Građani Slavonskog Broda ovih su se dana ponovo suočili s alarmantnim zagađenjima zraka koje, po riječima aktivista, nakon sedam godina izloženosti onečišćenju dovode do sve veće apatije Brođana.

Europarlamentarac Tonino Picula zatražio je reakciju Europske komisije zbog onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu, koje uzrokuje Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu, priopćeno je iz njegova ureda.

Picula je upozorio da je indeks količine lebdećih čestica, promjera manjeg od 2,5 mikrometra u Slavonskom Brodu, najveći index izmjeren u Europi, a kvaliteta zraka je dosegla visoki četvrti od pet stupnjeva zagađenja.

Picula: Indeks lebdećih čestica u S. Brodu najviši u Europi

Europsku komisiju pita “hoće li poduzeti pravne mjere kako bi utjecali na unapređenje i implementaciju zakonodavstva vezanog uz mjerenje kvalitete zraka, zbog onečišćenja zraka koje uzrokuje Rafinerija nafte Brod u Bosni i Hercegovini, u neposrednoj blizini granice s Hrvatskom”. Zanima ga i što će se poduzeti oko podizanja tehnoloških standarda u toj Rafineriji, a nastavno na stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju iz lipnja prošle godine.

Kako je prenijela Građanska inicijativa za čisti zrak, Brođani su kontinuirano od 7. do 11. siječnja više od 90 sati bili izloženi alarmantnom onečišćenju, prvenstveno lebdećim česticama, ali i ostalim tvarima, te su po svjetskoj kvalifikaciji udisali kontinuirano nezdrav, jako nezdrav ili zrak opasan za zdravlje.

Najveća satna koncentracija lebdećih čestica PM2.5 iznosila je 538 mikrograma po kubičnom metru (µg/m3), a dnevni prosjek nije poznat jer je uređaj prestajao mjeriti. Najveća satna koncentracija lebdeće čestice PM10 dosezala je 539 µg/m3, a dnevni prosjek 226,8 µg/m3 i 203 µg/m3.

Vrlo brzo smo o tom nemilom događaju informirali sva nadležna tijela, ali smo svjesni da se ništa neće promijeniti, požalio se voditelj Inicijative Peter Tot-Đerđ. Dodao je kako takvo stanje traje već sedam godina, a tom vremenu su bila dva, tri događaja koja su ulijevala nadu, ali su propali “i ne vidimo da bi se nešto u naredne dvije tri godine moglo popraviti”.

Lebdeće čestice najviše štete zdravlju Europljana

Lebdeće čestice (PM) su čestice u okolišu koje se zbog svoje sićušnosti – manje su od deset mikrona (PM10) ili čak 2,5 mikrona (PM2.5) – slobodno kreću zrakom i uvlače u ljudski organizam, u njemu talože i izazivaju razna oboljenja.

Izvori finih čestica su različiti: motorna vozila, termoelektrane, loženje drveta i uglja, industrija, požari, kao i prirodni procesi. Europska okolišna agencija objavila je da su lebdeće čestice onečišćujuća tvar koja najviše šteti zdravlju Europljana. Pozvala se na istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojem dugotrajna izloženost sitnim česticama može uzrokovati aterosklerozu, neželjene ishode trudnoće i bolesti dišnih putova.

Istraživanje upućuje i na moguću vezu između neurološkog razvoja, kognitivne funkcije i dijabetesa te naglašava uzročno-posljedičnu vezu između PM2,5 i kardiovaskularnih te bolesti dišnih putova sa smrću.

Kratkoročna izloženost zagađenju kod plućnih bolesnika u EU povećava smrtnost za 6 posto

Nezavisna znanstvena istraživanja u Europskoj uniji, SAD-u i Kini pokazala su da zagađenje lebdećim česticama doprinosi povećanju učestalosti kronične opstruktivne bolesti pluća. Kratkoročna izloženost zagađenju zraka kod ljudi s tom bolešću povećava smrtnost za 6 posto u EU te po 1 posto u SAD i Kini, a kronična izloženost povećava smrtnost za 10 posto.

Ta je bolest jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu, od koje pati oko 210 milijunu ljudi, a godišnje umre oko tri milijuna ljudi, kažu istraživanja. Bez ozbiljne pomoći, broj umrlih će se tijekom ove dekade povećati za 30 posto, upozorava se.

Istraživanje provedeno u Arkanzasu pokazuje pak da je smanjenje zagađenosti zraka za tri mikrograma po kubičnom metru značajno smanjilo smrtnost, što potvrđuje da bi provođenje zakona o zagađenju zraka značajno utjecalo na smanjenje smrtnosti.

U Hrvatskoj nema podataka o zdravstvenim posljedicama

U Hrvatskoj međutim, unatoč zagađenjima nema studija koje bi upućivale na veze zagađenosti zraka i zdravstvenih posljedica, odgovorili su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Uputili su na Studiju procjene mogućeg utjecaja ekoloških čimbenika na zdravstveno stanje stanovništva Brodsko-posavske županije, koju je Županijski zavod izradio 2012. godine.

U studiji se ističe kako podaci mjerenja u Slavonskom Brodu pokazuju da je zrak u osnovi onečišćen. On je treće kategorije za ozon, vodikov sulfid i lebdeće čestice (O3, H2S, PM2,5), dok su vrijednosti za dušikove okside, benzen i sumporov vodik (NO2, C6H6, SO2) bile u granicama propisanih prekoračenja.

Međutim, ta studija  nije dokazala vezu s negativnim zdravstvenim posljedicama. Iz HZJZ dodaju da se u studiji “radi o ekološkom dizajnu istraživanja”, te da je “mogućnost ekološke zablude jako važna”.

Kako je kazao voditelj studije Ante Cvitković, to nije lako dokazati iz rutinske zdravstvene statistike, zbog čega su zatražili od Ministarstva zdravlja izradu prospektne studije, za što su, kaže, odobrena početna sredstva.

Nedostatak volje u rafineriji u Bosanskom Brodu slabi hrvatski sustav upravljanja okolišem

Peter Tot-Đerđ upozorava da se rješavanje problema suočava sa slabostima hrvatskog sustava upravljanja okolišem, ali još više s nedostatkom volje rafinerije u Bosanskom Brodu, koja se smatra glavnim zagađivačem. Radi se rafineriji čiji su vlasnici Rusi, ona je u velikim gubicima, teško ispunjava obaveze i prema državi, a kamoli da poboljšava tehnologiju.

Tot-Đerđ smatra da Hrvatska može mnogo napraviti, jer svaka kap od milijun tona nafte koja dođe na preradu u Bosanski Brod ide naftovodom Janafa, dakle državne tvrtke, preko Hrvatske.