Ekskluzivna reportaža iz Amazonske prašume, koja je u pola stoljeća smanjena za petinu, uglavnom zbog sječe drveća i namjerno izazvanih požara. Velikim dijelom nalazi se u Brazilu, a devastacija Amazonije izravno utječe na globalne svjetske klimatološke promjene

Statistika kaže da čak 70 posto površine porječja rijeke Amazone otpada na najveću tropsku prašumu na svijetu. Posljednjih godina kisika je u tim „plućima planeta“ sve manje, dijelovi golemog ugljičnog bazena počeli su emitirati više ugljičnog dioksida nego što ga pohranjuju.

Jer u zadnjih pola stoljeća gotovo petina Amazonije je nestala. Prvenstveno zbog ilegalne sječe drveća (izvoz drvne građe iz Brazila godišnje teži oko 200 milijuna američkih dolara) i namjernog izazivanja požara, kako bi iskrčeno zemljište poslužilo za ispašu stoke i uzgoj soje.

U četiri godine mandata Jaira Bolsonara uništeno je 45 tisuća km2 Amazonske prašume, pa je deforestacija u tom razdoblju porasla u godišnjem prosjeku za 60 posto (pritom je Bolsonaro imao obraza ucjenjivački tražiti od međunarodne zajednice milijardu dolara godišnje kako bi dokinuo deforestaciju do 2050.). Bivši brazilski predsjednik tvrdio je da previše zaštite prašume koči ekonomski razvoj zemlje i da je siromaštvo najveća opasnost za Amazoniju, pa zato treba poraditi na njezinu razvoju, kao dijelu šire modernizacije Brazila.

Ciljano je slabio vladine agencije za zaštitu okoliša i zbog vlastitog financijskog interesa držao ljestve ilegalnom rudarenju i uništavanju šuma u zaštićenim domorodačkim rezervatima. Okolnosti su sada, međutim, stubokom promijenjene. Njegov nasljednik Lula ponovno je u sedlu, zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena opet su jedan od brazilskih strateških ciljeva. Kao i prije dva desetljeća, kada je isti tandem hrabro krenuo u suočavanje s milenijskim izazovom, Lula je za ministricu okoliša izabrao Marinu Silvu.

 „Na početku našeg prvog zajedničkog mandata 2003. trebalo nam je godinu dana da napišemo i primijenimo plan o zaštiti Amazonije i kontroli deforestacije. S obzirom na prethodno iskustvo, sada nam je za isto trebalo svega tri mjeseca. Uveli smo niz izvanrednih mjera i tijekom prvih pola godine na vlasti uspjeli smanjiti deforestaciju Amazonije za 33 posto. Predsjednik Lula nedvojbeno je posvećen tome da dokrajči deforestaciju do 2030., uz istovremenu zaštitu domorodačkih zajednica. Želi dekarbonizaciju i ekološku transformaciju našeg gospodarstva. Imamo jedan od najčišćih energetskih modela na svijetu, ali želimo i više od toga. Razvijene zemlje u borbi s klimatskim promjenama obvezale su se izdvojiti više od 100 milijardi američkih dolara godišnje do 2020. Nažalost, to je i dalje samo mrtvo slovo na papiru, pa ćemo na to stalno podsjećati i tražiti ispunjavanje te obveze. Ali našu odgovornost i ispunjavanje vlastitih ciljeva ne vežemo uz taj novac. Žele li nam drugi pomoći u provođenju našeg plana, mogu pomoći u njegovu ubrzanju. Primjerice, Kina je ponovno pošumila velike površine. I Brazil provodi program revitalizacije milijuna hektara zemljišta,“ uz maketu sojenice u kojoj je odrasla tumači nam u svom kabinetu prvakinja borbe za očuvanje Amazonije.

Marina Silva rođena je na amazonskoj plantaži kaučukovca u blizini granice s Bolivijom, kao jedno od 11-ero djece. Prva pismena osoba u svojoj obitelji u politiku je ušla 1980-ih. Odmah se priključila legendarnom aktivistu za zaštitu okoliša Chicu Mendesu, koji je zbog svesrdnog zalaganja za Amazoniju ubijen. Silva je prva beračica kaučukovca izabrana u brazilski Senat u povijesti, triput se natjecala na brazilskim predsjedničkim izborima. Između ostaloga, i protiv Lule. Usprkos međusobnim neslaganjima u prošlosti (2008. Silva je bila primorana na ostavku jer se Lula nije odupro interesima krupnog kapitala), neumorna 65-godišnjakinja stala je uz njega samo s jednim ciljem – poraziti Bolsonara.

