Dva neovisna politička izvora koncem proteklog tjedna Nacionalu su opisala kakvu će strategiju premijer Andrej Plenković primijeniti da HDZ odvede u pobjedu na parlamentarnim izborima i još jednom sastavi vladu. Riječ je o strategiji koju je Plenković već tijekom predizborne unutarstranačke kampanje i službeno najavio. On uz pomoć novog glavnog državnog odvjetnika i DORH-a namjerava agresivnije nego ikad započeti jaču borbu protiv korupcije i klijentelizma. Ako će to biti nužno, kažu izvori, počet će u vlastitim stranačkim redovima.

U toj kampanji Plenković računa i na dosad izostali adekvatan angažman DORH-a, predvođenog novim glavnim državnim odvjetnikom, čiji će izbor doći u fokus javnosti u prvim tjednima nakon završetka unutarstranačkih izbora u HDZ-u. Izboru osobe koja bi trebala obnašati tu dužnost pristupit će se, prema najavama, ozbiljnije, što bi moglo dati smisao Plenkovićevim najavama da će HDZ biti predvodnik borbe protiv korupcije i klijentelizma. Ma koliko god to dijelu javnosti, kritički raspoloženoj prema HDZ-u zbog brojnih afera u režiji njihovih istaknutih članova, zvučalo neuvjerljivo jer je takvih najava bilo i ranije.

Stanoviti poticaj da se najavljuju takve aktivnosti možda su dali i najnoviji rezultati ispitivanja javnog mnijenja o tome kako bi mogli završiti skorašnji unutarstranački izbori u HDZ-u. Ta istraživanja, koja je u ponedjeljak navečer objavio RTL, pokazuju da će Plenković hametice poraziti svoje konkurente, znatno uvjerljivije nego što se očekivalo. Ona pokazuju da Plenković ima podršku 76 posto HDZ-ovih birača, a njegov konkurent Miro Kovač samo 20 posto, da će zamjenik predsjednika HDZ-a biti njegov kandidat Tomo Medved, a da će od četvorice potpredsjednika trojica biti Plenkovićevi ljudi. To znači da će Plenković dobiti puni mandat da taj naum provede.

U takvom kontekstu, bez obzira na ishod unutarstranačkih izbora u HDZ-u, Plenković planira HDZ uoči parlamentarnih izbora dodatno distancirati od utjecaja Milijana Brkića i njemu bliskih pojedinaca zbog kojih smatra da se stranku povezuje s klijentelizmom, trgovinom utjecajem i zadahom sistemske korupcije. Moguće i uz usputnu pomoć novog glavnog državnog odvjetnika, doraslog izazovu da adekvatno razjasni Brkićevu ulogu u nekim aferama koje su tijekom mandata aktualne vlasti bile u središtu pozornosti javnosti. U tom kontekstu znakovita je izjava visokog političkog izvora bliskog vrhu HDZ-a: ‘’Bez obzira na to kako će se Brkić provesti na stranačkim izborima, Plenković se sigurno neće izravno miješati u rad budućeg glavnog državnog odvjetnika. Ali svakako je, kao i šira javnost, zainteresiran da novi glavni državni odvjetnik udahne novu energiju u radu na zapuštenim predmetima’’.

Prema tvrdnjama visokog političkog izvora bliskog vrhu HDZ-a koji podržava Plenkovića, insistiranje na konačnoj Brkićevoj političkoj detronizaciji predstavlja temelj na kojem će HDZ graditi svoj opstanak na vlasti i nakon sljedećih parlamentarnih izbora. Isti izvor navodi kako su Plenkoviću istu poruku poslali i neki strani veleposlanici u Hrvatskoj. Taj izvor o tome kaže:

‘’Brkića više stranih diplomata doživljava kao veliki politički teret za HDZ. Guraju ga gotovo bez ikakvih ograda prema kriminalnom miljeu. Osim toga, i na Ivana Penavu ne gledaju s velikom naklonošću, iako njega s kriminalnim miljeom ne povezuju. Penavu smatraju političarom koji je isključivo lokalnog profila i nema političku težinu za obnašanje bilo kakve funkcije na nacionalnoj razini. Ali ga smatraju odgovornim za podgrijavanje napetosti u međunacionalnim odnosima na području Vukovara i štetnim za političku stabilnost na tom području’’.

