju učitelji razredne nastave i nastavnici koji su u svom sveučilišnom obrazovanju položili kolegij logike.

NACIONAL: Vi ste zapravo bili voditelj Radne skupine za izradu kurikuluma izbornog predmeta Kritičko mišljenje, u kojoj je sudjelovalo 13 članova. Kako se od Kritičkog mišljenja došlo do novog nastavnog predmeta Svijet i ja?

U prvoj javnoj raspravi, u lipnju 2022. godine, dobili smo 122 komentara. Dio njih bio je usmjeren na samo ime predmeta. Poslušali smo te komentare, osmislili i prihvatili novo ime Svijet i ja. Svatko od nas ima svoj unutarnji svijet, onaj naš koji je pun misli, strepnje, nade, promišljanja.

Ali ima i vanjski svijet koji je oko nas, koji utječe na nas i koji nas oblikuje. Svijet u kojem živimo. Mi jesmo kombinacija svog unutarnjeg i vanjskog svijeta. Tako je od kurikuluma predmeta koji smo radno nazvali Kritičko mišljenje, uz pomoć kritika i primjedbi na javnom savjetovanju i zahvaljujući upornom radu Radne skupine, nastao kurikulum nastavnog predmeta Svijet i ja.

NACIONAL: Predstavite nam taj kurikulum. Što će on sadržavati? Kojim će se postulatima voditi?

Osnovni odgojno-obrazovni cilj učenja i poučavanja nastavnog predmeta Svijet i ja jest usmjeriti učenika ka kritičkom promišljanju svijeta koji ga okružuje osnaživanjem njegove kompetencije kritičkog mišljenja. Ono će mu omogućiti samopouzdano, autonomno i odgovorno djelovanje u različitim kontekstima i područjima učenja te svakodnevnoga osobnog i profesionalnog života. Predmet bi trebao poticati na promišljanje o informacijama koje dolaze do učenika, ali ga navikavati procesuiranju i odabiranju onih informacija koje su mu važne, korisne i zanimljive. Predmet ima namjeru podučavati učenike logičkom i strateškom mišljenju, odnosno, poučiti ih kako će upravljati vlastitim mišljenjem. Sve je to povezano s medijskom pismenošću, održivim razvojem, građanskim odgojem i obrazovanjem, usvajanjem temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina. Poučavanjem kroz ovaj predmet želimo osnažiti intelektualnu opreznost i znatiželju učenika i razvijati njihovu otvorenost prema različitim perspektivama i stavovima. Želimo osnovce učiti kako, a ne što misliti. Doista zahtjevno i kompleksno.

NACIONAL: Zahtjevno, kompleksno i vrlo ambicioznih ciljeva. Što znači da će novi predmet učiti kako, a ne što misliti? Objasnite to, molim vas, na nekom primjeru.

Možda je najteže bilo napraviti kurikulum, ali i udžbenik za prvi razred osnovne škole. Nastava u školama upravo počinje pa ćemo tijekom narednih mjeseci moći testirati postavljene ciljeve. Odlazak u školu je velika promjena u životu svakoga čovjeka. Većina nas se sjeća tog prvog dana i prvog odlaska u školu. Dana koji je promijenio naš život. Svi imaju nove torbe, knjige, pernice. I svi govore samo o tome. Kad si prvašić, onda svi oko tebe govore o školi. Kazuju ti kako će tamo biti, što znače nova torba i puno knjiga, kako ćeš tamo upoznati nove prijatelje i unose u tebe svoje informacije, doživljaje, sjećanja… A mi ovim predmetom pitamo i pozivamo prvašiće da razmisle – zašto idu u školu?