„Moj prvi ministarski mandat utro je put smanjenju deforestacije za 83 posto u prva dva Lulina predsjednička mandata. S time smo izbjegli ispuštanje u atmosferu više od 5 milijardi gigatona stakleničkih plinova. Riječ je najvećem pojedinačnom doprinosu neke zemlje u ublažavanju klimatskih promjena u tom razdoblju. Također smo prva zemlja u razvoju koja se dobrovoljno obvezala smanjiti emisije. Da, predsjednik Lula i ja imali smo u prošlosti međusobnih trzavica. Ali na posljednjim izborima bilo je bitno vratiti Brazil na pravi put. Kada smo prvi put došli na vlast, funkciju od mog prethodnika preuzela sam u demokratskom procesu. Bez obzira na političke razlike, bio je posvećen demokratskim vrijednostima i zaštiti okoliša. Početkom ove godine, međutim, u ministarstvu smo zatekli posljedice politike spaljene zemlje. Za vrijeme Bolsonara dogodio se frontalni napad na demokraciju i na agendu za zaštitu okoliša,“ objašnjava Silva.

U četiri godine vlasti „tropskog Trumpa“ negdje u zapećku vegetirala je jedina međunarodna organizacija sa sjedištem u Brazilu. Organizaciju sporazuma o amazonskoj suradnji čini osam zemalja na čijem se teritoriju prostire Amazonija. Sve odluke moraju se donijeti jednoglasno. Dosad su iznjedrili regionalni program o gospodarenju šumama, kao i onaj o bioraznolikosti, ali i dokument o zajedničkoj borbi s požarima. Izvršni direktor organizacije iskusni je brazilski diplomat Carlos Alfredo Lazary Teixeira.

„Radimo na jačanju javnih politika i institucija koje su za njih odgovorne. To činimo s novcem koji dolazi od regionalne i međunarodne suradnje. Na taj način poništavamo asimetriju između zemalja koje dijele Amazoniju. Jer riječ je o jedinstvenoj cjelini koja traži zajednička rješenja. Nedavno nam je, primjerice, odobren novac za projekt u sklopu kojega ćemo mapirati sve vodonosnike u Amazoniji i pokušati poraditi na održivom korištenju podzemne vode. Bavimo se tako jednim od strukturalnih problema Amazonije, a to je pristup svježoj vodi u njezinim gradovima,“ navodi Lazary Teixeira, dok stojimo ispred velikog ekrana kontrolne sobe Amazonskog opservatorija.

„Jedan od dva sustava za promatranje u stvarnom vremenu koji imamo odnosi se na amazonsku hidrološku mrežu. Na 244 postaje mjerimo protok vode, kao i sve druge karakteristike ponašanja rijeka. Prije nego što je ovaj sustav osposobljen, naselja na brazilsko-bolivijskoj granici mogli smo upozoriti na opasnost od poplava sedam sati prije, što je nedovoljno. Sada to možemo učiniti tri dana ranije. Novi je cilj izgraditi mrežu od 407 automatiziranih mjernih postaja uz pomoć kojih ćemo pratiti kvalitetu vode u svim amazonskim zemljama, a ne samo u Brazilu,“ govori o budućim planovima Lazary Teixeira.  

Nažalost, zemlje amazonskog bazena na nedavnom summitu u Belému nisu se uspjele usuglasiti o utvrđivanju rokova za smanjenje deforestacije, pa svaka od njih ima vlastiti hodogram. Jesu o uvođenju Međuvladina panela o klimatskim promjenama za Amazoniju, po uzoru na njegovo globalno djelovanje. Zajedno s Indonezijom i DR Kongom, na čijem se teritoriju nalazi velik dio svjetskih kišnih šuma, potpisale su zajedničku izjavu naslovljenu „Ujedinjeni za naše šume“, uz zahtjev bogatim državama da financiraju siromašne u borbi protiv klimatskih promjena i očuvanju bioraznolikosti. S tim stavom nastupit će zajednički i na predstojećoj svjetskoj klimatskoj konferenciji u Dubaiju. U toj priči stvari se ipak pomiču, ali puževim korakom. Prošlog mjeseca Švicarska i SAD donirali su 8,4 milijuna dolara u Amazonski fond koji su upravo na poticaj ministrice Silve 2008. osnovale Njemačka i Norveška, a koji je s više od 500 milijuna dolara zamrznut 2019. nakon dolaska na vlast Bolsonarove administracije.   

