“Uvijek se ide u obećanja općoj populaciji i izbornoj bazi i kaže – napravit ćemo to. Nitko ne govori o cijeni tog projekta. Naime, u HZJZ-u zaposleno je oko 527 liječnika. Oko četvrtine svih obiteljskih liječnika u Hrvatskoj. Preventivni pregledi bi se odnosili na nekih pet ili šest posto ukupne populacije koja se nije javila svom izabranom liječniku u zadnje dvije godine.

Tako da me čudi tolika galama oko toga. Zbog nametnutih obveza tijekom pandemije, koju smo uspješno izvršili, što god tko mislio, upozorili smo da ćemo se suočiti sa zaostacima neskrbljenih kroničnih bolesti i s porastom zloćudnih bolesti što vidimo da se sad upravo događa i da su naša predviđanja bila ispravna. U 2021. nas je posjetilo oko 48 i nešto milijuna pacijenata. To je ogroman broj. Za 2022. bi se brojka mogla kretati oko tog iznosa, možda čak i više. Mi smo to sve uspješno odradili. Međutim, većina kolega zbog toga što su uspjeli sve to iznijeti na svojim leđima su financijski penalizirani”, kaže liječnik i dodaje da se tu radi o pola sata u prosjeku po pacijentu, što ne može biti odrađeno u radnom vremenu”, rekao je dr. Leonardo Bressan, predsjednik KOHOM-a za Primorsko-goransku županiju koji je gostovao u Novom danu N1 televizije gdje je govorio o pilot projektu preventivnih sistematskih pregleda koji kreću nakon 1. svibnja.

Ciljna populacija sistematskih je oko 40 godina kada nastaju bolesti koje čim prije treba otkriti. No, Bressan kaže da svi podaci već postoje jer ih liječnici obiteljske prakse godinama prikupljaju u programu CEZIH: “Svi pacijenti koji nam se javljaju su obrađeni. Svi podaci, radi se o desetinama milijuna podataka koje dostavljamo preko CEZIH-a HZJZ-u. Ne znamo iz kojeg razloga oni to ne gledaju. Koliko ja znam, njihova nadležnost je preventiva. Ako ovo spada u preventivu, ne vidim razloga zašto HZJZ ne radi to samostalno. Onda imamo problem zato što se oni ne spajaju na CEZIH iako su zakonom obavezni, a nitko ih ne sakncionira zbog toga. Od prijava malignih bolesti, do drugih izvješataja – imamo ogromnu bazu podataka u CEZIH-u koju nitko ne koristi. Onda se netko sjeti, idemo dodati još nešto sa strane paralelno. To su sve improvizacije i to je vrlo loše upravljanje sustavom i bazom podataka. Ne koristi se ono što liječnici već rade desetljećima”.

Kaže da su više puta upozoravali na to. Važna je i apsurdna situacija koja se tiče Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja dojke. Bressan kaže: “Ostali smo zatečeni konstatacijom da preko 200.000 žena neće biti pozvano na mamografije i kompletne obrade kroz taj program iz razloga što nemaju izabranog ginekologa primarne zdravstvene zaštite. Mislim da se radi o 216.000 žena što je apsurdna situacija zato što nemaju izabranog ginekologa, a ginekologa nema dovoljno da bi sve žene imale izabranog ginekologa – a zbog toga ih nećemo niti pozivati na mamografije i preventivne programe“.

Primorsko-goranska županija odabrala je model sistematskih slanjem obavijesti izabranom liječniku da će se pacijent javiti liječniku radi obrada. Drugi model je kroz posebnu ambulantu. Liječnik ističe: “Iz medija smo saznali da je u Primorsko-goranskoj izbran model preko ordinacija izabranih liječnika. Takva komunikacija prema pružateljima zdravstvene zaštite, koji iz medija saznaju što im je netko treći namijenio – mislim da je to vrlo neozbiljno”.

“To zvuči jako neozbiljno u cjelokupnom upravljanju zdravstvenim sustavom. Nema točnog i preciznog upravljanja. Da biste ušli u takav projekt morate imati analize, ciljeve, očekivanja, po kojoj cijeni… od toga nema ništa. Postoji samo popis lijepih želja i nekakva obećanja u predizbornoj godini. To ne vodi nečem konkretnom i dugotrajno održivom”.