Broj poginulih u prometu u Europskoj uniji 2021. godine porastao je u odnosu na prethodnu godinu, ali nije dosegnuo predpandemijske brojke, dok se Hrvatska gotovo vratila na predpandemijsko razdoblje, objavila je u ponedjeljak Europska komisija.

Prošle godine je prema procjenama živote izgubilo 19 800 osoba u prometnim nesrećama. To je povećanje od pet posto u odnosu na 2020. ali je su brojke i dalje manje u odnosu na predpandemijsko razdoblje za 13 posto.

U Hrvatskoj je prošle godine poginulo 72 ljudi na milijun stanovnika, godinu dana prije bilo je 58 poginulih, što je smanjenje od 23 posto, a predpandemijske 2019. godine bile su 73 poginule osobe.

Prosjek u EU27 prošle godine bio je 44 poginule osobe na milijun stanovnika, godinu dana ranije bio je 42, a 2019. 51 poginula osoba.

Cilj EU-a je smanjiti broj nesreća sa smrtnim posljedicama za 50 posto do 2030. godine. U prošlom desetljeću broj poginulih smanjen je za 36 posto na razini EU-a.

“Svaka smrt i teška ozljeda na našim cestama mogu se izbjeći”, izjavila je povjerenica za promet Adina Valean.

Dodala je da se mora izbjeći povratak na predpandemijske razine sada kada se promet normalizira te istaknula da će se na razini EU-a kroz financiranje, zakonodavstvo, sigurniju infrastrukturu, sigurnija vozila i bolju skrb nakon sudara nastojati postići zacrtani cilj.

“Ali, to je zajednička odgovornost država članica, industrije i sudionika u cestovnom prometu”, rekla je.

Usporedni podaci po zemljama članicama nisu se puno promijenili. I dalje su najsigurnije ceste u Švedskoj, 18 poginulih na milijun stanovnika, a najnesigurnije u Rumunjskoj, 93 smrtna slučaja na milijun.

U usporedbi s 2019. godinom, najveći pad broja poginulih od preko 20 posto zabilježen je u Danskoj, Belgiji, Portugalu, Poljskoj i Litvi.

Nasuprot tome, u Latviji, Sloveniji i Finskoj porastao je broj poginulih u protekle dvije godine.

Devet zemalja članica – Danska, Njemačka, Irska, Cipar, Litva, Malta, Poljska, Portugal i Švedska – prošle su godine zabilježile najmanji broj poginulih od kada se vodi evidencija.

Preko polovice, 52 posto smrtnih slučajeva događa se na ruralnim prometnicama, 40 posto u urbanim područjima i 8 posto na auto cestama.

Najviše stradaju putnici u automobilima, 43 posto, pješaka 20 posto pješaka gubi život u prometu, 18 posto motociklista i 10 biciklista.

U urbanim područjima struktura poginulih je drukčija, najviše ginu pješaci, 37 posto, motociklisti 18 posto i biciklisti 14 posto. To znači da na najranjivije skupine u cestovnom prometu otpada skoro 70 posto smrtnih slučajeva.

Tri od četiri poginule osobe su muškarci, po dobnim skupinama najviše ginu stariji od 65 godina – 28 posto, iako razmjerno gledajući u ukupno broju poginulih više je mladih osoba. U ukupnom broju poginulih 12 posto su osobe u dobi između 18 i 24 godine, ali oni čine samo sedam posto stanovništva EU-a.