„Sve više zemalja voljno je financijski poduprijeti Amazonski fond koji mora ponovno zaživjeti. Ali stvari više ne mogu biti iste kao tijekom posljednjih 15 godina. Jer uz dosadašnji model funkcioniranja novac iz tog fonda nije dopirao do javnih institucija. A mi ga trebamo, u našem slučaju za daljnja istraživanja. Primjerice, znanstvenici znaju za 35 posto flore brazilskog dijela Amazonije. Što je s ostatkom? Moramo imati saznanja o ukupnom biljnom fondu. A to možemo samo zajedničkim naporima svih zemalja u kojima se Amazonija rasprostire. Ne zaboravite, u njoj se nalazi oko tri milijuna vrsta biljaka i životinja i dom je za oko 10 posto svjetske bioraznolikosti,“ entuzijastično pojašnjava Nilson Gabas Júnior, direktor muzeja Emilio Goeldi u Belému, najstarije znanstvene institucije na sjeveru Brazila, koja baštini i najveći prirodoslovni muzej u zemlji, kao i golemi botanički vrt.

Analize ekoloških organizacija tvrde da je tri četvrtine deforestirane površine u Amazoniji pod ispašom te da bi uz zadržavanje sadašnjeg modela tamošnjeg uzgoja stoke do 2030. moglo biti posječeno i do milijun hektara zemljišta godišnje. A broj grla u brazilskom dijelu Amazonije raste svakim danom. Od 1970-ih do danas porastao je 984 posto, dvadeset puta više od prosjeka u ostatku zemlje. S obzirom na to da se Brazil obvezao smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 30 posto do kraja desetljeća, takva matematika više nije održiva. Jer upravo stoka ispušta u atmosferu metan, plin koji se u njoj razgradi nakon 11 godina, pa itekako doprinosi globalnom zagrijavanju.

„Obvezali smo se na neutralnost kada je u pitanju metan. Radimo na smanjenju njegovih emisija, već smo postigli značajne rezultate. Tehnologiju za to imamo, ali je moramo proširiti diljem Brazila. Mijenjamo prehranu stoke, radimo na većoj produktivnosti industrije. Proizvodni ciklus možemo i utrostručiti bez pribjegavanja daljnjoj deforestaciji,“ optimistična je ministrica Silva, uz napomenu da brazilska vlada namjerava konsolidirati područja s velikim brojem stanovnika gdje je deforestacija već uzela maha, ali samo ona koja ne zadiru u zaštićene rezervate s autohtonim stanovništvom.  

Marina Silva je prva beračica kaučukovca izabrana u brazilski Senat u povijesti, a triput se natjecala na brazilskim predsjedničkim izborima. Sada je ministrica okoliša

 Predsjednik Lula ove godine već je proglasio osam novih zaštićenih domorodačkih područja, u kojima stanovništvo ima ekskluzivno pravo na eksploataciju prirodnih resursa, a u njima nije dozvoljeno rudarenje i ograničena je komercijalna poljoprivreda. Na tragu je to njegova obećanja da će do kraja ovog mandata demarkirati i legalizirati cjelokupni teritorij s autohtonim zajednicama. Lula i Silva zajedničkim naporima moraju ovoga puta pokušati zaštititi sve brazilske ekosustave, ne samo Amazoniju. Mnogi, međutim, sumnjičavo vrte glavom i misle da će ponovno, kao i prije 15 godina, predsjednik naposljetku žrtvovati ministricu zbog složenih odnosa u domaćoj politici te se opet prikloniti filozofiji koja se temelji na što većoj izgradnji infrastrukture i otvaranju što više naftnih bušotina. Jer Silva je trn u oku i poljoprivrednom lobiju u brazilskom Kongresu i moćnicima u državnoj naftnoj kompaniji Petrobras, koji žele eksploatirati naftu ne tako daleko od ušća Amazone. Naravno, tu je i građevinski lobi koji želi izgradnju novog autoputa kroz Amazoniju, a to znači daljnju deforestaciju. Ako Silva doista ponovno ode sa svoje funkcije, nestaje i sav brazilski kredibilitet oko pitanja klime…  

„Ne nudimo prazna obećanja, povećali smo mehanizme za nadgledanje deforestacije više od 200 posto. Istina je da unutar vlade postoje različita mišljenja oko smjera razvoja zemlje, ali svi su iznimno zabrinuti za budućnost Amazonije. Uostalom, ona izravno ili neizravno utječe na 75 posto našeg BDP-a. Neće, međutim, biti dovoljno ako mi u potpunosti odradimo našu domaću zadaću, a druge zemlje ne smanje uporabu fosilnih goriva. Tada će zasigurno doći do savanizacije Amazonije,“ zaključuje Silva.

