Referendum najavljen za lipanj ove godine podijelio je članove vladajuće britanske stranke, a na suprotnim stranama našli su se premijer i gradonačelnik Londona

Dogovor koji je britanski premijer David Cameron postigao u Bruxellesu o budućnosti njegove zemlje u Europskoj uniji, izazvao je potres unutar vladajuće Konzervativne stranke koja se podijelila na dva tabora, protivnike i zagovornike članstva u EU. Cameron je već ranije najavio da će mu to biti posljednji mandat na čelu britanske vlade i da će se možda već i tijekom njega povući s premijerskog mjesta. Referendum koji je raspisao za 23. lipnja ove godine bit će događaj koji bi mogao obilježiti njegovu političku karijeru. S druge strane, borba za njegova nasljednika već je počela i neki istaknuti konzervativni političari dogovor u Bruxellesu i raspisivanje referenduma iskoristili su za početak unutarstranačke kampanje.

CAMERONOV STAV je taj da posljednji dogovor učvršćuje britanski suverenitet i da će zbog njega Velika Britanija biti “sigurnija i jača” ako ostane u EU. Ali to mišljenje ne podupire njegov stranački kolega, gradonačelnik Londona Boris Johnson koji je poručio da će podržati kampanju za izlazak iz EU-a. U kolumni za Daily Telegraph Johnson je napisao da bi ostanak u EU doveo do “erozije demokracije”. Johnson je tako neizravno krenuo u bitku za Cameronova nasljednika na čelu Konzervativne stranke i vjerojatno budućeg britanskog premijera. Karizmatični i vrlo popularni londonski gradonačelnik već se ranije spominjao kao jedan od glavnih kandidata za Cameronova nasljednika jer već dugi niz godina uspješno vodi jedan od najvećih europskih gradova. Za vrijeme njegova mandata London je izrastao u svjetsko financijsko središte i bio je domaćin Olimpijskih igara 2012., nakon čega je doživio i turistički procvat. Međutim, Johnsonovi kritičari tvrde da veliku zaslugu u razvoju Londona ima članstvo u Europskoj uniji i da s protueuropskim stavom nikada ne bi bio izabran za gradonačelnika grada u kojem je potpora članstvu najveća u Engleskoj. Ali Johnson je već ranije najavio da neće tražiti novi gradonačelnički mandat pa će London 5. svibnja, nakon osam godina, dobiti novog gradonačelnika.

“Postoji samo jedan način da napravimo promjenu koja nam treba, a to je da glasamo za izlazak iz EU-a jer cijela povijest Unije pokazuje nam da oni jedino slušaju javnost kada im kaže ‘ne’. Ovo je trenutak da se napravi hrabar iskorak, a ne da obgrlimo suknju ‘medicinske sestre’ iz Bruxellesa i prepustimo sve odluke nekome drugom. Ovo je jedina prilika koju ćemo ikada imati da pokažemo da nam je stalo do ‘samoupravljanja’. Glas podrške ostanku u Bruxellesu bit će shvaćen kao zeleno svjetlo za više federalizma i eroziju demokracije”, izjavio je Johnson koji je procijenio da bi mu takva retorika mogla olakšati put prema vrhu Konzervativne stranke koja će najvjerojatnije ostati bez mjesta londonskog gradonačelnika jer kandidat laburista Sadiq Khan po anketama ima više od deset posto prednosti ispred kandidata konzervativaca Zaca Goldsmitha.

• JOHNSONOVA POTPORA Brexitu nije najbolje prihvaćena među britanskim gospodarstvenicima koji su ga žestoko napali jer smatraju da bi izlazak iz Unije imao katastrofalan utjecaj na gospodarstvo

U izjavi za BBC Johnson je rekao da je odluku donio teška srca i da ne namjerava sudjelovati u TV raspravama protiv kolega iz vlastite stranke. Pohvalio je Cameronova nastojanja da ponovno pregovara s liderima EU-a, ali također smatra da “nitko ne može nazvati ovaj dogovor temeljnom reformom unutar EU-a, kao i u odnosima Velike Britanije i Europske unije”.