‘Vrhunac licemjerja je kada se Brkić poziva na katolički moral. Razotkrivanje afere s Anitom Nosić najbolje pokazuje kako njegova mreža funkcionira. Tu mislim na obrazac ponašanja iz afere SMS’

Što se Brkića tiče, za neke utjecajne strane diplomate u Zagrebu izgleda da nema nikakvih dilema. To je ono na što su Plenkovića mnogi unutar stranke i ranije upozoravali i nema za njega nikakvih iznenađenja jer je unatoč tim upozorenjima oklijevao s obračunom i otvorio Brkiću prostor da ga tijekom unutarstranačke kampanje žestoko napadne i svrsta se među agilnije pripadnike unutarstranačke oporbe.

Da ovaj put Plenković moguće doista ozbiljno misli krenuti u obračun s klijentelizmom i korupcijom sugerira i još nešto – rezultati velikog Nacionalova istraživanja koje je pokazalo da gotovo sve političke stranke tu temu smatraju ključnim izazovom u Hrvatskoj. Prema rezultatima tog istraživanja, samo je za simpatizere HDZ-a demografija bila prioritet u odnosu na obračun s korupcijom i klijentelizmom. Plenković je ubrzo službeno izjavio kako HDZ vidi kao predvodnika u toj borbi. Zbog svega toga u Plenkovićevu taboru posebno pozorno prate i Brkićeve posljednje predizborne aktivnosti uoči unutarstranačkih izbora. Plenkoviću blizak izvor unutar HDZ-a o tomu kaže:

‘’Primijetili smo da Brkić gotovo panično pokušava mobilizirati onaj dio stranačke baze za koji vjeruje da može pridobiti na stranačkim izborima. Međutim, već smo primijetili da postoje naznake da pokušava provesti stanovito prestrojavanje. U nekim medicinskim krugovima tvrdi se da uopće nije trebao ići u bolnicu zbog upale pluća, nego da se izvlačio iz prve linije fronte i sukoba u kampanji. Čini se da shvaća da će Plenković uvjerljivo dobiti Kovača i da će morati komunicirati s Plenkovićem. Sve to bit će mu puno teže nakon što Plenković osvoji drugi mandat na čelu stranke. Zato i ne čudi da se Brkić nastoji prestrojiti. S njegove strane legitimno je da se nada da će proći za potpredsjednika i da će sa Stierom biti jedini predstavnik desne struje u stranci koji će ostati u njenom vrhu. On se očito doživljava dijelom tzv. sakralne opcije u stranci, štogod to u njegovu slučaju značilo.’

Isti izvor navodi kako Brkićeva mreža ulaže najviše napora u kampanji upravo u Zagrebu. To je završni znak Plenkoviću da treba ozbiljno restrukturirati upravo zagrebačku stranačku organizaciju, bez obzira na to kako će Brkić proći na unutarstranačkim izborima. O tomu izvor blizak Plenkoviću kaže:

‘’Plenković na čelu zagrebačke organizacije HDZ-a želi svog čovjeka. Tu će biti iznenađenja jer on za sada ne otvara karte, kako se situacija ne bi zakomplicirala prije vremena’’. Plenković je na neformalnoj razini, preko svojih bliskih suradnika, u više navrata najavljivao obračun s onim što Brkić u političkom smislu predstavlja u stranci. Ali nikada nije pronašao političke snage ni hrabrosti da se s njime i javno obračuna. Iako se o Brkićevom stvarnom političkom utjecaju doista može diskutirati.

