Britanska središnja banka Bank of England (BoE) podigla je u četvrtak kamatne stope za pola postotnog boda, najviše u jednom potezu u zadnjih 27 godina unatoč upozorenju da predstoji duga recesija, žureći zauzdati inflaciju koja bi prema procjenama mogla premašiti 13 posto.

Uznemiren zbog skoka cijena energije izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu, BoE-ov Odbor za monetarnu politiku podupro je povećanje kamatne stope za 0,50 postotnih bodova, na 1,75 posto, što je njezina najviša razina od kraja 2008. godine.

Guverner Andrew Bailey rekao je da su sve opcije na stolu za sljedeći sastanak BoE-a u rujnu, a i nakon toga.

“Vraćanja inflacije na ciljanih dva posto ostaje naš apsolutni prioritet. Oko toga nema nikakvih dvojbi”, poručio je Bailey s tiskovne konferencije održane nakon sjednice odbora.

BoE je ujedno upozorio da se Britanija suočava s recesijom u rangu pada iz 1990-ih, ali daleko slabijom od pada izazvanog pandemijom covida i onog prouzročenog globalnom financijskom krizom iz 2008.-2009. godine.

Gospodarstvo bi. kako se predviđa, počelo padati u četvrtom tromjesečju, s nastavkom cijele 2023. godine, što bi značilo najdužu recesiju u razdoblju nakon globalne financijske krize.

Inflacija potrošačkih cijena, kako sada procjenjuju, vjerojatno će biti na vrhuncu u listopadu, kada bi trebala dosegnuti 13,3 posto, što bi bila njezina najviša razina od 1980. godine, uglavnom zahvaljujući skoku cijena energije.

Zbog toga bi se kućanstva suočila s dvije uzastopne godine pada raspoloživih prihoda, što je najveći pritisak na njih od početka prikupljanja tih podataka 1964. godine.

Britanska inflacija potrošačkih cijena dosegla je u lipnju 9,4 posto, najvišu razinu u 40 godina i već je više od četiri puta veća od ciljane razine u BoE-u od dva posto, što je potaknulo prosvjede, a pritišće i onoga (onu) koji(a) naslijedi Borisa Johnsona na mjestu novog britanskog premijera.

U svojim novim prognozama, BoE procjenjuje da će inflacija pasti na dva posto kroz dvije godine budući da je udar na gospodarstvo uzeo danak u potražnji.

Bailey je naglasio da su rizici za izglede BoE-a “iznimno veliki”.

Britanska središnja banka podigla je kamatne stope u šest navrata od prosinca, no najnoviji potez najoštriji je od 1995. godine.

Pritisak na Baileya i njegove kolege da poduzmu agresivnije poteze pojačan je nakon nedavnog velikog podizanja kamatnih stopa u američkoj središnjoj banci Fed, Europskoj središnjoj banci (ECB) i drugim središnjim bankama.

BoE je ponovio da je spreman poduzeti agresivnije mjere, bude li potrebno, kako bi zaustavio dugotrajnije inflatorne pritiske.

No, naglasio je da postoje “iznimno velike” neizvjesnosti u vezi s gospodarstvom, zbog čega bi usporavanje moglo biti više ili manje ozbiljno nego je prognozirano u temeljnim projekcijama, te da će odlučivati o daljnjim potezima kako se situacija bude razvijala. “Obujam, tempo i tajming daljnjih promjena bančinih kamatnih stopa odražavat će procjenu odbora o ekonomskim izgledima i inflatornim pritiscima.”