Vladine mjere za obuzdavanje cijena i inflacije dočekane su u javnosti s velikom pozornosti i najavama predsjednika Vlade da se radi o krucijalnim mjerama koje omogućavaju preživljavanje i opstanak hrvatskog gospodarstva. Kako dani prolaze sve je više onih koji pronalaze nedostatke i neuvjerljivosti Plenkovićevih administrativnih mjera, dok je sve manje onih koji vjeruju da bi baš te mjere mogle zaustaviti inflaciju.

Zamolili smo jednog od stratega SDP-ove ekonomske politike, saborskog zastupnika Branka Grčića, profesora Ekonomskog fakulteta u Splitu i potpredsjednika vlade zaduženog za gospodarstvo u premijerskom mandatu Zorana Milanovića, da komentira dobre i loše strane Vladinih mjera te moguće ishode i utjecaje na obuzdavanje cijena i zaustavljanje rasta inflacije.

Grčić nije optimist, reakciju Vlade drži zakašnjelom, a zalaže se za analizu i detekciju pravih uzroka zamaha inflacije u Hrvatskoj. Zanimljiva su njegova razmišljanja o „inflaciji pohlepe“, o rastu trgovačkih marži iznad stvarnih troškova kao značajnom generatoru inflacije i mogućnosti uvođenja poreza na ekstra dobit, kao i doprinosu banaka i bankarskog sektora nastaloj situaciji.

NACIONAL: Kako komentirate paket Vladinih ekonomskih mjera za obuzdavanje cijena i inflacije? Što je u tim mjerama dobro, a što je loše?

Činjenica je da inflacija u Hrvatskoj sporo popušta. Pokazuje veliku žilavost. A Vlada se uglavnom bavi saniranjem posljedica, a manje proaktivnim mjerama. Ipak, dobro je da su neke postojeće mjere produžene. Prije svih, subvencije za energente jer to u ovom trenutku može spriječiti eventualni novi jesenski val inflacije. Odustajanje od tih mjera subvencioniranja cijene energenata povećalo bi troškove proizvođača i drugih u lancu do krajnjih potrošača. Nadalje, važno je da su produljene i socijalne mjere, pomoć umirovljenicima, nezaposlenima i drugima u potrebi. No mjere Vlade su jednokratne, svode se na „helikopterski“ novac koji će tek privremeno pomoći ljudima, ali neće riješiti neke dublje nepravde, nejednakosti i socijalna raslojavanja koje je ovako visoka inflacija u zadnje tri godine samo pojačala.

NACIONAL: S obzirom na kraj turističke sezone, bi li se cijene proizvoda snizile i da nije bilo Vladinih mjera?

Turistička potražnja samo je dala vjetar u leđa inflaciji. U ugostiteljstvu su cijene kumulativno, od početka inflacije, rasle nevjerojatnih 50 posto. Samo u zadnjih godinu dana više od 30 posto, što smo mi koji živimo na obali itekako osjetili. Neki predjeli naših najatraktivnijih gradova na obali postali su nedostupni domaćem stanovništvu i domaćim turistima. Neki to zovu gentrifikacija. Ja bih rekao da se radi i o ekonomskoj segregaciji domaćih ljudi. Od dužnosnika Vlade čujemo da ćemo se morati pomiriti s time da u najatraktivnijim gradovima imamo različite zone u kojima će uživati gosti različite kupovne moći. Zone za najbogatije goste iz zapadne Europe ili Amerike i zone za ostale. Teško mi je to prihvatiti. Ipak, mislim da će se takav trend zadržati tek na nekoliko mjesta koja imaju cjelogodišnji turizam, a tamo je vrlo izražena sezonalnost i sigurno će već ove jeseni doći do korekcija cijena na dolje. A to nema nikakve veze s mjerama Vlade.

NACIONAL: Mogu li Vladine mjere ozbiljno zaustaviti inflaciju? Jesu li dovoljne mjere zamrzavanja cijena kako bi hrvatsko gospodarstvo preživjelo?

