Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa sa Sveučilišta Libertas u srijedu je komentirao porez na ekstraprofit.

Rebalans proračuna

“Procjene su da bi rebalans proračuna mogao doći prije, no nitko to ne može egzaktno reći. Sve je vrlo neizvjesno, i ova pandemijska priča koja, bojim se, još nije završila, a ni rat u Ukrajini. I zato je teško prognozirati. Čini mi se da je mogućnost rebalansa proračuna otvorena, ali na kraju krajeva to nije nikakva tragedija. On je dio redovne proračunske procedure” izjavio je za N1.

Rasprave o proračunu, analize i komentari stalno se vrte u krug

“Rasprave o proračunu bile bi važne kad bi vodili računa o rashodnoj strani proračuna. Neprestano govorimo o prihodnoj strani, a rashodna strana je puno važnija u tom kontekstu i daje puno više odgovora. Ona najbolje pokazuje odnos snaga moći u društvu”, rekao je.

Proračun važna stvar svugdje u svijetu, na razini EU-a, ali on bi tek trebao biti odgovor na ono što krasi i opterećuje gospodarski život neke zemlje.

“Ako se fokusiramo samo na rashodnu stranu onda ne gađamo u metu. Ako se složimo da je znanje socijalni kapital i okosnica svakog razvoja, ne bi li bilo logično da se u znanje i obrazovanje izdvaja puno više BDP-a u odnosu na neke druge stvari? Pa i u slučaju Hrvatske”, rekao je.

“Ako porez na ekstraprofit stavite u kontekst nečega što se može nazvati ratna ekonomija, iz te ratne ekonomije se ne može izaći mirnopdopskim putem. U svim ratovima je to tako bilo, bila su povećana davanja. Ako ste zaradili nešto zahvaljujući ratu, onda ste ratni profiter. Porez bi po mom sudu imao smisla samo ako se oporezuju oni sektori koji su imali rast dobiti zahvaljujući ratnim okolnostima. Primjerice Norveška koja je bogata plinom i naftom”, pojasnio je za N1.

Ako je dobit nastala pripajanjem, inovacijama ili prodajom patentnih prava to se ne smije oporezivati ekstraprofitom

“Nedopustivo je oporezivati nekoga tko je stvarno bio kreativan. Ne možete tražiti samo porez na resterećenje, a da istodobno ne govorimo o novim poreznim oblicima koji će omogućiti razinu javnih dobara i usluga koje mi kao društvo želimo”, pojasnio je.

Porez na nekretnine tabu tema zadnjih 30 godina

“Ako rasteretite rad, vi morate negdje drugdje uzeti ako želite zadržati razinu prava korisnika proračuna. Kakva bi bila pozicija deficita i suficita u proračunu da mirovinski i zdravstveni sustav mogu sami sebe financirati? Kad ne otvaramo velike strukturne reforme, onada se bavimo vrstama rasprava koje su relativno jalove. Novac koji se povlači iz nacionalnog plana i oporavka je velik i značajan novac, ali prvo, mi nemamo apsorpcijski potencijal da mi to povučemo. To je naš problem. Druga stvar je da se nikada nitko u povijesti razvoja zemalja svijeta nije obogatio na pomoći”, zaključio je.