S obzirom na snažnu reakciju građana na neopravdano dizanje cijena, Vlada je zabrinuta bi li to moglo negativno utjecati na njihov rejting i reagira zakašnjelo pa je upitno može li se popraviti ova šteta koja se dogodila”, izjavio je u razgovoru za Nacional saborski zastupnik i jedan od ekonomskih stratega SDP-a Branko Grčić. Bivši potpredsjednik i ministar regionalnog razvoja u vladi Zorana Milanovića govori zašto misli da Vlada Andreja Plenkovića loše upravlja aktualnom krizom koja je nastala poskupljenjima nakon uvođenja eura te otkriva kako je oporba u Saboru upozoravala vladajuće na ovakav scenarij. Osim što je saborski zastupnik, Grčić je i profesor te bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu, a s njim smo razgovarali nakon što su proteklog tjedna premijer Plenković i ministar gospodarstva Davor Filipović žestoko napali trgovačke lance, ugostitelje te ostale poduzetnike te su najavili sastavljanje crnih lista onih koji su digli cijene nakon uvođenja eura.

NACIONAL: Je li vas iznenadila nespremnost premijera i Vlade na poskupljenja koja su uslijedila prvog dana 2023.?

Sve što se događalo u zadnjih sedam dana pokazuje da je Vlada zatečena situacijom, da je nespremno dočekala 1. 1. 2023. kada je riječ o učinku uvođenja eura na cijene i svakodnevni život građana. Dugo i puno se pričalo o političkim aspektima ulaska Hrvatske u eurozonu, a malo i nedovoljno o rizicima. Mi iz oporbe koji smo podržali uvođenje eura uvijek smo isticali prednosti te priče, ali i upozoravali na glavni strah građana da bi moglo doći upravo do ovakvog podizanja cijena. Ovaj rizik i strah pojačani su činjenicom da smo ušli u eurozonu u trenutku kad je inflacijski val zapljusnuo cijelu Europu, zbog čega je trenutna vlada trebala biti puno budnija i opreznija.

NACIONAL: Slažete li se ocjenom da je njihova reakcija panična i da nema plana u onome što trenutno rade?

Pa izjava jednog od dužnosnika u Vladi “da nisu imali nikakvih indikacija da će se ovo dogoditi” jasno govori o nepostojanju plana za suočavanje s ovom situacijom. Vlada po tko zna koji put djeluje reaktivno, a ne na vrijeme i proaktivno. S obzirom na snažnu reakciju građana na neopravdano dizanje cijena, Vlada je zabrinuta da bi to moglo negativno utjecati na njihov rejting i reagira zakašnjelo pa je upitno može li se popraviti ova šteta koja se dogodila.

NACIONAL: Što biste vi napravili da ste na njihovu mjestu i što se sada i može napraviti?

Donošenjem zakona o uvođenju eura stvoren je okvir da se naši građani zaštite od neopravdanog podizanja cijena u trenutku prelaska na euro. U zakon su ugrađena načela zaštite potrošača i zabrane neopravdanog povećanja cijena čiji je cilj bio upravo da se s danom uvođenjem eura građani ne mogu dovesti u financijski nepovoljniji položaj nego što je to bilo prije uvođenja eura. Međutim, očigledno je to ostalo na razini “načela” i Vlada nije stvorila mehanizme provedbe tih načela, a na što smo mi iz oporbe pozivali kroz cijelu 2022., s posebnim naglaskom na sprječavanje nepoštene trgovačke prakse, uključivo i ovih dana spominjane “crne liste”. Tražili smo da taj etički kodeks o ponašanju poduzetnika i “crna lista”, kao svojevrsni “reputacijski semafor” ugrade u zakon. Vlada nije dovoljno uvažavala upozorenja koja su stizala i od građana okupljenih u udruge potrošača. I dosta skupa kampanja koja se provodila u 2022. nije dovoljno naglašavala ovaj aspekt zaštite potrošača niti je ukazivala da bi preračunavanje cijena iz kuna u eura trebalo biti “tehničko” pitanje, jasno zakonski utvrđeno, odnosno da se cijene sigurno neće i ne smiju povećati, već samo preračunati na dan 1. 1. 2023. Da će svako odstupanje od zakona u tom smislu biti kažnjivo te da se propišu i konkretne kazne za to.

Nažalost, moramo biti objektivni. To ne znači da poduzetnici ne mogu već za sedam ili mjesec dana, u skladu s objektivnim, opravdanim razlozima, s rastom ulaznih troškova – viših proizvođačkih cijena, viših uvoznih cijena ili viših cijena energije – pristupiti korekciji cijena svojih proizvoda ili usluga. Takve stvari u tržišnim ekonomijama se ne mogu tek tako spriječiti pa smo svjedoci zadnjih dvije godine značajnog rasta cijena u Hrvatskoj i okruženju. U kontekstu uvođenja eura, te dvije stvari trebalo je barem jasno razdvojiti.

NACIONAL: Iako kod premijera i ministra Filipovića vlada razočaranje postupcima privatnih tvrtki i poduzetnika, činjenica je da su poskupjele i neke državne usluge kao što su one u FINA-i ili primjerice u nacionalnim parkovima i parkovima prirode koji su u nadležnosti ministra Filipovića, o čemu Nacional piše u ovome broju, kako to komentirate?

Ako se to dogodilo, onda je to vrlo neodgovorno i neugodno za Filipovića jer za te državne tvrtke trebalo bi vrijediti isto što i za sve ostale subjekte kada je riječ o preračunavanju cijena u eure.

