U petak je na burzi rada bilo 103 tisuće nezaposlenih radnika, u ponedjeljak oko 101 tisuća, tako da je pitanje dana kad će registrirani broj nezaposlenih pasti ispod stotinu tisuća. Posljednji je put takvu nezaposlenost Hrvatska imala daleke 1982. godine, piše u utorak Večernji list.

Pad apsolutnog broja nezaposlenih na brojke iz socijalističkog razdoblja još ne znači i spuštanje na ondašnju stopu nezaposlenosti jer Hrvatska danas ima gotovo milijun stanovnika manje nego što ih je imala u to vrijeme.

Manjak radnika sada je problem broj jedan gotovo svakog poslodavca, koji će rijetko tko riješiti posezanjem u bazen službeno nezaposlenih osoba.

Među ljudima koji su bez posla je oko 15 tisuća osoba s visokom i višom stručnom spremom u zvanjima i profesijama koje tržište ne traži. Tu je i oko četvrtina osoba s nezavršenom ili samo s osnovnom školom.

Svaki četvrti nezaposleni stariji je od 55 godina, a sličan je udio nezaposlenih koji su bez posla dulje od tri godine. Većinom su bez posla žene, a upravo su stariji radnici i žene dvije grupacije gdje se na razvijenim europskim tržištima događaju najveći pozitivni pomaci u zapošljavanju.

Hrvatska je počela zapošljavati umirovljenike, a raste udio starijih i među zaposlenima, no sve je to i dalje daleko ispod prakse koja je prisutna drugdje. Najveći porast zaposlenosti je kod stranih radnika, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.