Odgovori „poslala me mama“ ili „natjerao me tata“ nisu odgovori na pitanje zašto idu u školu. Najčešći odgovor učenika prvog razreda je – jer ćemo učiti! Onda slijedi novo pitanje, a što to znači učiti? Stvarno, razmislite, što to znači? Zašto to radimo, zašto učimo? U razgovoru i raspravi s učenicima učitelji će dobiti zanimljive odgovore. Svi dolaze makar do približnog odgovora. Ne odgovara učiteljica, nema konačnog odgovora, nego istražujemo svojim razumom i zajedničkim snagama. Mislim da je jako važno da nam učenici razumiju zašto idu u školu, zašto uče i kakve koristi imaju od škole. Isto tako je važno da razumiju kako je škola privilegija, a ne obveza. U ovome predmetu trebale bi biti važne metode rada, metode koje oblikuju vlastito mišljenje učenika i uvježbavaju ih u logičkom mišljenju. Radi se o metodama kojima učenici promišljaju, a ne samo slušaju što će reći učiteljica.

NACIONAL: U nekim ranijim raspravama o kurikulumu predmeta Kritičko mišljenje spominjali ste tri domene: nepoznati pojmovi, osobna i društvena odgovornost i upravljanje vlastitim mišljenjem. Jesu li te domene sadržane u izvođenju nastavnog predmeta Svijet i ja?

Tri su temeljna područja kurikuluma predmeta Svijet i ja. Prvo je upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkog mišljenja u kojoj se koncentriramo na temelje kritičkog mišljenja: interpretaciju, analizu, zaključivanje, vrednovanje i samoregulaciju, formiranje konkretnih i apstraktnih pojmova, organizaciju i procesuiranje informacija, postavljanje jasnih i preciznih pitanja, zaključivanje, kreativne alternative u rješavanju problema, osmišljavanje i vrednovanje postupaka, akcija i ishoda, transformaciju i transfer znanja. Drugo područje je Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja u kojem je cilj osnažiti učenike u aktivnom sudjelovanju u svijetu koji ih okružuje. Treće područje je kritičko promišljanje o etičkim stavovima i promišljanjima, preispitivanje vlastitog ponašanja i mišljenja. Promišljanje o vrlinama, vrijednostima, ravnopravnosti, miroljubivom rješavanju sukoba, toleranciji, empatiji, ljudskim pravima, asertivnosti, solidarnosti, prosocijalnom ponašanju, propitkivanju autoriteta…To je i područje upravljanja vlastitim mišljenjem u kojem se pokušava poboljšati učenička sposobnost upravljanja procesima planiranja, nadgledavanja i evaluacije mišljenja, metakognicija.

NACIONAL: Napisali ste s kolegama i udžbenike od prvog do četvrtog razreda. Što će se i kako učiti u prvom, a što u četvrtom razredu? Koje će teme prevladavati i s kakvim metodološkim postupcima?

Za prvi razred smo već nešto rekli. Raspravljamo što je škola, zašto idemo u školu, zašto učimo slova, zašto brojeve, zašto učimo o prirodi, kako i zašto moramo čuvati prirodu, kako komuniciramo, što je logično, što je strah, radost, što ti misliš idem li u dobrom smjeru, jesam li to napravio najbolje što sam mogao… Dakle, hrpa zanimljivih pitanja iako će puno zanimljivije rasprave kreirati sami učenici. U četvrtom razredu smo više na logici. Raspravljamo što je misao, a što mišljenje, vrste mišljenja, pitamo se je li teško kritički misliti, kako argumentirati svoje mišljenje, kako konceptualizirati…

U sva četiri razreda u udžbenicima se dosta osvrćemo na razlikovanje informacije i interpretacije, jer danas su djeca okružena mnoštvom informacija, puno više negoli to mogu podnijeti. Veliki dio tih informacija su nečije interpretacije koje ne moraju imati puno veze s onim što zovemo istina. U današnjoj kakofoniji informacija vrlo su primjetne gomile interpretacija istih koje nemaju veze s logikom i zdravim razumom. Vrlo je važno djecu usmjeravati na kritičko mišljenje i u smislu medijske pismenosti. Namjera nam je da se snađu u današnjem digitalnom svijetu i da što manje budu skloni i izloženi medijskim i ostalim manipulacijama.