‘Sve što se događalo u zadnjih sedam dana pokazuje da je Vlada zatečena situacijom, da je nespremno dočekala 1. 1. 2023. kada je riječ o učinku uvođenja eura na cijene i svakodnevni život građana’, smatra Branko Grčić. FOTO: Tomislav Čuveljak/NFOTO

NACIONAL: Snose li trgovci, ugostitelji, obrtnici i ostali poduzetnici dio odgovornosti?

Rast cijena je već danima tema koja ne silazi s naslovnica. I zasigurno svi oni koji su digli cijene s 1. 1. 2023. ne osjećaju se ugodno. Neovisno o tome jesu li cijene digli opravdano ili neopravdano. I dalje mislim da bi bilo puno primjerenije trenutku da su na taj dan ispoštivali ono što zakon traži, preračunali cijene iz kune u euro te se suzdržali od dizanja cijena. No sada je situacija takva da su – i kada bi cijene bile ponovno korigirane, odnosno kada bi se sve cijene koje su od 1. 1. 2023. podignute na više, u skladu s neobvezujućim zaključkom Vlade, doista i vratile na razinu prije tog datuma – stvorena tzv. inflacijska očekivanja. Sve ono što smo vidjeli u zadnjih 7-8 dana u rastu cijena – od trgovačkih lanaca do kafića i restorana – možemo očekivati u budućnosti. Najviše zabrinjava činjenica da, iako u drugim zemljama EU-a uglavnom inflacija usporava, mi imamo situaciju po zadnjim službenim podacima da su visoke stope inflacije iznad 13% i dalje tu, a sada su stvorena nova očekivanja o daljnjem rastu cijena. I to nije dobro.

NACIONAL: Tu je i činjenica da su neki artikli primjerice u istim dućanima u Njemačkoj za euro ili dva jeftiniji nego u tim dućanima u Hrvatskoj, kako je to moguće?

Prava usporedba je kada još na to dodate da je prosječna hrvatska plaća 2 ili 3 puta manja. Pa se postavlja pitanje kako naši ljudi preživljavaju. I sve se opet vraća na pitanje politike i pitanje kada će se i kako Hrvatska izvući iz kruga najmanje razvijenih članica EU-a. Hoće li za to biti dovoljna samo ta toliko spominjana sredstva solidarnosti iz EU fondova? Ili ćemo i sami morati napraviti više kod nas. Puno pitanja i malo odgovora. Konkretno, ove apsurdne razlike u cijeni mogu biti rezultat upravo te manje efikasnosti naše ekonomije, većih poreza, viših kamatnih stopa nego što su u Njemačkoj. No kad znate da je trošak plaća naših radnika u toj cijeni dva ili tri puta manji nego u Njemačkoj, razlika u cijeni je neobjašnjiva. Ili, što je vjerojatnije, netko na nama jako dobro zarađuje.

NACIONAL: Koliko je onda rast cijena povezan s uvođenjem eura, a koliko s inflacijom?

Ako bismo se držali zakona, rast cijena uopće ne bi bio povezan s uvođenjem eura. Konverzija kune u euro izaziva minimalne troškove poduzetnicima. Ako bismo vjerovali svim najavama Vlade i HNB-a, troškovi poduzeća bi se zapravo trebali smanjivati. Od manjih transakcijskih troškova, manjih valutnih rizika do nižih kamata na kredite koje su u Hrvatskoj već sad značajno manje nego u usporedivim EU članicama koje nisu uvele euro. Tako bismo mogli zaključiti da svako povećanje cijena nakon 1. 1. 2023., bilo ono opravdano ili neopravdano, nema gotovo nikakve veze s uvođenjem eura.

NACIONAL: Kao što ste rekli i ranije, inflacija u EU-u pada, kada možemo očekivati početak pada i u Hrvatskoj?

Uz ovakva inflacijska očekivanja koja se “bildaju” već na početku 2023., teško je odgovoriti na vaše pitanje. Za naše građane je loše što su od druge polovice 2021. do danas cijene kumulativno rasle skoro 18 posto, a uz pretpostavke o inflaciji 6-7 posto u 2023. taj kumulativni rast bit će 25%. Loše je to što kad troškovi inputa rastu cijene divljaju, a kada dođe do usporavanja ili čak pada cijena nekih energenata, građevinskog materijala i drugih sirovina na globalnom tržištu, nema adekvatne reakcije naših poduzetnika i korekcije cijena na dolje. Generalno, nema empatije za građane i potrošače. Nažalost, moguća recesija i objektivna ograničenja na strani potražnje učinit će u ovoj godini svoje i vjerojatno će ipak doći do usporavanja inflacije.

NACIONAL: Možemo li očekivati daljnji rast cijena, pogotovo nakon 31. ožujka kada istječu vladine mjere, a za nove nema sredstava u proračunu? Kako to spriječiti i što oporba predvođena SDP-om može napraviti?

Sve ukazuje na to da će Vlada morati i nakon 31. ožujka produljiti trajanje nekih mjera. U ovom ili izmijenjenom obliku. Možda ipak više selektivne nego što je to bilo do sada. U pravu ste da Vlada nije rezervirala novac u proračunu za tako nešto. Čak i pokušaj s “kriznim” porezom na tzv. ekstra profite, iz kojeg bi se namaknuo tek dio sredstava, polučio je kontraefekte. Vladinim modelom obuhvaćen je mali broj velikih firmi s visokom stopom oporezivanja, umjesto da je na solidaran način, kako smo mi to predlagali, obuhvaćen veći broj firmi s niskim poreznim opterećenjem koje ni na koji način ne bi ugrozilo razvojne planove tih poduzeća. I sada bismo mogli špekulirati da neke od tih velikih firmi, među kojima su i trgovački lanci, dižu cijene kako bi dijelom nadoknadile novac koji će u 2023. morati uplatiti na račun države. A sve opet na račun građana-potrošača, na što smo na vrijeme upozoravali.