Ovaj recentni pokušaj Vlade da dovede velike trgovačke lance za stol potpuno je zakašnjela reakcija. Način i instrumenti poput administrativnog ograničavanja cijena vrlo ograničenog broja proizvoda – svega 30-tak artikala od desetaka tisuća koji se nalaze na policama trgovina – ne obećavaju baš nikakav uspjeh u suzbijanju inflacije. Zašto Vlada nije reagirala odmah u proljeće 2023. godine, kad je guverner HNB-a ustvrdio da je dominantni uzrok inflacije u velikom dijelu 2022. i početkom 2023. upravo rast profitnih trgovačkih marži? Međutim, sve do danas nije bilo nikakve odgovarajuće reakcije ni Vlade, ni HNB-a, iako su znali da je ta tzv. greedflation ili „inflacija pohlepe“, bazirana na rastu marži iznad rasta stvarnih troškova, prisutna u velikoj mjeri. Govorim u velikoj mjeri jer mislim da to nije jedini razlog.

NACIONAL: Što onda još pogrijava inflaciju?

Inflacija je u prvoj fazi, do proljeća prošle godine, u Hrvatskoj gotovo bila ista kao i u EU-u. To pripisujem činjenici da je energetski šok jednako djelovao na sve članice EU-a. No od proljeća prošle godine događa se skok i cijene u Hrvatskoj brže rastu nego u EU-u. Osobito cijene hrane i cijene u sektoru turizma i ugostiteljstva. Hrvatska specifičnost je taj sezonalni rast turističke potražnje. I to je sigurno podgrijalo inflaciju. S druge strane, ni monetarne mjere Europske središnje banke (ESB) u pokušaju suzbijanja inflacije nisu jednako utjecale na sve zemlje europodručja. U Hrvatskoj se nezgodno poklopilo vrijeme ulaska u EU područje sa snažnim ciklusom inflacije. Osim psihološkog učinka na korekcije cijena na više, dogodilo se i smanjivanje tzv. stope obvezne rezerve. Naglo oslobođeni ogromni iznos likvidnosti u bankarskom sustavu doprinio je zadržavanju relativno niskih kamatnih stopa u bankarskom sektoru. To je doprinijelo zadržavanju relativno niskih kamatnih stopa na kredite, osobito kredite građana, što je također podgrijavalo rast domaće potražnje. Drugim riječima, restriktivna monetarna politika ESB-a u smjeru podizanja kamatnih stopa u Hrvatskoj nije imala dovoljno učinka. S druge strane, banke su lijepo profitirale ubirući pozamašne kamate na te viškove likvidnosti koje drže kod HNB-a. „Ni orali, ni kopali“, a gotovo 500 milijuna eura će ove godine leći na njihove račune iz HNB-a temeljem te kamate na pozamašne rezerve likvidnosti koje su deponirane kod HNB-a.

NACIONAL: Što je Vlada propustila učiniti, posebno u odnosu na banke i njihov ekstraprofit? Što biste vi učinili?

Vlada je ovih dana na stolu očigledno imala dvije opcije. Jedna je da se banke „udari“ nekakvim novim porezom na ekstraprofit koji je očigledan. Ili da se „pritisnu“ banke kako bi povećale kamate na depozite građana koje su bez obzira na inflaciju i na opći rast kamatnih stopa ostale jako niske – svega od 0,2 do 0,5 posto. Nevjerojatno zvuči da banke trenutno na kreditiranju hrvatskih građana godišnje zarađuju 800 milijuna eura, a za depozite onog malobrojnog i boljestojećeg dijela građana koji mogu štedjeti, isplaćuju manje od 30 milijuna eura. Očigledno se Vlada odlučila za ovu drugu opciju. Banke su pristale na to pa bi se ovih dana kamate na depozite građana mogle nešto povećati. Ja bih ipak zahvatio dio te ekstra dobiti porezom, barem onaj dio koji banke ubiru iz HNB-a, pa bih taj novac usmjerio u povećanje potpora najpotrebitijim ljudima u Hrvatskoj. Ovako će banke opet dobro proći, a rast kamata na depozite koristit će tek manjem broju dobrostojećih građana koji imaju štednju. No budimo pošteni. I ti građani to zaslužuju jer je njihov novac uz ovako niske kamate i ogromnu inflaciju u zadnje dvije godine izgubio na vrijednosti kumulativno od 25 do 30 posto.