JOHNSON JE IZJAVIO i da voli Europu i Bruxelles, gdje je dugo živio, ali da ne treba miješati ljepote Europe, prijatelje iz drugih zemalja, putovanja i odličnu hranu s političkim projektom pokrenutim prije nekoliko desetljeća za koji postoji realna prijetnja da izgubi vlastitu demokratsku kontrolu. U Johnsonovu ljubav prema hrani i putovanjima mogla se prije desetak dana uvjeriti i hrvatska javnost jer je u jednom promotivnom filmu londonski gradonačelnik pohvalno govorio o turističkoj ponudi Sutivana na Braču.

Međutim, Johnsonova potpora Brexitu nije najbolje prihvaćena među britanskim gospodarstvenicima koji su žestoko napali londonskog gradonačelnika, ali i Camerona. Gospodarstvenici su gotovo jedinstveni u ocjeni da bi izlazak iz Europske unije imao katastrofalan utjecaj na britansko gospodarstvo. Institut Open Europe upozorio je na to da bi izlazak Velike Britanije iz Europske unije mogao rezultirati trajnim gubitkom 2,2 posto BDP-a u razdoblju do 2030. Sporazumi s bivšim europskim partnerima o slobodnoj trgovini ne bi bili dovoljni da se amortiziraju troškovi istupanja, nego bi ih London morao sklapati i sa zemljama u ostatku svijeta, upozorili su iz tog britanskog instituta. Najbolji bi scenarij sadržavao sporazum s Europom o slobodnoj trgovini, vrlo ambiciozno kresanje regulative u gospodarstvu i gotovo potpuno otvaranje trgovini s ostatkom svijeta. U tom slučaju bi britanski BDP do 2030. bio 1,6 posto veći nego kada bi Britanija ostala u Uniji, ali bi britanski radnici bili izloženi pojačanoj konkurenciji zemalja s niskim troškovima rada. Najizgledniji scenariji uključuju trajni gubitak 0,8 posto BDP-a u slučaju da Britanija sklopi sporazum o slobodnoj trgovini s EU-om, ali ne i s ostalim zemljama, odnosno povećanje BDP-a za 0,6 posto u slučaju da sklopi sporazume i s ostalim zemljama u svijetu i smanji regulativna opterećenja.

“Najgori scenarij bio bi izlazak Britanije iz EU-a i naknadno vođenje protekcionističke politike”, konstatirao je predsjedatelj instituta Rodney Leach, inače zastupnik Konzervativne stranke u britanskom parlamentu.

PROBLEM ZA CAMERONA PREDSTAVLJA i prijetnja koja dolazi sa sjevera Velike Britanije. Premijerka Škotske Nicola Sturgeon najavila je da će u slučaju izlaska Velike Britanije iz EU-a pokrenuti novi referendum o škotskoj neovisnosti. Prije manje od godinu dana Škoti su tijesnom većinom izglasali ostanak u Velikoj Britaniji, ali ankete pokazuju da bi u slučaju Brexita većina Škota bila za samostalnost i europski put Škotske. S druge strane, Englezi su za sada bliži izlasku iz Europske unije i to zato što ne shvaćaju komplicirane kompromise koje je Cameron postigao u Bruxellesu. Prosječni Britanac te kompromise niti razumije niti prati, ali zato na svojim TV ekranima odlično vidi rijeku ljudi koja s vrećicama stiže u Europu. Kako će se razvijati imigracijska kriza, kako će teći svjetski i britanski ekonomski oporavak, tko će biti predsjednički kandidati u SAD-u, pa čak i kako će Engleska igrati na Europskom nogometnom prvenstvu koje počinje dva tjedna prije referenduma, imat će, između ostalog, utjecaj na raspoloženje birača. Uz jednu ipak važnu iznimku – utjecaj potencijalnog odlaska na sigurnost posla. U nedavnoj analizi Channela 4 otkriveno je da godine, razina obrazovanja i mjesto života imaju najveći utjecaj na stav prema Brexitu. Mlađi i obrazovaniji više žele ostati, stariji i manje kvalificirani jurišaju prema izlasku. Geografski rečeno – Engleska i Wales imaju manje pobornika ostanka, trenutno jedva preko 50 posto, dok je u Sjevernoj Irskoj gotovo dvije trećine stanovništva za ostanak u Europskoj uniji.