Europska unija donijela je zakon o zabrani uvoza proizvoda povezanih s deforestacijom. Blok južnoameričkih prašumskih država vidi to kao smokvin list za nametanje trgovinskih restrikcija većini „zelenog kontinenta“, ali i kao dodatnu otegotnu okolnost u pregovorima o postizanju sporazuma o slobodnoj trgovini između zemalja Mercosura i EU-a. To je naznačeno i u završnoj deklaraciji Amazonskog summita u Belému, u kojemu je inače od privatnih tvrtki na području Amazonije zatraženo da sudjeluju u pošumljavanju 30 milijuna hektara zemljišta.

„Između ostaloga, u deklaraciji iz Beléma navedena je potreba jačanja naše organizacije, kao i većeg sudjelovanja civilnog društva pri donošenju odluka. U tom smislu summit u Belému je istinska prekretnica,“ reći će izvršni direktor Organizacije sporazuma o amazonskoj suradnji Lazary Teixeira.

Na Amazoniju otpada više od polovine površine tropske prašume na Zemlji. Borba protiv njene nezakonite eksploatacije prioritet je aktualne brazilske vlade

 „Mi koji vodimo državne ili vladine agencije, sveučilišta i istraživačke institute borimo se s otegotnom okolnošću da diljem Amazonije postoji niz nevladinih organizacija koje zauzimaju prostor prirodno namijenjen nama. Istina, one lakše mogu do novca za međunarodne projekte. Ali riječ je o pitanjima koja su strateška za ovu zemlju i koja spadaju u djelokrug naše odgovornosti. U svim državama na čijem se teritoriju rasprostire Amazonija imamo isti stav po tom pitanju. Ne kažem da nevladine organizacije u Brazilu, s kojima smo u prošlosti imali uspješne zajedničke projekte, treba maknuti u stranu i da one nemaju svoju ulogu. Ali neke od njih, primjerice, koriste satelitske snimke vladinih institucija te pišu izvještaje i na osnovu njih stvaraju vlastite strategije. To je posao brazilske vlade i njezinih institucija. Primjerice, niša koju nevladine organizacije ne mogu popuniti jest ona vezana uz stvaranje industrije satelita,“ rezolutan je direktor najpoznatijeg muzeja u Belému Nilson Gabas Júnior.

Brazil već ima najnapredniji satelitski sustav nadgledanja stanja u Amazoniji, i to je zasluga Marine Silve iz njezina prvog ministarskog mandata. Još 2004. uveden je, naime, sustav koji omogućava dnevno praćenje deforestacije. Satelitske snimke koji zorno dokazuju postupno odumiranje Amazonije Bolsonaro je višekratno nazvao – lažima.

„Uz pomoć brazilskog Nacionalnog instituta za svemir i satelita iz Brazila, Kine, SAD-a i EU-a, u našoj kontrolnoj sobi u stvarnom vremenu možemo promatrati i požare na području cijele Amazonije. I vidjeti što se događa s druge strane međudržavne granice, hoće li požar nošen vjetrom prijeći na naš teritorij. Vatrene stihije su inače sve češće i zbog najgorih suša u Amazoniji u posljednjih 40 godina. Osnovat ćemo stoga vatrogasnu mrežu u osam amazonskih zemalja. Požari su velika prijetnja i za zabačene plemenske zajednice u Amazoniji. Na sedam lokacija postavili smo radijske sustave kako bi one mogle komunicirati s vanjskim svijetom, kao i opremu koja omogućava pohranjivanje cjepiva protiv covida-19 na hladnome. Uglavnom je riječ o pograničnim područjima dviju ili triju zemalja,“ sumira neka od postignuća svoje organizacije Lazary Teixeira.

Na Amazoniju otpada više od polovine površine tropske prašume na Zemlji. Zaštićena domorodačka područja u kojima živi malo manje od milijun ljudi pokrivaju oko četvrtinu brazilskog dijela amazonskog bioma. Dva jaka razloga zašto su borba protiv njegove nezakonite eksploatacije, ali i hvatanje ukoštac s klimatskim promjenama jedan od prioriteta aktualne Luline vlade. Povijest će ga pamtiti po tome je li u konačnici uspio ili pao na tom ispitu.