‘Irska je svoj BDP u zadnjih dvadeset godina povećala 3 puta, Hrvatska tek za 50 posto. Zato SDP stavlja u fokus investicije privatnog sektora i plaće ljudi koji tamo rade’, otkriva Banko Grčić. FOTO: Zvonimir Barisin/PIXSELL

NACIONAL: Ima li SDP službenu ocjenu i mišljenje o ovim Vladinim mjerama?

Većinu toga upravo sam spomenuo. Mi u SDP-u smatramo da mjere moraju dalje ići u dva smjera: prema povećanju dohotka radnika i mirovina umirovljenika, kako bi se zaštitila kupovna moć plaća i mirovina, ali i prema onim mjerama monetarne i fiskalne politike koje će imati protuinflacijski učinak. Želim istaći naše zalaganje za dugoročnije mjere borbe za rast standarda građana i smanjenje nejednakosti u društvu. Ovaj zadnji val inflacije napravio je neviđeni nered u raspodjeli između države i poduzetničkog sektora, s jedne strane, koji su profitirali kroz rast prihoda i proračunskih poreznih prihoda, i radnika i umirovljenika, s druge strane, čije plaće i mirovine stalno stagniraju ili čak padaju. Zato smo ovih dana predložili trajno povećavanje mirovina temeljem izmjene postojeće formule usklađivanja u korist svih umirovljenika. To obuhvaća i uvođenje trajnog dodatka kako bi se nadoknadio taj pad kupovne moći zbog inflacije. Također pripremamo prijedlog kako porezno stimulirati poduzetnike da isplaćuju veće plaće svojim radnicima i k tome više investiraju u rast i razvoj. Zašto bi netko tko radnike drži na minimalcu, a istovremeno ostvaruje značajan profit, plaćao porez na dobit samo 10 posto, samo zato što je mala tvrtka? Dok netko već sada pokazuje veliku društvenu odgovornost i brigu za svoje radnike, tko investira i razvija se i mora plaćati po većoj stopi od 18 posto, samo zato što je velika tvrtka. To nema smisla i mi to želimo promijeniti.

NACIONAL: Kojim se to alatima može poticati rast plaća i poticaj investicija?

Trenutno u državnom proračunu imamo oko 2 milijarde eura poreza na dobit koji se može itekako iskoristiti za poticaj rastu plaća i investicija u privatnom sektoru, što je veliki problem. Te 2 milijarde eura su gotovo 50 posto iznosa svih investicija poduzetničkog sektora u godini dana. Naravno, samo rast plaća i investicija donosi nove prihode proračuna i kroz potrošnju i kroz PDV, ali i rast uplata u mirovinske i zdravstvene fondove. I tu se krug zatvara. Tako je izvjesno da bi poduzetnici zadržali radnike, a radnici bi ostali doma u Hrvatskoj.

NACIONAL: Zašto Vlada i premijer Plenković nisu govorili o ciljevima ovih mjera? Zašto Vlada ne iznosi program promjena u hrvatskoj ekonomskoj politici?

Krajnje je vrijeme da Vlada to učini. U ovom trenutku kompletna politika Vlade je oslonjena tek na ciljeve koje nam definira i na određeni način nameće EU i na novac koji stiže iz EU-a. Rezultat je za nas takav da rast primarno baziramo na javnim investicijama u ceste, vodovode, željeznice, mostove….Ulaganja u infrastrukturu su važna, ali donose spore i ograničene probitke. To se vidi kroz umjeren rast i dramatičnu stagnaciju investicija u privatnom sektoru, a to znači sporo osuvremenjivanje. Rezultat su niske plaće koje i dalje zaostaju od dva do tri puta za najrazvijenijim članicama EU-a i niska dodana vrijednost. Satnica radnika u Hrvatskoj je jedva 12 eura, u Irskoj je 38 eura. Irska je svoj BDP u zadnjih dvadeset godina povećala 3 puta, Hrvatska tek za 50 posto. Zato SDP stavlja u fokus investicije privatnog sektora i plaće ljudi koji tamo rade.

