Jim O’Neill, bankar Goldman Sachsa, popularizirao pojam BRIC 2001., govoreći je o mogućnostima ulaganja u najbrže rastuća gospodarstva u svijetu: Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu, a 2010. dodana je Južna Afrika koja čini akronim do BRICS-a.

Identificirane zemlje brzo su formirale klub, a čelnici su se redovito sastajali na sastancima na vrhu. Vladimir Putin bi mogao izbjeći sankcije kako bi prisustvovao sljedećem sastanku u kolovozu u Južnoj Africi. Ispada da je politički utjecaj BRICS-a jednako važan kao i njihova sve veća gospodarska težina. Pretpostavke iz 2001. da će te zemlje postati prijateljski saveznici u svjetskom poretku kojim dominiraju SAD pokazale su se netočnima. Niti jedan od BRICS-a nije podržao Zapad – koji otprilike uključuje SAD, UK, EU i Japan – u suprotstavljanju ruskoj invaziji na Ukrajinu.Rusija je agresor u Ukrajini, a Kina je njen “partner bez ograničenja”, kako su se dogovorili predsjednici Xi i Putin, pa tu nema iznenađenja. Indija i Južna Afrika imaju gospodarske i energetske potrebe i kolonijalnu ogorčenost, što Rusija i Kina oštro iskorištavaju.

Postojale su  nade da bi Brazil mogao podržati zapadnu poziciju, pod nedavno obnovljenim vodstvom predsjednika Luiza Ignacia Lule da Silve. Umjesto toga, Lula je proslavio svojih prvih 100 dana povratka na dužnost državnim posjetom Kini i gostovanjem ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.

U javnim izjavama Lula je napadao SAD zbog “ohrabrivanja” i “poticanja” sukoba u Ukrajini, osuđivao je ulogu američkog dolara kao globalne rezervne valute i zalagao se za “novu geopolitiku koja bi promijenila upravljanje svijetom davanjem više zastupljenosti u UN-u”. Njegov ministar vanjskih poslova, Fernando Haddad, otvoreno je upozorio da je Brazil “prevelik da bi birao partnere”. Brazil je velika sila u svijetu. To je najveća država s najvećim brojem stanovnika u Latinskoj Americi, njezino je gospodarstvo među 10 najvećih u svijetu po veličini, a njezine amazonske kišne šume ključne su za smanjenje klimatskih promjena.

Međunarodno političko stajalište Brazila također je kritično kada je u pitanju “unipolarni trenutak” svjetske dominacije Sjedinjenih Država završen i nove supersile kao što su Kina i Indija rastu, potencijalno prijeteći predodžbama upravljanja koje su “zapadne demokracije” uspostavile nakon Drugog svjetskog rata.

Lula je bio predsjednik Brazila u dva mandata između 2003. i 2010. On je sindikalist iz radničke klase koji vodi Radničku stranku i njegov ponovljeni izborni uspjeh konsolidirao jeBrazil kao predstavničku demokraciju. Bio je slavljen kao stalni gost na samitima G7 kluba bogatih nacija. Nakon što se povukao s mjesta predsjednika 2010. godine, osuđen je i zatvoren zbog optužbi za korupciju. One su naknadno poništeni, što mu je omogućilo da se ponovno kandidira za dužnost 2022. Europski čelnici jedva su sakrili svoje zadovoljstvo kada je u drugom krugu glasovanja pobijedio desničarskog trumpijskog sadašnjeg predsjednika Jaira Bolsonara.

Zapadni čelnici pohvalili su Lulu

Premijer Rishi Sunak tvitao je: “Čestitam @LulaOficial na pobjedi na izborima u Brazilu. Veselim se zajedničkom radu na pitanjima koja su važna za UK i Brazil, od rasta globalnog gospodarstva do zaštite prirodnih resursa planeta i promicanja demokratskih vrijednosti.”

Keir Starmer bio je slično ekspresivan: “Čestitam @LulaOficial na sjajnim vijestima o njegovom izboru za predsjednika Brazila. Ova pobjeda također mora biti početak nove ere globalne suradnje i djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena.”

Lula je ponovno imenovao svoju bivšu suparnicu Marinu Silvu, široko cijenjenu političarku i ekološku stručnjakinju, za ministricu okoliša i klimatskih promjena, ali dosadašnji rezultati njegove administracije bili su razočaravajući. Stopa krčenja šuma u Amazoniji porasla je za 75% pod predsjednikom Bolsonarom i još se nije usporila. Veljača 2023. bila je najgora u povijesti. Prema DEFER-ovom nadzoru brazilskog INPE-a (Nacionalnog instituta za istraživanje svemira) uništeno je 209 četvornih kilometara šume, što je jednako 30.000 nogometnih igrališta.

