Prosvjedi protiv ruske agresije na Ukrajinu nastavljeni su u subotu u gradovima Europe s pozivom ruskim državljanima da se odupru predsjedniku Vladimiru Putinu.

Više od 20.000 ljudi prosvjedovalo je u Bernu, glavnom gradu Švicarske, protiv ruske invazije, izvijestili su organizatori prosvjeda.

Prosvjednici su, u inače neutralnoj Švicarskoj, prozivali ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog napada na Ukrajinu, ali su apelirali i na svoju, švicarsku vladu, zbog toga što nije u potpunosti slijedila Europsku uniju u nametanju sankcija Rusiji.

“Neodgovorno je što vlada nije odmah zamrznula milijarde švicarskih franaka u ruskom vlasništvu”, rekao je u svom govoru dopredsjednik švicarskih socijaldemokrata Cédric Wermuth.

Među prosvjednicima u Bernu bili su Švicarci i Ukrajinci, različitih dobnih skupina.

Prosvjednici u Beču pozivaju ruske građane na otpor Putinu

I u Beču se okupilo nekoliko tisuća građana, kako izvještava dpa, koji su protestirali protiv ruskog predsjednika i tražili od ruskih građana da mu se suprotstave.

Prosvjedi su se proširili i na druge austrijske gradove: policija u Linzu i Grazu izvijestila je da je nekoliko stotina građana prosvjedovalo protiv ruske invazije i tražilo prekid sukoba.

There was a protest tonight against the Russian War in Ukraine. Europe is coming together pic.twitter.com/9eusafSkTI

— [email protected] (@oneguynick) February 26, 2022

Deseci tisuća građana u Estoniji izrazili solidarnost s Ukrajinom

Skupovi solidarnosti održali su se u subotu i u nizu estonskih gradova.

Protiv rata i Putina prosvjedovalo je nekoliko tisuća ljudi okupljenih na Trgu slobode u centru Talina, glavnog grada Estonije. Policija navodi da je u jednom trenutku na skupu i koncertu u znak solidarnosti s Ukrajinom bilo oko 30.000 ljudi. Građani su nosili plakate i ukrajinske i estonske zastave, javljaju tamošnji mediji.

Na skupu je govorio i estonski predsjednik Alar Karis.

“Svijet kakav smo poznavali prije tjedan dana više ne postoji”, poručio je, dodavši da je rat u Ukrajini “neshvatljiv, apsurdan i užasan”.

“Ovaj rat nije napad ruskog naroda na Ukrajinu i Ukrajince, već napad predsjednika Putina, to je njegov rat”, istaknuo je estonski predsjednik, čija zemlja, inače članica EU-a i NATO-a, graniči s Rusijom.

Karis je pozvao svoje sunarodnjake da “otvore srca i vrata ukrajinskim izbjeglicama”.

I u drugim gradovima Estonije građani su prosvjedovali. Između ostaloga u sveučilišnom gradu Tartuu i gradu Narvi koji se nalazi na estonsko-ruskom pograničnom području. Različite crkve pozivale su na molitvu.

Prosvjednici i u Londonu

Rusko veleposlanstvo u Londonu zasuto je jajima tijekom prosvjeda protiv ruske invazije na Ukrajinu.

Stotine ljudi okupile su se ispred ruskog veleposlanstva u Kensingtonu, u zapadnom Londonu, i tražili povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine.

Mašući zastavama, natpisima i posterima, prosvjednici su pjevali ukrajinsku himnu i izvikivali uvrede ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Povorke s upaljenim bakljama ili jednostavno mimohodi na ulicama: solidarnost s Ukrajinom i protivljenje ruskoj invaziji vidljiva je diljem svijeta, od Argentine, Australije, Japana, Gruzije  pa sve do Italije, javljaju u subotu agencije.

U Sydneyu se marširalo ulicama grada u znak potpore Ukrajini i tražilo dodatne mjere protiv Rusije, a u Tokiju se tražilo izbacivanje Rusije iz Vijeća sigurnosti UN-a.

U Gruziji, bivšoj sovjetskoj republici koja je iskusila intervenciju Rusije 2008., u petak navečer je prosvjedovalo oko 30.000 ljudi.

U Rimu je u petak navečer defilirala povorka ljudi kroz središte grada do Koloseuma s transparentima “Putin, ubojica”, “Mir, a ne rat” i “Izbacite Rusiju iz Swifta”.

Na nekim plakatima se Putina usporedilo s Hitlerom.