Brlošić: Dolazi burno vrijeme, pitanje je hoćemo li proizvoditi dovoljno hrane

Član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić izjavio je za HRT kako će štete od ovogodišnje suše biti goleme, ali da će s vremenom biti i sve veće.

Ekstremni vremenski uvjeti uvelike utječu na poljoprivrednu proizvodnju. “Trebalo bi osigurati našu proizvodnju na otvorenom, ali osiguravajuća društva i Ministarstvo poljoprivrede su poprilično zabrinuti, jer tu dolazi do subvencija od 70 posto na police osiguranja, gdje vrijednost tih polica ekstremno raste, a ne bilježi se povećani broj osiguranih hektara zemlje. Očito u tom lancu nešto nije dobro – nadam se da ćemo sjesti zajedno za stol s Komorom, Ministarstvom poljoprivrede i osiguravajućim kućama, te otvoreno porazgovarati. To bi bila jedna mjera i način kako suzbiti te ekstreme u poljoprivredi. Druga mjera je promjena tehnologije u poljoprivrednoj proizvodnji, morat ćemo ju prilagoditi, te u ovakvim uvjetima više krenuti u sjetvu u jesen. Bitan je i način obrade. Mehanizacija u poljoprivredi danas može odgovoriti na ove ekstremne suše. Postoje odgovori na sve ovo što slijedi, ali treba se na tome sustavno raditi, educirati struku koja će to pratiti, i možda uzeti primjere nekih drugih država koje tu klimu već imaju desetak ili stotinu godina, i imaju poprilično stabilnu proizvodnju. Svaka ova mjera bi u malom segmentu nešto doprinijela, a rezultat bi bio stabilnija i sigurnija proizvodnja”, naglašava.

Ekstremne suše uzrokuju velike štete i spalile su zelena polja kukuruza, šećerne rope i soje, kao i višegodišnje nasade gdje se vrši navodnjavanje. Štete će biti sve veće, smatra Brlošić. Najveću katastrofu, dodaje, doživio je istočni dio Slavonije. Šteta na kukuruzu bit će 50 i više posto, dok je pšenice proizvedeno više nego što je potrebno. “Ove godine u poljima jedino dobro izgleda suncokret, odgovaraju mu ekstremno visoke temperatura. To je jedina kultura koja će ove godine poljoprivrednicima donijeti neki dohodak. Tu možemo biti potpuno mirni, bit će ga vjerojatno i za izvoz. Bit će i značajniji pad prinosa u voću i povrću, rekao je.

Poljoprivrednici u Hrvatskoj hranu proizvode generacijama, i na probleme su navikli, kaže Brlošić. “Svaki dan se susrećemo s problemima, ali pokušat ćemo maksimalno uštedjeti na sebi. Imamo dosadašnja iskustva, mlade i obrazovane poljoprivrednike, te određene pomoći Europe u proizvodnji – iako te potpore pokrivaju samo oko 20 posto. Dolazi poprilično burno vrijeme. Hrana će se proizvoditi kakvi god bili uvjeti, samo je pitanje hoćemo li je proizvesti dovoljno i po kojoj cijeni”, zaključuje.

“Nekad smo imali preko 50 tisuća poljoprivrednih gospodarstava koja su proizvodila mlijeko za tržište. Danas je to ispod 4 tisuće – to govori da je veliki broj ljudi prestao s proizvodnjom. Danas smo s proizvodnjom mlijeka na oko 40 posto, s tendencijom pada, s obzirom na inpute u proizvodnji poput cijena stočne hrane i ekstremne vremenske uvjete, covid krizu, i ostale troškove. Otkupna cijena mlijeka se mjeri u lipama, a maloprodajna cijena mlijeka raste i po nekoliko kuna – i nema baš nekog razloga za toliko poskupljenje, s obzirom na cijenu primarnog proizvedenog mlijeka”, rekao je.

Razloga za brigu što se tiče smanjene proizvodnje mlijeka svakako treba biti, smatra Brlošić. “Mislim da bi država trebala ozbiljnije razmisliti na koji način zadržati tu proizvodnju. Ministarstvo poljoprivrede to pokušava i uvodi neke mjere, ali to nažalost ne pokazuje nikakve rezultate – i dalje imamo pad i mnogi poljoprivredni proizvođači najavljuju da će odustati od te proizvodnje. Danas proizvesti mlijeko za 2.5 ili 3 kune u ovakvim uvjetima i cijenama, to jednostavno nema računice. Trebalo bi poduzeti značajnije mjere da zadržimo proizvodnju. Pitanje je sada jesmo li nepovratno izgubili taj veliki broj poljoprivrednih gospodarstava koji su to proizvodili. Pitanje je i kako zaintrigirati mlade ljude za proizvodnju mlijeka. Jedino što može upaliti su subvencije i određene mjere, ali dok se ne postigne nekakva otkupna cijena mlijeka koja će pokriti sve troškove i omogućiti zaradu tim proizvođačima mi se nećemo maknuti s mrtve točke.Trenutno poljoprivrednici traže minimalno 4 kune za litru mlijeka, dok bi u budućnosti ta cijena trebala biti značajno veća”, ističe. “To bi bio jedini pravi put ka oporavku proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj”.