Hrvatska je članica koja će imati najmanje posljedica od izlaska Velike Britanije iz Europske unije, izjavio je u srijedu premijer Andrej Plenković.

“Hrvatska je članica koja će imati najmanje posljedica od izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, to su pokazale i naše analize i analize Europske komisije. Najviše zato jer smo najkraće u uniji”, rekao je Plenković na marginama konferencije o podršci razvoju centara kompetencije (CEKOM).

Britanska premijerka Theresa May aktivirat će u srijedu članak 50. Lisabonskog ugovora o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije i time službeno pokrenuti dvogodišnju proceduru razdruživanja.

May će, kako se očekuje, oko podneva po mjesnom vremenu izvijestiti britanski parlament da je predano njezino pismo predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku kojim ga se službeno obavještava da je Ujedinjeno Kraljevstvo nakon više od 40 godina odlučilo napustiti Europsku uniju.

Tusk će u roku od 48 sati poslati ostalim državama članicama nacrt smjernica za pregovore s Londonom. Svoja stajališta o tome iznijet će na Malti gdje će sudjelovati na kongresu Europske pučke stranke (EPP). Smjernice za pregovore moraju odobriti šefovi država i vlada 27 država članica na summitu 29. travnja u Bruxellesu. Glavni pregovarač s europske strane bit će Francuz Michel Barnier, a s britanske David Davis.

Sve države članice će biti uključene u izradu smjernica, kazao je Plenković.

Pregovori će započeti kada države članice u Vijeću u svibnju formalno odobre pregovarački mandat, gotovo godinu dana nakon referenduma 23. lipnja 2016. na kojem su Britanci s 52 posto glasova odlučili da žele napustiti EU.

“To je dosad neviđen scenarij”, kazao je hrvatski premijer. “To je proces koji će po ugovoru trajati dvije godine, ali nitko u ovom trenutku ne može reći hoće li se taj proces završiti do tada i kakvu će vrstu ugovornog odnosa ili uopće statusa imati Ujedinjeno Kraljevstvo nakon što izlazak bude gotov”, rekao je Plenković.

“U svakom slučaju ja tvrdim da je taj referendum bio jedna velika, krupna pogreška. Britanci su dopustili da im manipulatori, oni koji govore neistine, kao što je Nigel Farage i njemu slični, kontaminiraju javni prostor i da uvjere većinu Britanaca da je bolje izaći nego ostati, a imali su izuzetno dobar status i mnoge koristi.  To je velika pogreška od koje će najviše negativnih posljedica imati sama Britanija”, naglasio je Plenković.

Kazao je i kako pet scenarija budućnosti Unije koje je nedavno iznio predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker nije ponuda od kojih će se izabrati jedna. “Njegovih pet scenarija je realna analiza i podloga za daljnje rasprave na temelju detaljnih i analitičkih dokumenata koje će EK pripremati sljedećih mjeseci”, rekao je Plenković.

Naglasio je kako je za Hrvatsku mnogo važnija nedavno usvojena Rimska deklaracija u kojoj se navodi da se želi ostvariti Europa koja je sigurna, prosperitetna, socijalna i globalno relevantna.

Premijer nije zabrinut Europom više brzina.

“Europa više brzina postoji godinama, najpoznatije su eurozona i šengenski prostor”, rekao je i dodao kako Hrvatska nastoji ispuniti kriterije da uđe u oba prostora.

“Važno je da proces integracije onih zemalja koje su ambicioznije bude uključiv, da se to ne pretvori u scenarij u kojem oni koji su utemeljitelji, koji su veliki, moćni, imaju nekakav uži krug i vode Europu u jednom smjeru, a mali se kasnije priključuju ili ne priključuju. Dakle, poanta je u uključivosti. A to smo ostvarili u Rimskoj deklaraciji, uz značajnu ulogu nacionalnih država, nacionalnih parlamenta i provedbu načela supsidijarnosti”, zaključio je Plenković.