NACIONAL: Što kurikulum nastavnog predmeta predviđa za učenike sedmog i osmog razreda osnovne škole? Jesu li predviđene teme poput kritičkog promišljanja aktualnih tema ili snalaženja u moru različitih informacija?

Kroz sve razrede djecu se potiče na kritičko promišljanje aktualnih tema. Ali, istina, u sedmom i osmom razredu posebno. Tu su učenici više usmjereni na društvene aktualnosti svih vrsta. Napominjem da predmet ne sadrži nikakvu ideologiju, jer kritičko mišljenje nije ideologija. Svaka stvar, svaki događaj, aktualnost, književno djelo, može se sagledati s više strana, iz više kutova.

Ovaj kurikulum ih na to potiče. Ako kritičko mišljenje postaje neka ideologija, ono prestaje biti kritičko mišljenje.

Bruno Ćurko izvanredni je profesor na Odsjeku za učitelje Filozofskog fakulteta u Splitu. FOTO: Ivana Ivanovic/PIXSELL

NACIONAL: Tko će provoditi nastavu tog predmeta od petog do osmog razreda osnovne škole?

U eksperimentalnoj školi, dakle, u situaciji u kojoj smo upravo startali, predmet predaju nastavnici kojima nedostaje radnih sati. Nadam se da kad predmet Svijet i ja prestane biti eksperimentalan, da će ga provoditi učitelji i nastavnici koji su u svom visokoškolskom obrazovanju imali kolegij logike.

NACIONAL: Je li taj predmet, „izašao ispod kabanice“ Kritičkog mišljenja, alternativa Vjeronauku, kako se nerijetko može čuti?

Ovaj predmet nije tematska, ali jest organizacijska alternativa Vjeronauku. Svijet i ja je jedan od izbornih predmeta. Učenici prvih razreda mogu birati dva od tri izborna predmeta – Vjeronauk, Informatika, Svijet i ja. U četvrtom razredu se tom izboru može dodati i drugi jezik. Ako škola ima tehničke mogućnosti, moguće je da dijete bira dva od navedena četiri izborna predmeta. Nadam se da će i uz eksperimentalnu školu, sve to biti dostupnije. Kvaliteta kurikuluma i nužnost poticanja učenika na kritičko mišljenje, trebali bi biti dovoljan argument da taj predmet uskoro postane dostupan svima koji ga žele pohađati. Dakle, ne samo učenicima koji nisu odabrali slušati Vjeronauk kao izborni predmet. Nisam za to da Svijet i ja postane obavezan predmet. Volio bih da postane izborni predmet koji može birati ili ne birati svaki učenik.

NACIONAL: Zašto bi novi predmet koji ste kreirali trebali slušati svi učenici bez obzira na to slušaju li Vjeronauk?

Smatram da bi svi učenici trebali moći birati i Vjeronauk i Svijet i ja. Zato što bi ta ponuda i takva mogućnost samo obogatile naš obrazovni sustav i pružile kvalitetnije obrazovanje našim učenicima.

NACIONAL: Je li točno da je odlučujući korak za vaš angažman u kreiranju predmeta bila navodna izjava ministra Fuchsa prije nekoliko godina, kako je alternativa Vjeronauku u školi filozofija za mlade?

Nisam čuo za tu izjavu ministra Fuchsa. Ali je istina da se filozofijom s djecom i za mlade bavim još od davne 2008. godine, možda čak i nešto ranije.

NACIONAL: Recite nam nešto o svom dosadašnjem angažmanu i djelovanju na promicanju filozofije za djecu i mlade, kritičkog mišljenja i etičkog obrazovanja.