Nacional je još 10. prosinca proveo prvo dubinsko istraživanje o odnosima snaga unutar HDZ-a koje je dovelo do iznenađujućih rezultata, unatoč mnogobrojnim najavama unutar stranke prema kojima aktualni predsjednik HDZ-a Plenković neće “preživjeti” sljedeće unutarstranačke izbore te će ga HDZ-ova desnica “samljeti”. Ne samo da je istraživanje pokazalo da mnogima “omraženi” Plenković više nego premoćno vodi ispred svih ostalih kandidata, već je pokazalo i da bi najviše šanse u srazu s njim imala aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, a tek potom jedan od službenih protukandidata Davor Ivo Stier.

Ispitivanje je ekskluzivno za Nacional od 4. do 7. prosinca provela agencija Promocija plus na uzorku od 297 glasača HDZ-a metodom CATI koja podrazumijeva kompjutorski potpomognuto telefonsko intervjuiranje, kombinacijom otvorenih i zatvorenih pitanja. Greška uzorka za utvrđivanje stranačkih preferencija iznosi plus/minus 3,53 posto. Ispitanicima su bila ponuđena imena 11 kandidata.

U to vrijeme nije se znalo tko će se od kandidata kandidirati za koju funkciju unutar stranke, ali je bila indikativna podrška koju su za vođenje stranke dobili pojedini protagonisti kampanje koja je upravo u tijeku. Nacional je tada objavio kako bi istraživanje moglo zabrinuti neke izazivače koji su otvoreno iskazali želju da vode HDZ. Jedan od njih je Miro Kovač, saborski zastupnik HDZ-a i bivši ministar vanjskih poslova iz ere Tomislava Karamarka. Bolje od njega, prema rezultatima tog istraživanja, stajao je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava. Naročito je bilo indikativno da Milijan Brkić, zamjenik predsjednika HDZ-a koji je svojedobno imao ambicije preuzeti vodstvo stranke, za to nije imao gotovo nikakve šanse niti podršku ispitanika.

Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture i potpredsjednik HDZ-a, smjestio se tada na deveto mjesto sa samo dva posto podrške. No to je još uvijek bilo dvostruko više od Milijana Brkića, čija je politička sudbina ovisila o raspletu afere SMS. On je prema rezultatima te ankete uživao samo jedan posto podrške ispitanika.

Odnosi i izgledi kandidata na predstojećim stranačkim izborima počeli su se potom tijekom kampanje mijenjati. Penava vodi relativno tijesnu utrku s Plenkovićevim kandidatom Medvedom za funkciju zamjenika predsjednika HDZ-a. U borbi za potpredsjednička mjesta u stranci izgledi kandidata su se također značajno isprofilirali, ali ne izgledaju najbolje za Milijana Brkića.

Prema istraživanju koje je u ponedjeljak provedeno za RTL u sklopu redovitog mjesečnog istraživanja CRO Demoskop, Plenković je u općoj populaciji prvi izbor 46,5 posto birača dok bi Kovača biralo 26,2 posto birača. U biračkom tijelu HDZ-a Plenković je prvi izbor 77,6 posto birača HDZ-a, dok je Kovač izbor 20,4 posto birača HDZ-a.

Medved, kandidat za zamjenika predsjednika HDZ-a iz tima Andreja Plenkovića, također vodi u obje skupine birača. U općoj populaciji za Medveda bi na unutarstranačkim izborima glasalo 35,3 posto birača, dok bi Penavu biralo 33,4 posto. Nešto je veća prednost Tome Medveda među biračima HDZ-a – 59,2 posto prema Penavinih 36,7 posto.