Lulini prioriteti za vrijeme njegovog predsjedništva su borba protiv gladi i siromaštva te upravljanje deindustrijalizacijom kroz ulaganja u nove tehnologije. Također je postavio ambiciozan cilj nulte deforestacije do 2030. To uvelike ovisi o međunarodnim donacijama Amazonskom fondu. I Njemačka i Norveška nastavile su sa svojim obećanim doprinosima nakon njegovog povratka na dužnost. Europska unija postaje zabrinuta zbog promjene stava Brazila. Informativni dokument za samit ministara vanjskih poslova EU-a sljedeći tjedan, donosi “zabrinutost zbog brazilskog stajališta o ruskom ratu protiv Ukrajine i brazilskog nedostatka rezultata u pogledu zaštite okoliša”.

Ova će zabrinutost vjerojatno dodatno odgoditi završetak povijesnog pakta o trgovini i suradnji s trgovinskim blokom Mercosur (Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj) o kojem se raspravlja već 20 godina. Nakon potpisivanja Sporazuma o dvostrukom oporezivanju s Brazilom u prosincu, UK se također nada dogovoru i povećanju trgovine s Brazilom.

Zabrinutost za okoliš vs. tješnje gospodarske veze

Bliže gospodarske veze ugrožene su zabrinutošću za okoliš u Europi. Da uzmemo područje izvoza poljoprivrednih proizvoda kao primjer, vlada Velike Britanije je pod pritiskom da zauzme oštriji stav prema takozvanom “pranju stoke”, praksi u kojoj se životinje uzgajaju na nezakonito iskrčenoj zemlji, ali se premještaju na druge farme kako bi se kvalificirale kao legalno meso pri klanju.

Umjesto sklapanja multilateralnih sporazuma temeljenih na pravilima, Brazil, kao i mnoga druga gospodarstva srednjeg do visokog dohotka, sklapa bilateralne ugovore s Kinom i Rusijom. U slučaju Kine, to je često potkrijepljeno unutarnjim ulaganjima i stranom pomoći.

Na ovomjesečnom sastanku MMF-a Svjetske banke, bivši američki ministar financija Larry Summers priznao je da ga brine što se SAD i njegovi saveznici izoliraju dok se druge sile okupljaju. Ljudi iz zemalja u razvoju mu govore: “Ono što dobivamo od Kine je zračna luka. Ono što dobivamo od Amerike je predavanje.”

Kina je već daleko najveći trgovački partner Brazila, razmjena je rekordnih 150 milijardi dolara godišnje. “Zapad” se može općenito složiti oko političkih stajališta, ali njihova okolnost znači da se SAD i europske nacije nose s kineskim ekspanzionizmom na različite načine.

SAD ima kapacitet biti u velikoj mjeri samodostatan i, potaknut poticajima u Zakonu o smanjenju inflacije predsjednika Bidena, “ponovno podupire” ključne tehnologije. Ford je zatvorio svoju tvornicu električnih vozila u Brazilu.

Trvenja oko Ukrajine

Europski političari žele povećati ulaganja u energiju i digitaliju u Latinskoj Americi i očajnički su im potrebni sirovine i rijetki minerali koje te zemlje imaju za novu tehnologiju. Od Bolivije do Afganistana, Kina ulaže u ekstrakciju litija, ključnog elementa u baterijama.

Nakon negodovanja u SAD-u i Europi, predsjednik Lula nije ponovio svoje rano mišljenje o ukrajinskom predsjedniku Zelenskom da je “taj tip odgovoran kao Putin za rat” i priznao je da Rusija “krši teritorijalni integritet Ukrajine”.

Lula je sugerirao da bi Ukrajina trebala biti spremna “odustati od Krima”. Njegovo je stajalište u skladu s brazilskim dugogodišnjim nesvrstanim zagovaranjem “mira”. To je također de facto jačanje pozicije Rusije u očima svjetske zajednice ako i kada dođe do mirovnih pregovora, piše u analizi Skyja.

Potkopava odlučno protivljenje NATO-a da preokrene nasilnu okupaciju strane druge suverene države. Ulozi oko Tajvana i njegove svjetske industrije mikročipova porasli su još više.

Alternativni diplomatski i ekonomski put kojim ide BRICS, a posebno Lulin demokratski Brazil, koji je potencijalno bio najprirodniji saveznik Zapada u ukrajinskoj krizi, piše na zidu za UK i njegove europske susjede.

Naše vrijednosti nisu vrhunske. Američki kišobran nije dovoljan štit. Dobro došli u čudan multipolarni svijet.