Filozofija s djecom i kritičko mišljenje su teme kojima se na različite načine bavim već jako dugo. Odradio sam najmanje 1300 radionica s učenicima u gotovo svim državama EU-a, susjednim zemljama, u Pekingu, Seulu… Sudjelovao sam u najmanje 10 europskih istraživačkih projekata koji su usko vezani uz kritičko mišljenje, filozofiju s djecom i etičko obrazovanje. Uz te projekte sudjelovao sam još u dvadesetak projekata što na nacionalnoj što na međunarodnoj razini. Objavio sam niz priručnika, znanstvenih članaka i knjiga, održao niz radionica i sudjelovao sa svojim prilozima i predavanjima na sedamdesetak konferencija.

NACIONAL: Što je na tome planu učinila Udruga za poticanje neformalnog obrazovanja, kritičkog mišljenja i filozofije u praksi Mala filozofija, koju ste osnovali 2009. godine i kojoj ste i danas predsjednik?

Uz kolegicu Ivanu Kragić, Udruga je sa svojim programima u tišini počela raditi 2008. godine. Kako su roditelji i djeca bili zadovoljni našim programima, službeno smo 2009. godine osnovali udrugu, koja brodi petnaestak godina. Imali smo sve vrste projekata, od malih do ogromnih, koji su najčešće usko vezani uz filozofiju s djecom, etičko i vrijednosno obrazovanje, kritičko i kreativno mišljenje. Danas imamo troje zaposlenih, provodimo nekoliko EU-ovih projekata, jedan nacionalni, nekoliko programa, objavljujemo knjige, slikovnice, vježbenice, priručnike. Više možete vidjeti na našoj stranici www.petit-philosophy.com. Mislim, kao i 2009., da je u suvremenom svijetu sve veća važnost neformalnog obrazovanja koje djeci, mladima i odraslima pruža neka znanja i vještine koje im tromo i veliko formalno obrazovanje ne može pružiti.

NACIONAL: U nekoliko navrata spomenuli ste da bi maksima ovog predmeta trebala biti „ne učiti djecu što misliti, nego kako misliti“. Jeste li se pritom vodili razmišljanjima istaknutog američkog pragmatičara Johna Deweyja i zašto?

John Dewey mi je jedan od najdražih autora. Uzmete li njegovo djelo „How we think“ iz 1910. godine, vidjet ćete da dio problema odgoja i obrazovanja koje spominje Dewey, postoji i danas. Prošle su samo 123 godine od toga izdanja! I Matthew Lipman, začetnik filozofije za djecu, uzima Deweyja za jednog od svojih temeljnih uzora. Nažalost, u našim krajevima Dewey je dosta zanemaren. Postoji prijevod samo jedne Deweyjeve knjige na hrvatskom jeziku. To je „Liberalizam i društvena akcija“. Postoje još neki prijevodi u susjednim državama, ali sve je to zanemarivo.

NACIONAL: Je li sve to utjecalo na vaše obrazovanje, jer diplomirali ste filozofiju? Danas ste izvanredni profesor Filozofskog fakulteta u Splitu i član Upravnog vijeća Agencije za odgoj i obrazovanje.

John Dewey je doista utjecao na moj razvoj, usmjerio me prema studiju filozofije, ali nije bio presudni „okidač“. Doktorirao sam na temi „Kritičko mišljenje u nastavi filozofije, logike i etike“ na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2012. godine. Posljednjih osam godina radim na Filozofskom fakultetu u Splitu na Odsjeku za učitelje. Nadam se da ću tu i ostati. Na Filozofskom fakultetu kreirao sam izborne predmete Kritičko mišljenje i Filozofija s djecom. Još uvijek sam član Upravnog vijeća Agencije za odgoj i obrazovanje i voditelj hrvatske delegacije na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi i stalni član njezina žirija od 2007. godine.

Najdraža mi je definicija koja tvrdi da je kritičko mišljenje „samo ‘mekša’ filozofija“. Veliki filozofi su raspravljali o metafizici, fizici, prirodi, etici, estetici… Metoda je ista i za djecu, samo se raspravlja o temama prilagođenim njihovu uzrastu, o prijateljstvu, ljubavi, poštenju, poštovanju, herojstvu…