Prema rezultatima istog istraživanja, objavljenog u ponedjeljak navečer na RTL televiziji, u izborima za četiri potpredsjednika stranke izdvojila su se dvojica kandidata i to u obje skupine birača, kako u općoj populaciji tako i u biračkom tijelu HDZ-a. To su Davor Stier s 20,4 posto u općoj populaciji i 25,7 posto u biračkom tijelu HDZ-a i Oleg Butković s 20,1 posto podrške u općoj populaciji te 19,6 posto među biračima HDZ-a. Za razliku od Butkovića, Brkić nakon nešto više od dva mjeseca po objavi prvog dubinskog istraživanja Nacionala o popularnosti pojedinaca unutar HDZ-a, nije uspio značajnije popraviti svoj rejting. Kada su u pitanju preferencije općeg biračkog tijela, Brkić se nalazi na šestom mjestu. Na prva dva su Stier i Butković, a potom slijede Tomislav Tolušić s 8,1 posto podrške, Branko Bačić s 5,9 posto, Ivan Anušić s 5,6 posto, a tek onda Milijan Brkić s 4,6 posto podrške ispitanika.

Brkić nešto bolje stoji kada su u pitanju preferencije biračkog tijela HDZ-a. Među istim protukandidatima, nalazi se na petom mjestu sa 7,8 posto podrške ispitanika, iza Stiera, Butkovića, Tolušića i Anušića. Pokažu li se te ankete posve preciznima, to mu neće biti dostatno za osvajanje potpredsjedničke funkcije u HDZ-u. Čak i ako uspije, to vjerojatno neće biti na krilima neke osjetno značajnije podrške stranačke baze. Možda takvom raspletu pomažu i neke neslužbene najave koje su na početku kampanje poslali iz Plenkovićeva tabora, netom nakon što je Brkić kritizirao Plenkovića.

Sredinom veljače Nacional je objavio kako je prekrižen iz svih budućih političkih kombinacija HDZ-a, osvoji li drugi predsjednički mandat na čelu te stranke aktualni šef stranke i premijer Plenković. Čak i ako Brkić uspije biti izabran za potpredsjednika HDZ-a. To je bio ekspresni epilog Brkićevih dvodnevnih javnih istupa u kojima je najavio svoju kandidaturu za potpredsjednika stranke i podržao struju predvođenu Mirom Kovačem, Ivanom Penavom i Davorom Ivom Stierom.

To je za Nacional ustvrdio visoki politički izvor blizak HDZ-ovoj struji koja podržava Plenkovića. Isti izvor naveo je da za takvu odluku postoji više razloga koji se ukratko svode na sljedeće: “Brkić od nedjelje navečer, kada je javno istupio na Novoj TV, laže, prelazi mjeru i pretjeruje u javnim napadima te pokušava nametnuti neviđeno bezobraznu zamjenu teza. Tu više nema povratka. Svi mostovi za moguću buduću suradnju bespovratno su srušeni.”

Visoki izvor iz Vlade blizak Plenkoviću za Nacional je tada izjavio kako se sada napokon ta Brkićeva mreža razotkrila i dodao: “Njihove su namjere jasne. Cijelo vrijeme ne rade ništa, sabotiraju gdje stignu, a vrhunac licemjerja je kada se Brkić poziva na katolički moral. Razotkrivanje afere s Anitom Nosić najbolje pokazuje kako njegova mreža funkcionira. Tu ponajprije mislim na obrazac ponašanja iz afere SMS. To je taj moral po kojemu je Brkić nadaleko poznat. Posebno je indikativno da Brkić i struja koju podržava vodstvo stranke napadaju oštrije no što to čini Bernardić i ostala oporba. To pak jasno pokazuje da njima nije cilj pobjeda na parlamentarnim izborima, nego prvenstveno preuzimanje HDZ-a radi zapasavanja poluga moći. Sasvim je izvjesno da u slučaju poraza na unutarstranačkim izborima oni kreću u prizivanje poraza i na parlamentarnim izborima samo kako bi opet mogli osvanuti kao kandidati za preuzimanje HDZ-a. Jer nekima od njih HDZ je ključna poslovna legitimacija”.

Moguće je da bi i posljednji rezultati provedenih anketa mogli olakšati najavljene Plenkovićeve poteze u predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore. Naravno, ako će doista napraviti ono što je neslužbeno ranije više puta najavljivao, ali je propustio i učiniti.