NA OPASNOSTI KOJE PRIJETE VELIKOJ BRITANIJI u slučaju izglasavanja izlaska iz Europske unije upozoravaju i stručnjaci za sigurnost. Oni smatraju da bi Britanija u tom slučaju bila puno izloženija terorističkim napadima jer bi oslabila suradnja s europskim obavještajnim agencijama. Pojedini britanski političari su nakon dogovora u Bruxellesu tvrdili upravo suprotno te su naglašavali da bi Velika Britanija bila puno sigurnija izvan EU-a. Međutim, Rob Wainwright, ravnatelj obavještajne agencije Europske unije, odgovorio je da su takve tvrdnje neutemeljene i da će britanskoj policiji biti teže štititi svoje građane od napada militanata i organiziranog kriminala ako ode iz EU-a.

“Sustav za razmjenu obavještajnih podataka morat će se nadomjestiti ako Britanci na referendumu u lipnju budu glasali za izlazak iz EU-a. Ako se izdvoji iz toga sustava u čijem je razvoju britanska policija sudjelovala proteklih 40 godina, to može otežati Velikoj Britaniji zaštitu građana od terora”, rekao je ravnatelj Europola, reagirajući na suprotne tvrdnje vodećih britanskih euroskeptika.

Visoki dužnosnik u britanskoj vladi Iain Duncan Smith, koji se zauzima za izlazak Velike Britanije iz zajednice 28 zemalja, rekao je da će ostanak u EU povećati rizik od napada kakvi su se dogodili u Parizu. Wainwright je rekao da Britanija već može uvesti strožu kontrolu na granici jer nije članica Schengenskog prostora te je dodao da su britanske policijske snage imale vodeću ulogu u izradi europskih programa za suzbijanje terorizma i razmjenu obavještajnih podataka. Wainwright je ranije vodio britansku agenciju nadležnu za borbu protiv organiziranog kriminala. Ako Velika Britanija izađe, “moći će se odlučiti za drukčiju politiku useljavanja i izdavanja viza”, kazao je, “ali izašla ili ostala, ta će politika i dalje biti na udaru ilegalnih mreža koje krijumčare ljude i vješto se skrivaju od svake granične policije”.

• U SLUČAJU BREXITA većina Škota bi bila za samostalnost i europski put Škotske. S druge strane, Englezi su bliži izlasku iz EU-a i to zato što ne shvaćaju kompromise koje je Cameron postigao u Bruxellesu

KRITIKE CAMERONU DOLAZE I IZ REDOVA bivših premijera koji smatraju da je on pogriješio kada je insistirao na tome da se provede referendum. Njegov prethodnik, bivši premijer Gordon Brown, upozorio je na to da će Velika Britanija postati europska Sjeverna Koreja ako izađe iz Europske unije te da će ostati bez prijatelja i utjecaja u svjetskoj politici. Brown je rekao da je Britanija na putu da pretekne Njemačku kao najsnažnije europsko gospodarstvo u idućem desetljeću, ali da bi izlazak iz EU-a to ugrozio. Također je kazao da je neodlučnost premijera Camerona već oslabila međunarodnu relevantnost Britanije u pitanjima kao što su ukrajinska kriza i rat u Siriji.

“Moramo reći istinu o tri milijuna radnih mjesta, 25.000 tvrtki, 200 milijardi funti godišnjeg izvoza i 450 milijardi funti unutarnjih ulaganja povezanih s Europom”, napisao je Brown u članku za list Guardian. Očito je da su se takve kritike odrazile i na britanske birače jer posljednje ankete pokazuju da je potpora ostanku Britanije u Uniji nešto viša od 50 posto i da 51 posto građana podupire članstvo, dok je 49 posto protiv.

Uz Browna, oglasio se i bivši ministar za europska pitanja u vladi Tonyja Blaira, Denis MacShane. On je otkrio da je Blair prilikom preuzimanja dužnosti od Johna Majora naslijedio i problem ulaska u eurozonu i održavanja referenduma o ukidanju funte i prelaska na euro. Prema MacShaneovim riječima, Blair je bio svjestan da bi održavanje takvog referenduma ugrozilo ostanak Velike Britanije u Europskoj uniji te da zbog toga on nikada nije održan. “Blair nije želio ostati zapisan u povijesnim knjigama kao premijer koji je Britaniju izveo iz Europske unije”, rekao je MacShane. Međutim, ako Cameronov plan o ostanku Velike Britanije u Europskoj uniji propadne i ako Britanci odluče napustiti zajednicu Europljana, u povijesnim knjigama moglo bi biti zapisano njegovo ime.