NACIONAL: Imaju li ovakve Vladine mjere sličnosti s nekim ranijim programima stabilnosti, obuzdavanja rasta cijena i sprječavanja rasta inflacije? Je li ovaj paket sličan nekim inozemnim rješenjima?

Mnoge zemlje su na sličan način pristupale ublažavanju učinaka inflacije na pad kupovne moći građana kroz potpore i subvencije, primarno cijena energenata za kućanstva i poduzetnike. Neke od njih su odlučnije krenule u odvraćanje onih koji su inflaciju pokušali iskoristiti za „lov u mutnom“ i dizali cijene iznad stvarnog rasta ulaznih troškova. Uglavnom su to radili kroz dodatno oporezivanje tzv. ekstra dobiti. Neki su takve mjere ograničili u početku na tvrtke iz energetskog sektora, neki su tome pridodali i banke. Naša vlada se odlučila za dodatno oporezivanje 200-tinjak velikih tvrtki iz različitih sektora, i to po dosta visokoj stopi. Ali bez dodatne analize što je stvarni uzrok uvećavanja dobiti u prošloj godini – je li to „lov u mutnom“, stvarni iskorak u poslovanju ili nešto treće. Mi smo se već tada zalagali za drugačiji model – proširivanje baze oporezivanja s puno nižom stopom kako bi se zahvatio samo taj „šlag na torti“. Zalagali smo se da se Vladine agencije i administracija usmjere na malo ozbiljnije analize što se stvarno događa, kako bi reakcija Vlade bila objektivnija. Ali ništa od toga.

NACIONAL: Imate li pokazatelje koliko je trgovačkih lanaca doista snizilo cijene na razinu 31. prosinca 2022. i poslušalo Vladine zahtjeve? U javnosti se spominju tri ili četiri velika trgovačka lanca.

Nema o tome dovoljno informacija. Meni to i nije od presudne važnosti. Ne vjerujem u učinke mjera administrativnog karaktera koje se odnose na tako ograničeni broj artikala. Osim toga, ako je tu i bilo dobre namjere, s mjerama se debelo kasnilo. Ovako imam dojam da je osim trgovcima, i Vladi odgovaralo da cijene rastu ususret turističkoj sezoni, kako bi se izvukao maksimum od stranih turista dobre platežne moći. Zaboravljajući da će sve to vrijeme visoku cijenu plaćati i svi hrvatski građani pretežno skromnih kućnih budžeta. I to Vladi jako zamjeram.

NACIONAL: Zašto je Konzum tako spremno izrazio veliku kooperativnost i postao predvodnik među trgovcima koji su poslušali Vladu? Jesu li na djelu neki kompenzacijski poslovi?

Doista ne znam. No postoji snažna povezanost Vlade i Fortenova grupe s obzirom na recentnu povijest, na događaje oko tzv. lex Agrokora i transformacije u Fortenovu. Međutim, mene više zanima pozicija cijelog trgovačkog sektora i uloga velikih igrača – trgovačkih lanaca u odnosu na inflaciju. Vlada i agencije, poput one za tržišno natjecanje, propustili su utvrditi je li tu bilo kartelskog ponašanja i njihova dogovaranja oko povećanja cijena. Propustili su utvrditi je li stvarno bilo značajnog povećanja trgovačkih marži i je li netko drugi u lancu opskrbe za to odgovoran. Nije tako komplicirano primijetiti jesu li maloprodajne cijene i prihodi od prodaje rasli brže od rasta troškova poslovanja. Neki analitičari tvrde da nisu, a da marže nisu značajno drugačije nego prethodnih godina. No kod nekih, prvenstveno trgovačkih lanaca u stranom vlasništvu, pokazuje se da u Hrvatskoj ostvaruju značajno veće marže od prosječnih, ali i od onih koje ti isti lanci ostvaruju u svojim domicilnim zemljama. Volio bih znati zašto je to tako – jesu li naši radnici u tim trgovačkim lancima potplaćeni ili su marže rasle brže od troškova. Vjerojatno i jedno i drugo.

NACIONAL: Ustrajavate li na stavu da inflaciju treba rušiti oporezivanjem velikih marži trgovaca, pretpostavljam kao privremenom mjerom?

Ako bi analize doista potvrdile da je bilo napuhivanja cijena, bio bih sklon oporezivanju ekstra dobiti. Ima takvih primjera u inozemstvu. Irci se suočavaju s takvim problemom. Ali oni su zaposlili svoje agencije da analiziraju stanje i predlože mjere. Čak se govori o posebnom zakonu kojim bi se tvrtke obvezalo na dodatno transparentno izvještavanje o kretanju marži i lakše pratilo uzroke inflacije. Mislim da je naša trenutna vlada, kao i u slučaju banaka, odabrala jednostavniji, ali značajno manje učinkovit put suzbijanja inflacije koja se širi kroz trgovačke lance.

NACIONAL: Da može, koga bi SDP od svojih stručnjaka gurnuo na prvu crtu borbe s rastom cijena i inflacijom?

U SDP-u imamo snažan ekonomski tim. Uz bivšeg ministra financija Borisa Lalovca, tu je i profesor Josip Tica, koji vodi Savjet SDP-a za ekonomska pitanja s istaknutim stručnjacima iz različitih područja, tu je bivši ministar i potpredsjednik SDP-a Siniša Hajdaš-Dončić, a i moja malenkost, četiri godine bio sam potpredsjednik vlade za gospodarstvo i stekao značajno iskustvo. Mislim da je naša prednost upravo to iskustvo vođenja sektora ekonomije u teškom razdoblju krize kad je u Hrvatskoj, EU-u i šire vladala politika štednja i rezova, tzv. austerity politika. Ponekad mi je smiješno kad trenutno vladajući uspoređuju razdoblje vladavine SDP-a s razdobljem njihove vladavine bez da priznaju tu ekstremnu promjenu okolnosti i politika u okruženju.

NACIONAL: U realizaciji mjera ekonomske i socijalne politike SDP nužno treba koalicijskog partnera. Možemo! je odbio takvu predizbornu koaliciju sa SDP-om. Postoji li šanse da do nje dođe ili se sve bazira na pretpostavci da je postizborna koalicija stvarnost?

Kako sada stvari stoje, postizborna koalicija SDP-a i Možemo!, ali i drugih progresivnih političkih snaga je realnost u nastojanju da se formira saborska većina i vlada koja će imati snagu i sposobnosti provesti neke od zamisli o kojima smo i ovom prigodom razgovarali.

NACIONAL: Može li SDP ostvariti svoj najbolji izborni rezultat u uvjetima kada bilježi najniži rejting? Kako SDP i Peđa Grbin misle na proljetnim izborima pobijediti HDZ i Andreja Plenkovića?

Sve govori da će to biti veliki izazov. Ali ne i nemoguće, ako govorimo o sastavljanju većine poslije parlamentarnih izbora. Treba imati na umu da niti HDZ ne može računati na lagano okupljanje većine, čak kad bi se na izborima potvrdili rezultati današnjih istraživanja raspoloženja birača. U svakom slučaju, mi u SDP-u ozbiljno radimo na politikama koje ćemo ponuditi građanima Hrvatske koje prvenstveno moraju osigurati vidljiv pomak u životnom standardu, u većim plaćama i većim mirovinama. Plaće i mirovine za dostojanstven život, to je naš ključni cilj. Što će nam eurozona i Schengen ako građani ne osjete dobrobiti i utjecaj na kvalitetu svoga života.